Njemački ministar obrane Boris Pistorius za razvoj svemirskih kapaciteta predvidio je oko 35 milijardi eura do 2030., a prema riječima viceadmirala Thomasa Dauma, zapovjednika kibernetičkih i informacijskih snaga Bundeswehra, svemir je danas 'bojište samo po sebi'.

Govoreći na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, Daum je upozorio da sateliti imaju presudnu ulogu u funkcioniranju modernih društava. 'Ako sateliti prestanu raditi, ne biste mogli ni podići novac na bankomatu', rekao je, upozorivši da postoji realna opasnost od napada na svemirsku infrastrukturu, piše Euronews.

Bundeswehr trenutačno upravlja flotom od osam do deset satelita, uglavnom namijenjenih izviđanju i komunikaciji, uključujući sustave SAR-Lupe i SARah. Međutim, taj se sustav smatra zastarjelim, zbog čega Berlin ubrzano razvija nove kapacitete.

Masovni kvar ili napad na satelite - scenarij koji Daum opisuje kao 'dan bez svemira' - imao bi trenutačne posljedice na Zemlji, od prekida komunikacija do ozbiljnih poremećaja kritične infrastrukture i javnih usluga.

Odvraćanje i u orbiti

Njemački odgovor slijedi logiku klasične vojne strategije, a to je odvraćanje. Dio planiranih ulaganja usmjeren je na svemirski izviđački sustav SPOCK, koji Bundeswehr koristi od početka ove godine.

Sustav razvijen u suradnji finske kompanije Iceye i njemačkog Rheinmetalla temelji se na mreži radarskih satelita sa sintetičkom aperturom (SAR), naprednom tehnikom radarskog snimanja koja se koristi za stvaranje visokorezolucijskih slika površine Zemlje (ili drugih planeta) iz zrakoplova ili satelita. Za razliku od optičkih satelita, oni mogu snimati površinu Zemlje u svim vremenskim uvjetima i neovisno o danu ili noći.

Prema Daumu, sama sposobnost djelovanja u orbiti šalje političku poruku protivnicima - pokazuje da njihovi sustavi nisu nedodirljivi. No to ne znači nužno fizičko uništavanje satelita. Sve važniju ulogu imaju tzv. nekinetičke metode.

Jedna od njih je privremeno 'zasljepljivanje' optičkih satelita ometanjem njihovih senzora sa Zemlje, čime se onemogućuje snimanje. Druga je ometanje komunikacija slanjem signala koji blokiraju rad komunikacijskih sustava. Satelit pritom ostaje tehnički neoštećen, ali gubi operativnu vrijednost.

'Ako izviđački satelit ne može pratiti kretanje vaših snaga, dobivate taktičku prednost', objasnio je Daum. Njemačka pritom naglašava da želi izbjeći fizičko uništavanje satelita, dijelom i zbog međunarodnih obveza. Berlin je 2023. pristupio američkim Artemis sporazumima, koji promiču načelo izbjegavanja stvaranja svemirskog otpada.

To znači da se prednost daje reverzibilnim metodama ometanja, a ne rušenju satelita projektilima. Ipak, unutar političkih krugova sve se češće propituje takozvano pravilo 'nultog otpada'. 'Sama činjenica da imate sposobnost uništiti sustav ne znači da ćete je koristiti', rekao je Daum, dodajući da demonstracija takvih sposobnosti ipak ima snažan odvraćajući učinak.

Lekcije iz rata u Ukrajini

Uz izviđanje, ključna je i sigurna komunikacija. Bundeswehr je ovisan o satelitskim vezama, a program SATCOMBw Stage 4 najveći je svemirski projekt u povijesti njemačke vojske. Cilj je povezati tenkove, brodove, zrakoplove i vojnike diljem svijeta te osigurati operacije NATO-a, osobito na istočnom krilu saveza.

Riječ je o klasičnom sustavu koji se oslanja na manji broj velikih satelita, za razliku od mreža poput Starlinka, koje čine tisuće manjih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.

Strateška važnost takvih mreža posebno je postala vidljiva u ratu u Ukrajini, gdje su satelitske komunikacije ključne za koordinaciju operacija i upravljanje dronovima. Posljednjih tjedana SpaceX je dodatno ograničio pristup Starlinku ruskim snagama, što je, prema ukrajinskim tvrdnjama, značajno otežalo njihove operacije, iako Moskva to negira.