Koordinacija za kibernetičku sigurnost, koja djeluje unutar Hrvatske udruge poslodavaca, predstavila je digitalnu platformu na kojoj se poslovne organizacije mogu informirati i educirati o trendovima, regulativama i drugim važnim vijestima iz područja kibernetičke sigurnosti.

U doba ubrzane digitalizacije, radi se o temi koja više nije samo tehničko pitanje, već ključan preduvjet povjerenja, stabilnosti i kontinuiteta poslovnih procesa. Prema izvještaju Check Point Cyber Security, poslovne organizacije su u 2025. godini bile u prosjeku izložene gotovo 2.000 kibernetičkih napada tjedno, što je povećanje od 70 posto u odnosu na 2023.

Stanje u Hrvatskoj je jednako izazovno. Hrvatski Nacionalni CERT protekle je godine zaprimio približno 36 posto više prijava kibernetičkih incidenata u odnosu na 2024. Najčešće vrste napada bili su pokušaji phishinga, ransomware napadi, kompromitirane e-mail komunikacije ili pak napadi na mrežne infrastrukture. Posebnu zabrinutost sve više izazivaju i napadi potpomognuti umjetnom inteligencijom koja omogućuje napadačima još veću razinu automatizacije i sofisticiranosti.

Zbog svega navedenog, važno je pravovremeno i aktivno uključiti gospodarsku zajednicu u oblikovanje i provedbu novog regulatornog okvira u području kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj. Platforma Koordinacije za kibernetičku sigurnost je u tom pogledu jedinstvena, jer predstavlja ne samo točku okupljanja za razmjenu znanja i iskustava između poduzetnika u implementaciji mjera zaštite, već i priliku da kompanije aktivno sudjeluju u kreiranju politika i regulativa u području kibernetičke sigurnosti.

'Kibernetička sigurnost danas je jedno od temeljnih pitanja održivog i otpornog poslovanja. U uvjetima sve učestalijih i sofisticiranijih napada, ulaganje u zaštitu digitalne infrastrukture više nije opcija, nego nužnost za svaku organizaciju koja želi zaštititi svoje poslovanje, podatke i povjerenje klijenata. Upravo zato želimo potaknuti tvrtke da kibernetičku sigurnost promatraju kao strateško ulaganje, jednako važno kao i ulaganje u razvoj proizvoda, ljudi ili tehnologije', izjavio je Andro Galinović, zamjenik voditeljice Koordinacije za kibernetičku sigurnost HUP-a i direktor Odjela za informacijsku sigurnost u Infobipu.

Osim što se radi o sve važnijem faktoru poslovanja, ulaganje u kibernetičku sigurnost je ujedno i zakonska obveza. Stupanjem na snagu Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ključni subjekti u Hrvatskoj obvezni su provoditi mjere zaštite svojih mrežnih i informacijskih sustava, razmjerno razini kibernetičkog rizika koja im je dodijeljena u postupku kategorizacije.

U roku od jedne godine od zaprimanja obavijesti o kategorizaciji, subjekti moraju provesti inicijalnu primjenu propisanih mjera. Iako se o toj provedbi ne podnosi službeno izvješće, od tog trenutka nastupa puna odgovornost subjekta. U drugoj godini mjere se dodatno unaprjeđuju kroz lokalno upravljanje rizicima, a u trećoj godini provodi se prva samoprocjena ili revizija kibernetičke sigurnosti.

'Dugoročni je cilj jačanje otpornosti, prevencija kibernetičkih prijetnji i sigurnije digitalno poslovanje, a upravo je zato vizija Koordinacije za kibernetičku sigurnost da kroz pravovremeno ulaganje možemo stvoriti sigurno i otporno digitalno gospodarstvo koje štiti podatke, poslovne procese i povjerenje građana', izjavila je Martina Dragičević, voditeljica Koordinacije za kibernetičku sigurnost HUP-a i direktorica regulatornih poslova i fondova EU u A1 Hrvatska.