Prema istraživanju koje su POLITICO i londonska agencija Public First proveli u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, većina građana smatra da bi kibernetički napad koji paralizira bolnice ili elektroenergetsku mrežu trebalo tretirati jednako kao vojni napad. Najčvršći stav zauzeli su Kanađani, među kojima se s tom tvrdnjom slaže čak 73 posto ispitanika.

Sličan konsenzus postoji i oko sabotaža podmorskih kabela ili energetskih plinovoda - incidenata koji su posljednjih godina sve učestaliji - a koje javnost također vidi kao potencijalni povod za vojni odgovor. Istraživanje je provedeno online između 6. i 9. veljače.

Sve češći napadi na kritičnu infrastrukturu

Rastuća zabrinutost dolazi u trenutku kada državno povezane hakerske skupine, često povezivane s Rusijom, ali i drugim državama, sve intenzivnije ciljaju zdravstveni, energetski i telekomunikacijski sektor.

Jedan od najvećih incidenata dogodio se 2024., kada je ransomware napad na američku zdravstvenu platformu Change Healthcare kompromitirao osjetljive podatke više od 190 milijuna ljudi. U Ujedinjenom Kraljevstvu kibernetički napad na sustav Nacionalne zdravstvene službe (NHS), koji se također pripisuje ruskoj hakerskoj skupini, prošle je godine bio povezan i sa smrtnim ishodom pacijenta. Još 2022. američki FBI optužio je hakere povezane s Iranom za pokušaj proboja u računalnu mrežu dječje bolnice u Bostonu.

Unatoč sve ozbiljnijim posljedicama, takvi napadi službeno se još ne klasificiraju kao činovi rata.

NATO: Granica još nije jasno definirana

NATO je još 2014. poručio da bi ozbiljan kibernetički napad mogao aktivirati članak 5., odnosno klauzulu kolektivne obrane. No ostaje nejasno koliko bi napad morao biti razoran da bi izazvao zajednički vojni odgovor. Prema riječima NATO-ova dužnosnika iz 2022., reakcija bi mogla uključivati diplomatske i ekonomske sankcije, protukibernetičke operacije, pa čak i konvencionalnu vojnu silu, ovisno o prirodi napada.

Europske sigurnosne službe posljednjih mjeseci otvorenije optužuju Kremlj za digitalne napade na Zapad, uključujući nedavne pokušaje destabilizacije poljske energetske infrastrukture. No percepcija Rusije kao globalne prijetnje razlikuje se među saveznicima: većina ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji smatra Rusiju najvećom prijetnjom miru, dok je taj udio znatno manji u SAD-u i Kanadi.

Gdje završava špijunaža, a počinje rat?

Iako javnost oštro reagira na napade koji pogađaju infrastrukturu, manje su 'ujedinjeni' kada je riječ o digitalnim operacijama manjeg opsega. Manje od polovice ispitanika smatra da bi hakiranje i objava privatnih razgovora političkih lidera predstavljali čin rata, a još manji broj tako gleda na širenje dezinformacija radi utjecaja na izbore.

Istodobno prevladava stav da obrambene strategije moraju uključivati kibernetičke sposobnosti i umjetnu inteligenciju jednako kao i klasičnu vojnu moć. Najmanje trećina ispitanika u svim državama smatra da bi kibernetička sigurnost trebala biti među prioritetima obrambene potrošnje.

'Samom otpornošću ne možete apsorbirati sve prijetnje. Potrebna je i aktivna obrana', upozorio je Dag Baehr, potpredsjednik njemačke obavještajne službe BND, na nedavnoj Minhenskoj konferenciji o kibernetičkoj sigurnosti.

Sjedinjene Države sve otvorenije zagovaraju aktivniji, pa i ofenzivni odgovor na kibernetičke napade, osobito nakon velikog upada u globalne telekomunikacijske mreže 2024. koji se povezuje s kineskom hakerskom skupinom Salt Typhoon.

Bijela kuća uskoro bi trebala predstaviti novu nacionalnu kibernetičku strategiju kojom bi se SAD odmaknuo od isključivo reaktivnog pristupa. Nacionalni direktor za kibernetičku sigurnost Sean Cairncross poručio je kako je potreban 'zaokret u razmišljanju' kako bi se napadačima otežalo djelovanje.

U međuvremenu, Njemačka priprema reformu obavještajnih i sigurnosnih ovlasti kako bi vlastima omogućila snažniji odgovor na strane hakere i digitalnu špijunažu.