Istraživanje naslova 'Labor market impacts of AI: A new measure and early evidence' analizira razliku između onoga što umjetna inteligencija teoretski može raditi i onoga što zaista radi u praksi. Autori istraživanja, Maxim Massenkoff i Peter McCrory, zaključuju da se AI zasad koristi tek za mali dio zadataka koje bi mogao obavljati.

Prema njihovoj analizi, umjetna inteligencija već sada može obavljati velik dio rada u sektorima poput poslovanja i financija, menadžmenta, računarstva, matematike, prava i administracije. Međutim u većini tih područja stvarna primjena AI-a i dalje je znatno manja od onoga što tehnologija može postići. Istraživači su to procijenili analizirajući profesionalnu upotrebu Anthropicova modela Claude, prenosi Fortune.

Velik jaz između potencijala i stvarne upotrebe

Rezultati pokazuju da je razlika između mogućnosti umjetne inteligencije i njezine stvarne primjene i dalje velika.

Primjerice, u zanimanjima povezanima s računarstvom i matematikom veliki jezični modeli teoretski bi mogli obavljati čak 94 posto zadataka. No u praksi, prema podacima prikupljenima iz profesionalne upotrebe modela Claude, AI trenutačno pokriva oko 33 posto tih aktivnosti.

Sličan obrazac postoji i u administrativnim poslovima. Umjetna inteligencija mogla bi obavljati oko 90 posto zadataka, ali se zasad koristi samo za manji dio njih.

Istraživači taj odnos prikazuju kao razliku između 'plavog područja', koje predstavlja sve ono što umjetna inteligencija može učiniti, i 'crvenog područja', koje označava ono što se doista događa u stvarnoj upotrebi. Kako se tehnologija razvija i tvrtke je počnu šire primjenjivati, očekuju da će se ta razlika postupno smanjivati.

Tko je siguran?

Ako se taj jaz zatvori, najveći rizik neće snositi zanimanja koja se tradicionalno povezuju s automatizacijom, poput fizičkih poslova ili rada u proizvodnji.

Naprotiv, studija pokazuje da su najizloženiji poslovi visokoobrazovanih i dobro plaćenih zaposlenika. Radnici u skupini s najvećom izloženošću umjetnoj inteligenciji u prosjeku zarađuju 47 posto više, gotovo četiri puta češće imaju poslijediplomski stupanj obrazovanja, a među njima je i 16 postotnih bodova više žena nego u skupini s najmanjom izloženošću.

To uključuje zanimanja poput odvjetnika, financijskih analitičara i programera. Među najizloženijim profesijama navode se računalni programeri, zaposlenici u korisničkoj podršci te službenici za unos podataka.

S druge strane, oko 30 posto radnika praktički uopće nije izloženo umjetnoj inteligenciji. Riječ je o poslovima koji zahtijevaju fizičku prisutnost i manualni rad, poput kuhara, mehaničara, konobara ili perača posuđa.

Zašto AI još ne preuzima poslove

Iako tehnologija već sada može obavljati mnoge zadatke, njezina primjena u praksi još je ograničena.

Autori studije navode nekoliko razloga za to. Među njima su pravna ograničenja, tehničke slabosti modela, potreba za dodatnim softverskim alatima te činjenica da ljudi i dalje moraju provjeravati rezultate koje generira umjetna inteligencija.

No istraživači smatraju da su te prepreke uglavnom privremene.

Scenarij 'recesije za bijele ovratnike'

Studija spominje i scenarij koji autori nazivaju 'velikom recesijom za bijele ovratnike'.

Tijekom financijske krize između 2007. i 2009. godine stopa nezaposlenosti u SAD-u udvostručila se s pet na deset posto, a istraživači navode da bi sličan porast nezaposlenosti među zanimanjima najizloženijima umjetnoj inteligenciji bio jasno vidljiv u njihovom modelu analize. Takav scenarij zasad se nije ostvario, ali autori upozoravaju da je moguć.

Slična upozorenja već su dolazila i iz tehnološke industrije. Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei ranije je procijenio da bi umjetna inteligencija mogla poremetiti čak polovicu početnih uredskih poslova. Microsoftov direktor za umjetnu inteligenciju Mustafa Suleyman također je upozorio da bi se većina profesionalnog rada mogla radikalno izmijeniti u razdoblju od godine do godinu i pol.

Promjene na tržištu rada već se naziru

Podaci s američkog tržišta rada pokazuju prve znakove promjena. Američki Zavod za statistiku rada objavio je da su poslodavci u veljači ukinuli 92.000 radnih mjesta dok je stopa nezaposlenosti porasla na 4,4 posto. Neke kompanije već povezuju otpuštanja s uvođenjem umjetne inteligencije: tako je tvrtka Block, koju vodi Jack Dorsey, prošlog mjeseca otpustila gotovo polovicu zaposlenika, navodeći među razlozima i širu primjenu AI alata.

Dorsey je pritom poručio da kombinacija inteligentnih digitalnih alata i manjih timova mijenja način na koji se danas grade i vode kompanije. Kritičari pak upozoravaju da pojedine tvrtke možda koriste umjetnu inteligenciju kao izgovor za otpuštanja koja bi ionako proveli.

Usporavanje zapošljavanja mladih

Prema istraživanju Anthropica, promjene su zasad vidljivije u usporavanju zapošljavanja nego u masovnim otkazima.

U zanimanjima izloženima umjetnoj inteligenciji stopa pronalaska posla pala je za oko 14 posto u razdoblju nakon pojave ChatGPT-ja u usporedbi s 2022. godinom. Autori upozoravaju da je taj rezultat statistički tek blago značajan, ali može ukazivati na početak šireg trenda.

Slična istraživanja pokazuju i pad zaposlenosti od oko 16 posto među radnicima u dobi od 22 do 25 godina u zanimanjima koja su izloženija umjetnoj inteligenciji. Za dio mladih to znači da dulje ostaju na postojećim poslovima, prelaze u druga zanimanja ili se vraćaju obrazovanju.