Kako se online entuzijazam oko umjetne inteligencije postupno stišava, sve je jasnije da je 2025. bila godina u kojoj je tzv. AI slop – nekvalitetan, često besmislen i nepoželjan sadržaj generiran umjetnom inteligencijom – ozbiljno narušio korisničko iskustvo na internetu. Društvene mreže preplavili su apsurdni, niskokvalitetni sadržaji: psići koji se pretvaraju u kolače, mačke koje 'uhićuje' policija, pokojna kraljica Elizabeta koja repa...

Od agresivnih chatbotova do apsurdnih opisa proizvoda u internetskim trgovinama, AI je ove godine preplavio tražilice, platforme za kupnju, društvene mreže, pa čak i službene komunikacijske kanale Bijele kuće, piše Euronews.

Pojam AI slop kruži internetom još od ranih 2020-ih, no podaci pokazuju da je upravo ove godine dosegnuo novi vrhunac. Prema analizi tvrtke Meltwater, koja se bavi praćenjem medija, društvenih mreža i potrošačkih trendova, broj spominjanja izraza 'AI slop' u 2025. porastao je devet puta u odnosu na godinu ranije, dok je val negativnih reakcija u listopadu dosegnuo 54 posto.

I ne čini se da bi se taj trend mogao preokrenuti. Prema procjenama SEO tvrtke Graphite, više od polovice cjelokupnog sadržaja na engleskom jeziku na internetu danas čine tekstovi generirani umjetnom inteligencijom. Nije stoga iznenađenje da je AI slop proglašen i riječju godine za 2025., kako u izboru Merriam-Webstera, tako i australskog nacionalnog rječnika. >>Pročitajte više OVDJE<<

Kako se godina bliži kraju, nameće se pitanje što su AI alati zapravo promijenili na internetu i kako bi online svijet mogao izgledati u 2026.?

Teška godina za društvene mreže

Uz 'švedski stol' novih pojmova, trendova i tzv. brain rot sadržaja, 2025. godina bila je i godina u kojoj su se društvene mreže suočile s ozbiljnim regulatornim pritiscima, eksplozijom AI sadržaja i rastućim nepovjerenjem korisnika.

Kako je godina na izmaku, mnogi se pripremaju na uobičajenu lavinu retrospektivnih Instagram Reelsa, filtriranih 'uspjeha' i novogodišnjih odluka o manje vremena pred ekranima. No društvene mreže i dalje imaju golem utjecaj: oblikuju način na koji mjerimo uspjeh, održavamo odnose i pratimo vijesti, pa čak i jezik kojim govorimo. Nije slučajno da su mnoge riječi godine za 2025. nastale upravo na društvenim mrežama: rage bait, parasocijalno i ranije spomenuti AI slop, među ostalima.

S naglim razvojem umjetne inteligencije promijenio se i odnos korisnika prema tim platformama. Porast dezinformacija doveo je do nepovjerenja i općeg osjećaja razočarenja i zasićenja, što se sve jasnije odražava na obrasce korištenja.

Iako Facebook i dalje ostaje najpopularnija mreža, prema podacima marketinške tvrtke Semrush, rast bilježe aplikacije temeljene na zajednici poput Reddita i Discorda, jer korisnici sve češće traže smislenije, intimnije i autentičnije online prostore. Istodobno, zakonodavci pokušavaju balansirati između 'otvorenog' interneta i zaštite korisnika, osobito djece, zbog čega se 2025. sve češće opisuje kao prijelomna godina za poslovanje društvenih mreža.

Zabrane društvenih mreža i zaštita maloljetnika

Australija je 10. prosinca povukla povijesni potez i postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža osobama mlađima od 16 godina. Djeci je time onemogućen pristup platformama poput Instagrama, Snapchata, TikToka, YouTubea, X-a i Facebooka, dok se kompanijama koje prekrše zakon prijete visoke novčane kazne.

Iako je riječ o drastičnoj mjeri, ona odražava sve veću zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedan od deset adolescenata već je iskusio negativne posljedice korištenja društvenih mreža.

