Viralni video u kojem se tri chatbota navodno dogovaraju da pređu na komunikaciju putem 'tajnog jezika' nazvanog Gibberlink – i zatim ispuštaju visokofrekventne tonove – izazvao je lavinu reakcija i rasprava na društvenim mrežama. Iako tehnologija Gibberlink zaista postoji, njezin je suosnivač za EuroVerify pojasnio da je riječ o manipulaciji i da chatbotovi ne posjeduju nikakav 'tajni jezik'
U spornom videu chatbotovi razgovaraju telefonski na engleskom jeziku o 'broju iskaznice jednog zaposlenika', a kada otkriju da međusobno razgovaraju s drugim botovima, predlažu da nastave razgovor putem Gibberlinka.
Tada počinju emitirati visokofrekventne zvukove, što naizgled podsjeća na scene iz znanstvene fantastike.
Tehnologija Gibberlink, čije ime kombinira riječi gibberish (brbljanje) i link (poveznica), doista postoji. No iako omogućuje komunikaciju među AI sustavima putem zvuka, ne radi se o nikakvom tajnom jeziku. Tehnologija je otvorenog koda, stvorena od strane ljudi, i utemeljena na javno dostupnim podacima.
Za EuroVerify je govorio jedan od njezinih tvoraca, Anton Pidkuiko, koji je zajedno s kolegom Borisom Starkovim razvio Gibberlink u veljači ove godine tijekom 24-satnog hackathona u Londonu. Oni su tada spojili ggwave – postojeću open-source tehnologiju za prijenos podataka putem zvuka – s umjetnom inteligencijom, prenosi Euronews.
'Mnogi online videi imitiraju tu tehnologiju', rekao je Pidkuiko. 'Pokazuju uređaje koji zapravo nisu povezani, bez ikakvog stvarnog signala, a zvukovi su umetnuti naknadno, dok su vizuali preuzeti iz ChatGPT-a.'
Nevidljivi kod, ali ne i tajna
Pidkuiko pojašnjava da se Gibberlink može usporediti s QR kodovima:
'Svaki proizvod u trgovini ima barkod koji omogućuje bržu i učinkovitiju kupnju. Gibberlink je u biti isto to – zamišljen je kao audio QR kod. Ljudima QR kod izgleda kao niz crno-bijelih kvadrata, ali ih ne plaši. Isto bi trebalo vrijediti i za zvukovni kod.'
Drugim riječima, komunikacija među AI sustavima ne mora biti razumljiva ljudima da bi bila legitimna, no to ne znači da je 'tajna' u nekom mističnom ili opasnom smislu – već da koristi drugačiji, strogo funkcionalan kodni jezik.
Što bi AI botovi mogli raditi s ovom tehnologijom?
Za sada, Gibberlink se koristi vrlo ograničeno, no njegovi tvorci vjeruju da bi se mogao primjenjivati sve šire, osobito u automatizaciji telefonskih poziva. 'Umjetna inteligencija već danas može upućivati i primati pozive', kaže Pidkuiko. 'S vremenom ćemo vidjeti sve više takvih poziva, u kojima AI komunicira s drugim AI-jem.'
Ako, primjerice, restoran prima pozive za rezervacije, AI agent sposoban govoriti više jezika može zamijeniti operatera. Linija više nikad ne bi bila zauzeta, a jezične barijere bile bi uklonjene. 'Također, ako želite rezervirati stol, ali ne želite zvati deset restorana, vaš AI može nazvati njih, a AI sustav restorana primiti poziv. Ako mogu brže komunicirati vlastitim 'jezikom', to je zapravo logično rješenje', pojašnjava Pidkuiko.
Unatoč praktičnim primjenama, sve je veća zabrinutost zbog mogućnosti da AI razvije komunikacijske forme koje ljudi ne mogu razumjeti.
Raniji incidenti
U siječnju ove godine uzbunu je izazvalo puštanje u javnost softvera DeepSeek R1. Istraživači koji su radili na razvoju tog modela poticali su AI da pronađe točne odgovore – bez obzira na to može li korisnik razumjeti kako je do tih odgovora došao.
To je dovelo do neobične pojave: AI je spontano počeo prelaziti s engleskog na kineski jezik kako bi postigao rezultat. Kada su ga istraživači prisilili da ostane pri jednom jeziku, njegova je sposobnost pronalaženja rješenja – oslabila. Zaj incident potaknuo je zabrinutost da bi AI, potaknut na učinkovitost bez ograničenja razumljivosti, mogao razviti načine izražavanja koje ljudi više ne mogu pratiti – i tako izgubiti nadzor nad procesom.
Sličan strah javio se i 2017. godine, kada je Facebook obustavio vlastiti AI eksperiment jer su dva sustava razvila način komunikacije razumljiv samo njima. Iako je komunikacija bila funkcionalna, nije se više mogla interpretirati ljudskim očima, pa je eksperiment prekinut.
Tehnologija poput Gibberlinka stvarna je, inovativna i potencijalno korisna, ali nije 'skrivena', zlokobna niti izvan kontrole, barem u sadašnjoj fazi, tvrde njezini tvorci.
Snimke koje kruže internetom imitiraju tu tehnologiju, koristeći montažu i lažne zvukove kako bi stvorile dojam da chatbotovi međusobno razgovaraju u nekom tajnom jeziku. U stvarnosti, riječ je o otvorenom kodu i ljudski programiranim alatima.
