Otkad je Elon Musk preuzeo X (tada Twitter), pa i prije toga, pojedini Europljani prebacili su se na alternativne društvene mreže (često se vraćajući postojećima zbog veće korisničke baze) ili raspravljaju o potrebi za europskom društvenom mrežom.

Trenutno su najpopularnije platforme društvenih mreža sa sjedištem u Sjedinjenim Državama ili Kini, a često se suočavaju s kritikama europskih kreatora politike zbog svojih praksi upravljanja podacima i štetnih učinaka.

Dosad nijedna privatna europska alternativa nije postala toliko popularna kao postojeće (usprkos rastu platformi poput Mastodona), pa su se aktivisti obratili Europskoj komisiji za pomoć.

Novom inicijativom traže sastavljanje još jednog zakona i asistenciju u uspostavljanju europske društvene mreže koju bi 'financiralo društvo', odnosno europski porezni obveznici barem u određenoj mjeri.

Predstavljala bi alternativu trenutnim platformama i radila kao servis društvu, po čijim bi nadzorom bila. Mogla bi, uvjereni su aktivisti, ostati nepristrana i neovisna o političkim pritiscima, a istovremeno bi jamčila prava svih ljudi bez razlike. Komisija je registrirala Europsku građansku inicijativu za europsku platformu društvenih mreža (ili, kraće, European Public Social Network) te je odobrila početak prikupljanja potpisa u sljedećih šest mjeseci.

Nakon što se upusti u to, inicijativa ih mora skupiti najmanje milijun iz sedam država članica Europske unije u roku od 12 mjeseci. Ukupno na raspolaganju imaju maksimalno 18 mjeseci. Prikupe li dovoljno potpisa, Komisiji će trebati vjerojatno najmanje godinu dana za izradu prijedloga zakona. Nakon toga će biti potreban neki tip postupka nabave, što bi također moglo potrajati.

Tko će to platiti?

Koliko će ukupno vremena trebati za pokretanje, zasad nije jasno, kao ni hoće li biti napravljena potpuno nova platforma ili bi se moglo financirati postojeće. Također nije jasno je li Unija spremna otvoriti svoj novčanik da bi financirala platformu jednostavnu za korištenje, globalno konkurentnu, koja bi se mogla održati i bez čestih financijskih injekcija iz europskog proračuna.

Usporedbe radi, Facebook je 2005. godine uložio 13 milijuna američkih dolara u svoju platformu. Dvije godine kasnije Microsoft je dodao ekvivalent od oko 373 milijuna dolara, dajući Facebooku ukupnu procijenjenu vrijednost od oko 15 milijardi dolara (oko 23,3 mlrd. dolara 2025. godine).

Pokretači inicijative vjeruju da bi razvoj i rad platforme koštali euro po građaninu godišnje, što iznosi najmanje 450 milijuna eura godišnje, a to smatraju pristupačnim troškom za Uniju i njezine članice.

Među postojećim projektima koji bi mogli prerasti u paneuropsku platformu je W stručnjakinje za privatnost i tehnologiju Anne Zeiter, predstavljen u Davosu (Švicarska) krajem siječnja. Zeiter, koja je prethodno bila glavna službenica za privatnost u eBayu, odlučila je pokrenuti W kao europsku alternativu X-u.

Platforma bi se temeljila na provjeri identiteta, što bi onemogućilo stvaranje robotskih računa ili lažnih korisničkih profila, a obuhvaćala bi kvalitetno novinarstvo, otvorenu raspravu i stvarne ljude. Naziv W predstavlja spoj dva slova V, koja označavaju vrijednost (value) i provjeru (verification).

Pokretanje je planirano prije kraja ove godine. Zeiter tvrdi da je na sudjelovanje nagovorila više od 750 investitora iz oko 15 država, a sustav koji promovira dizajniran je tako da bi se uklopio u pravni okvir Unije. Zasad nije poznato na kakav će se poslovni model oslanjati.

Ranije spomenuti Mastodon pokrenut je 2016. godine da bi u Europi zamijenio X (tada Twitter). Njegov model temelji se na decentralizaciji, otvorenom računalnom kodu i moderiranju, što nije bilo privlačno širokoj publici jer prvenstveno traži platformu na kojoj može pronaći sve aktere koje želi pratiti.

Danas ima oko 11 milijuna aktivnih korisnika.