Iransko-američka kreatorica sadržaja Ariana Afshar posljednjih tjedana pokušava pratiti razvoj sukoba i prenositi perspektive ljudi iz Irana, u kojem je živjela kao tinejdžerica, a ondje joj i dalje živi obitelj. No suočava se s ozbiljnim ograničenjem: gotovo potpunim prekidom interneta, zbog kojeg je izuzetno teško doći do pouzdanih informacija iz zemlje.

Zbog toga su u digitalnom prostoru sve prisutniji glasovi izvan Irana. Kreatori sadržaja iz dijaspore kroz kratke videozapise objašnjavaju složenu povijest zemlje, političke podjele i različite stavove građana, odgovarajući na nagli porast interesa, osobito u Sjedinjenim Državama. Prema podacima Google Trendsa, pretrage poput 'zašto smo u ratu s Iranom' porasle su za čak 3000 posto početkom ožujka, piše ABC.

Rast interesa, ali i podjela

No povećana vidljivost dijaspore otvara i nova pitanja. Neki upozoravaju da glasovi izvan Irana nerijetko govore u ime ljudi koji žive u toj zemlji, bez mogućnosti da se njihovi stavovi izravno čuju. 'To je veliki problem u dijaspori – često se govori u ime Iranaca. To želim izbjeći', rekla je Afshar, a ima oko 350.000 pratitelja na Instagramu i TikToku.

U rijetkim trenucima u kojima uspije stupiti u kontakt s članovima obitelji, kaže, oni često izbjegavaju otvoreno govoriti o ratu i vlastima iz straha od posljedica. 'Kreatori sadržaja ne mogu u potpunosti pristupiti stvarnim mišljenjima ljudi u Iranu', dodaje.

Profesor kulture, religije i tehnologije na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu, Babak Rahimi, ističe da dijaspora ima značajnu ulogu u oblikovanju online rasprave, ali upozorava da se ona često više temelji na emocijama nego na provjerenim informacijama.

'U vanjskim medijima, posebno u iranskoj dijaspori, odvija se svojevrsni rat narativa. To nije samo pitanje informacija, već i širenja emocija', rekao je Rahimi. Za razliku od drugih sukoba, u kojima građani putem društvenih mreža dijele svoja iskustva i snimke s terena, u Iranu je to znatno otežano. Digitalni mrak i strah od represije ograničili su takve izvore informacija.

Iako međunarodni mediji, uključujući Associated Press, i dalje imaju novinare na terenu, otežana komunikacija usporava prijenos informacija. U izvještavanju se zato sve češće koriste satelitske snimke, telefonski razgovori i verificirani sadržaji korisnika.

Plodno tlo za dezinformacije

U takvom okruženju bujaju i dezinformacije. Netočne i neprovjerene informacije brzo se šire društvenim mrežama i aplikacijama poput Telegrama, na kojima milijuni korisnika prate kanale s neprovjerenim sadržajem. Dio takvih sadržaja, prema riječima Houmana Hemmatija, potječe i od iranske vlasti, uključujući lažne iskaze koji nastoje utjecati na američku javnost protiv rata.

S druge strane, šire se i netočne informacije koje idu u prilog Sjedinjenim Državama, poput tvrdnji da je Iran odgovoran za napad na školu u kojem je poginulo više od 165 ljudi, većim djevojčice. Preliminarna istraga američke vojske upućuje na to da je on posljedica zastarjelih obavještajnih podataka.

No kada se informacije iz Irana uspiju probiti, brzo postaju viralne, što pokazuje koliko je velika potražnja za izravnim svjedočanstvima. 'Dovoljno je da se pojavi i najmanji dokaz s terena i odmah postaje viralan', rekao je Hemmati.

Život između dvije stvarnosti

Prekid komunikacije posebno pogađa obitelji razdvojene između Irana i inozemstva. Tako 35-godišnja Iranka iz New Yorka, koja je željela ostati anonimna, opisuje da obiteljska grupa na WhatsAppu služi kao rijedak izvor informacija. Na dan početka bombardiranja rođak iz Teherana poslao je poruku: 'Gdje su pogodili? Sve što vidim su dim i eksplozije.'

U istoj grupi vode se i rasprave o budućnosti zemlje, no razlika između članova obitelji u SAD-u i onih u Iranu je očita – dok jedni raspravljaju o politici, drugi to proživljavaju u središtu zbivanja. Za mnoge u dijaspori praćenje rata uz istodobnu nemogućnost kontakta s obitelji predstavlja velik emocionalni teret.

'Izuzetno je iscrpljujuće gledati kako bombe padaju, a ne moći doći do svojih najbližih', kaže Ciara Moezidis, kreatorica sadržaja koja podržava prosvjede u Iranu i protivi se ratu.

Unatoč svemu, neki vjeruju da njihovi glasovi imaju smisla. Kreatorica Zoya Biglary, koja ima više od 600.000 pratitelja na Instagramu, nada se da će poruke podrške jednog dana doći do ljudi u Iranu. 'Možda traže dokaz da netko izvana vidi njihovu ljudskost', poručila je.