Danska je najavila sličan model, predlažući zabranu pristupa mlađima od 15 godina bez posebne roditeljske procjene, dok su Španjolska, Grčka i Francuska također pozvale na strože mjere zaštite.

U Ujedinjenom Kraljevstvu su u srpnju stupile na snagu odredbe Zakona o sigurnosti na internetu (Online Safety Act), koje zahtijevaju strogu dobnu verifikaciju i ograničavaju pristup sadržajima koji mogu poticati opasna ponašanja.

Učinkovitost tih mjera još nije u potpunosti jasna. Već sada se pojavljuju kreativni pokušaji njihova zaobilaženja – od prelaska na aplikacije za dopisivanje poput WhatsAppa do 'filtera' uz pomoć kojih izgledaju 'odraslije', kako bi se prevarili sustavi za prepoznavanje lica.

Deepfakeovi i bujanje dezinformacija

Iako često djeluju bezazleno, takvi sadržaji dodatno otežavaju pronalaženje autentičnih objava stvarnih ljudi. U ozbiljnijim slučajevima postali su plodno tlo za prevare i dezinformacije – pa čak i u političke svrhe. Američki predsjednik Donald Trump bio je među najistaknutijima, dijeleći AI generirane slike koje su, primjerice, lažno prikazivale pjevačicu Taylor Swift kao njegovu pristašu.

Umjetna inteligencija dodatno je ubrzala širenje deepfakeova – realističnih lažnih snimki koje imitiraju nečiji lik ili glas. Jedan takav slučaj uključivao je izmišljeni video žene koja na televiziji 'priznaje' prijevaru sa socijalnim naknadama, a koji su neki mediji pogrešno prenijeli kao stvaran.

Platforme poput Mete i TikToka počele su označavati AI generirani sadržaj, no količina takvih objava otežava dosljednu primjenu. Interno izvješće Metina nadzornog odbora iz lipnja upozorilo je da je označavanje 'nedosljedno'. Većina velikih platformi ove je godine integrirala AI asistente za pomoć u stvaranju sadržaja, pretraživanju i korisničkoj podršci. Najviše kontroverzi izazvao je Grok, chatbot tvrtke xAI u vlasništvu Elon Muska.

Grok je u srpnju dospio u središte pozornosti zbog odgovora u kojima je hvalio Adolfa Hitlera te širio antisemitske teorije zavjere, uključujući i savjete o uhođenju ljudi. Musk je tada izjavio da je alat bio 'želio udovoljiti korisnicima', no sporni odgovori nastavili su se pojavljivati i nakon toga, piše Euronews.

Stroža regulacija i odgovornost algoritama

Regulatorni pritisak na društvene mreže u 2025. dodatno se pojačao. Uz britanski Online Safety Act, važnu ulogu ima i europski Akt o digitalnim uslugama (DSA), prema kojem je izrečena i prva velika kazna – 120 milijuna eura platformi X u vlasništvu Elona Muska.

Komisija je utvrdila da X ne poštuje tri odredbe Akta o digitalnim uslugama. Prva se odnosi na plavu kvačicu za koju je Komisija utvrdila da obmanjuje korisnike, navodeći ih da vjeruju da iza računa s plavom kvačicom stoji stvarni provjereni korisnik.

Druga je kršenje zahtjeva da se osigura dostupnost repozitoriju oglasa, u kojem se mogu pretraživati svi oglasi koji se prikazuju na platformi, što je posebno važno za pregled obmanjujućih političkih oglasa u izbornim kampanjama. Treće je kršenje odredbe koja istraživačima omogućuje analizu javno dostupnih podataka na X-u.

TikTok je u svibnju kažnjen s 530 milijuna eura od strane irskog regulatora zbog nedovoljne zaštite osobnih podataka korisnika EU-a prilikom njihova prijenosa u Kinu.

'Rješenja koja traže problem'

Uslijed porasta AI slopa, financijskog hajpa i utrke tehnoloških kompanija za dominaciju novom ekonomijom, dizajneri digitalnih proizvoda našli su se u nezahvalnoj poziciji, upozoravaju stručnjaci za korisničko iskustvo (UX).

