Internet kakav danas koristimo u velikoj mjeri kontrolira nekolicina tehnoloških divova koji imaju gotovo neograničen pristup našim podacima i navikama. Kritike na račun velikih tehnoloških kompanija posljednjih godina sve su glasnije - od širenja dezinformacija i polarizacije društva do prikupljanja osobnih podataka i sve slabije kvalitete digitalnih usluga. Unatoč dominaciji Big Techa, alternative postoje i mnoge od njih dolaze upravo iz Europe, s naglaskom na privatnost, održivost i veću digitalnu neovisnost
'Besplatne' digitalne usluge često imaju skrivenu cijenu. Kako za Guardian upozorava Lisa Barber, tehnološka urednica britanske potrošačke organizacije Which?, korisnici zauzvrat predaju svoje podatke i privatnost. Naša pažnja i informacije postaju golem profit i učvršćuju monopolsku moć velikih platformi.
Sve se češće istovremeno govori o fenomenu enshittification, 'postupnom pogoršanju usluge ili proizvoda uzrokovanim smanjenjem kvalitete, posebno na internetskim platformama, kao posljedica želje za profitom', stoga sve veći broj država, posebno u Europi, preispituje ovisnost o američkim tehnologijama i traži 'etičnije' alternative.
vezane vijesti
Postoji život izvan Googlea
Google već desetljeće drži oko 90 posto tržišta internetskog pretraživanja, no promjena zadane tražilice tehnički je vrlo jednostavna. Jedna od najpoznatijih alternativa je njemačka Ecosia, a ona prihod od oglasa koristi za sadnju drveća te tvrdi da je od 2009. godine omogućila sadnju gotovo 250 milijuna stabala. Tvrtka sav profit ulaže u klimatske projekte i prikuplja minimalnu količinu korisničkih podataka.
No Ecosia se djelomično oslanja na Microsoftov Bing, kao i DuckDuckGo i Yahoo. Potpuno neovisnu infrastrukturu razvija i britanski Mojeek te ne prati korisnike i svima prikazuje iste rezultate pretraživanja. Francuski Qwant također naglašava zaštitu privatnosti te s Ecosijom radi na razvoju europskog indeksa pretraživanja.
Preglednici: Manje praćenja, više kontrole
Chrome, Safari i Edge zajedno drže oko 90 posto tržišta internetskih preglednika, a upravo kroz njih kompanije prikupljaju ogromne količine podataka o korisnicima. Među alternativama se ističe open-source Firefox dok je LibreWolf njegova dodatno privatnija verzija koju razvija njemačka neprofitna zajednica.
Norveško-islandski Vivaldi, koji je pokrenuo suosnivač Opere Jon Stephenson von Tetzchner, nudi visoku razinu prilagodbe i naglašava zaštitu privatnosti korisnika.
E-pošta: Privatnost umjesto oglašavanja
Gmail, Outlook i Appleov iCloud dominiraju tržištem e-pošte dijelom zbog povezanosti s drugim servisima tih kompanija. No alternative poput švicarskog Proton Maila nude snažnu end-to-end enkripciju i fokus na privatnost. Više od 100 milijuna korisnika već koristi tu uslugu, iako besplatna verzija ima znatno manje prostora za pohranu od Gmaila.
Njemačka Tuta koristi isključivo obnovljivu energiju dok britanski neprofitni GreenNet ide još dalje s naglaskom na održivost, ali uz pretplatu, što je česta praksa kod servisa koji ne monetiziraju korisničke podatke.
Uredski alati: Alternativa Microsoft Officeu
Microsoft Office i dalje dominira poslovnim svijetom, ali sve više europskih institucija i organizacija prelazi na LibreOffice, open-source paket koji razvija berlinska zaklada The Document Foundation. Razlozi nisu samo cijena, nego i zabrinutost zbog tehnološke ovisnosti o američkim kompanijama, osobito nakon političkih i sigurnosnih kontroverzi povezanih s digitalnim servisima.
Pametni telefoni
Proizvodnja pametnih telefona često uključuje problematične opskrbne lance i kratki životni vijek uređaja. Nizozemski Fairphone ističe se pokušajem rješavanja tih problema transparentnim nabavnim lancima, mogućnošću popravka i dugotrajnijom podrškom, a u istraživanjima organizacije Ethical Consumer postiže znatno bolje ocjene održivosti od velikih proizvođača.
Alternativu nude i britanski Nothing, francuski Crosscall te Murena, čiji telefoni dolaze s operativnim sustavom /e/OS koji smanjuje ovisnost o Googleovim servisima.
Online kupnja: Izlazak iz Amazonova ekosustava
Amazonova dominacija u internetskoj trgovini teško je nadmašiva, no kritike na račun radnih uvjeta i poreznih praksi potaknule su pozive na alternativne modele kupnje. Stručnjaci preporučuju kupnju obnovljenih ili rabljenih uređaja, primjerice preko francuske platforme Backmarket, kao i podršku lokalnim trgovinama i kooperativnim maloprodajnim lancima.
Društvene mreže: Problem kritične mase
Iako postoje alternative Facebooku, Instagramu ili platformi X, društvene mreže ovise o velikom broju korisnika. No odlazak dijela korisnika s platforme X potaknuo je rast decentraliziranih mreža poput Mastodona njemačkog programera Eugena Rochka te platforme Bluesky, a one bilježe manje dezinformacija i automatiziranog sadržaja.
Nova europska platforma W, čije je lansiranje najavljeno za ožujak, pokušava izgraditi društvenu mrežu temeljenu na europskim pravilima privatnosti i verifikaciji korisnika.
Umjetna inteligencija: Europski odgovor
Područjem umjetne inteligencije i dalje dominiraju američke kompanije poput OpenAI-a, Googlea i Microsofta, ali Europa pokušava uhvatiti korak. Najozbiljniji kandidat je francuski startup Mistral, osnovan 2023. godine, čiji chatbot Le Chat prema korisničkim iskustvima sve više konkurira vodećim AI alatima.
Mistral nudi i open-source modele, transparentniji pristup privatnosti te infrastrukturu podatkovnih centara smještenu u Europi, što kompanija vidi kao važan korak prema europskoj tehnološkoj suverenosti.