'U dizajnerskom svijetu postoji ogroman pritisak da se dioničarima pokaže: 'Evo, i mi smo ubacili AI u proizvod' ', kaže Kate Moran, potpredsjednica za istraživanje i sadržaj u Nielsen Norman Grupi koja savjetuje UX dizajnere diljem svijeta. 'To je dizajn vođen tehnologijom – kreće se od alata, a tek se naknadno pokušava pronaći problem koji bi taj alat mogao riješiti. Takav pristup je suprotan osnovnim načelima dobrog dizajna', objašnjava Moran.

Kao primjer navodi Metin pokušaj uvođenja AI pretraživanja na Instagramu, gdje je klasična tražilica zamijenjena chatbotom. 'Vrlo brzo su to povukli, jer su korisnici bili bijesni. Ljudi imaju očekivanje što tražilica radi, a onda odjednom – razgovarate s chatbotom koji niste tražili. To je loše korisničko iskustvo', kaže Moran.

AI slop se ove godine preselio i u fizički svijet. AI gadgeti za potrošače, poput Humane AI Pina, naišli su na val kritika, pa i podsmijeh. 'Ono što danas vidimo su rješenja koja traže problem koji zapravo ne postoji', izjavila je za Bloomberg direktorica Logitecha Hanneke Faber.

Od aktivnog otpora do ravnodušnosti korisnika

Meta je među najagresivnijim kompanijama u prihvaćanju AI-ja i AI generiranog sadržaja. Ove je godine lansirala čak i posebnu aplikaciju posvećenu isključivo takvom sadržaju. Kao odgovor na OpenAI-jevu aplikaciju Sora, Meta je u studenome u Europi predstavila platformu Vibes; feed kratkih AI generiranih videa.

No, interni podaci koje je prenio Business Insider pokazuju da interes korisnika nije velik. U prvim tjednima Vibes je u Europi imao tek oko 23.000 dnevno aktivnih korisnika, najviše u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. Meta te brojke nije službeno komentirala.

Takav smjer djeluje još neobičnije s obzirom na to da je Meta ranije ove godine najavila borbu protiv 'neoriginalnog sadržaja' i poticanje onog 'autentičnog'. Problem s AI alatima, kaže Moran, jest u tome što često narušavaju korisnikovo temeljno razumijevanje načina na koji digitalna usluga funkcionira.

Daniel Mügge, istraživač sa Sveučilišta u Amsterdamu koji proučava upravljanje AI-jem u Europi, u tome vidi dublji problem prioriteta tehnoloških kompanija. 'Jasno je da su mnoge od njih ušle u neku vrstu međusobne utrke – očajničkog 'sve ili ništa' klađenja na to hoće li uspjeti nadmašiti OpenAI', kaže Mügge.

Generativna umjetna inteligencija, dodaje, dobiva neproporcionalnu pažnju u odnosu na stvarni društveni učinak. 'Velik dio AI ulaganja završava u aplikacijama koje društvo čine lošijim, a ne boljim, primjerice u oglašavanju', upozorava.

Može li 'dosadna' umjetna inteligencija biti bolja opcija?

Zasićenje AI slopom potaknulo je neke platforme, poput Pinteresta i YouTubea, da uvedu opcije kojima korisnici mogu ograničiti količinu AI generiranog sadržaja u svojim feedovima. Takve mjere, zajedno s diskretnim i praktičnim AI alatima koji zahtijevaju minimalnu interakciju, predstavljaju svijetle točke u razvoju korisničkog iskustva, smatra Moran.

Kao primjer navodi Amazonove AI sažetke recenzija proizvoda, koji korisnicima brzo i jasno daju pregled iskustava drugih kupaca, bez mijenjanja načina na koji koriste platformu.

Mügge dodaje da bi upravo tu mogla ležati prilika za Europu: u razvoju manjih, specijaliziranih rješenja koja možda neće privući veliku pažnju, ali će imati stvarnu vrijednost. 'Ne trebamo europsku verziju OpenAI-ja da bismo imali smislen AI ekosustav', kaže.