U intervjuu za BBC priznala je da se s takvim prijetnjama suočava već godinama. Kao čelnica australskog regulatora za online sigurnost, nalazi se na prvoj liniji sukoba oko dezinformacija, govora mržnje, internetskog nasilja i sigurnosti djece na internetu. 'Nažalost, već nekoliko godina živim tu stvarnost', kaže 57-godišnja Inman Grant.

Nakon dugogodišnje karijere u tehnološkom sektoru danas se nalazi s druge strane, a zadužena je za nadzor i regulaciju najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. To ju je učinilo jednom od najpoznatijih državnih dužnosnica u Australiji, ali i metom napada. Bila je žrtva doxxinga neonacističkih skupina, javno se sukobila s Elonom Muskom, a našla se i na meti pojedinih američkih kongresnika.

Istodobno provodi jednu od najkontroverznijih australskih digitalnih mjera – zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Taj primjer planira slijediti i sve više europskih država.

Australija kao globalni eksperiment

Zakon koji je stupio na snagu 10. prosinca prošle godine obuhvaća deset velikih platformi, uključujući Facebook, Instagram, Snapchat i YouTube. Australske vlasti time pokušavaju smanjiti izloženost djece štetnom sadržaju i digitalnom nasilju.

Mjera ima snažnu potporu mnogih roditelja, no istodobno izaziva kritike stručnjaka za tehnologiju i dječju dobrobit. Kritičari tvrde da djecu treba educirati, a ne potpuno isključivati s platformi, te upozoravaju da bi zabrana mogla negativno utjecati na ranjive skupine poput mladih iz ruralnih područja, osoba s invaliditetom ili LGBTQ+ zajednice, kojima internet često služi kao prostor podrške.

Tehnološke kompanije također su izrazile rezerve. Iako su poručile da dijele zabrinutost za sigurnost djece i da će poštovati zakon, smatraju da potpuna zabrana nije najbolje rješenje. Inman Grant tvrdi da vrijedi pokušati sve što može pomoći u njihovoj zaštiti.

'Ako možemo odgoditi ulazak djece na društvene mreže za tri godine i pritom razvijati njihovu digitalnu pismenost i otpornost, mislim da to vrijedi istražiti', kaže.

Sigurnost na internetu često uspoređuje sa sigurnošću na moru. 'Baš kao što djecu učimo plivati, moramo ih učiti i kako prepoznati opasnosti na internetu. Postoje algoritamske struje koje vas mogu povući, ali i predatori – online su to pedofili i prevaranti', objašnjava.

Zanimljivo, ranije se protivila potpunoj zabrani društvenih mreža, zagovarajući model sigurnog i kontroliranog korištenja. Kaže da je kasnije promijenila stav, nakon što je dobila veću slobodu u oblikovanju provedbe zakona.

I sama se s tim izazovima suočava kod kuće jer odgaja troje djece, uključujući 13-godišnje blizance. Priznaje da su reakcije na zabranu u njezinoj obitelji bile podijeljene – jedno dijete nije bilo zabrinuto dok je drugo strahovalo da će izgubiti pristup Instagramu i Snapchatu. 'Djeca su u razdoblju u kojem oblikuju identitet. Ja sam mogla pogriješiti kao tinejdžerica, a da to nije snimljeno i podijeljeno s cijelim svijetom', kaže.

Od tehnološke industrije do regulatora

Inman Grant je odrasla u Seattleu, gradu koji je dom tehnoloških divova poput Microsofta i Amazona. Nakon rada u američkom Kongresu karijeru je nastavila u Microsoftu te se bavila sigurnosnim ranjivostima i zaštitom korisnika. Kasnije je radila i za Twitter te Adobe.

Tijekom tog razdoblja, kaže, postalo joj je jasno da sigurnost korisnika nije prioritet tehnoloških kompanija. 'Pokušavala sam stvari mijenjati iznutra, ali sam nakon više od dva desetljeća odlučila pokušati izvana', objašnjava.

Na mjesto povjerenice imenovana je tijekom mandata tadašnjeg premijera Malcolma Turnbulla jer je smatrao da regulator mora razumjeti poslovne modele tehnoloških kompanija. 'Morate znati kako razmišljaju i što pokreće njihove odluke. Sve je vođeno prihodima, rastom i moći kompanija', kaže.

Sukobi s tehnološkim divovima

Australija se posljednjih godina profilirala kao jedan od svjetskih predvodnika regulacije digitalnog prostora, no to je izazvalo optužbe tehnoloških kompanija da država pretjeruje s regulacijom.

Jedan od najpoznatijih sukoba dogodio se 2024., nakon napada nožem na biskupa u Sydneyju, koji je prenošen uživo. Inman Grant tada je zatražila uklanjanje snimke s platforme X, no vlasnik mreže Elon Musk to je odbio, nazvavši je 'komesarom za cenzuru'.

Nakon toga zabilježen je nagli porast prijetnji i uvreda usmjerenih na nju. Istraživanje Sveučilišta Columbia pokazalo je da je bila meta desetaka tisuća uvredljivih objava, uključujući prijetnje smrću i silovanjem.

Snimka napada kasnije je blokirana u Australiji, ali je ostala dostupna u ostatku svijeta. Inman Grant upozorava da takav sadržaj može potaknuti nasilje i radikalizaciju, navodeći slučaj napada u Velikoj Britaniji, gdje je počinitelj prethodno gledao sporni video. 'Takav sadržaj normalizira nasilje i desenzibilizira publiku. U jednom trenutku morate zauzeti stav', kaže.

Sljedeća bitka je umjetna inteligencija

Dok se Australija bori s provedbom zabrane društvenih mreža za maloljetnike, Inman Grant već upozorava na sljedeći veliki izazov – regulaciju umjetne inteligencije. 'Svijet je kasnio s regulacijom društvenih mreža. To si ne možemo dopustiti s umjetnom inteligencijom', ističe.

Njezino drugo petogodišnje razdoblje na čelu regulatora završava iduće godine, a nagovještava da bi tada mogla otići s te dužnosti.

'Vjerojatno će doći vrijeme da netko drugi preuzme odgovornost. Ovaj posao zahtijeva iznimnu odlučnost i otpornost. Bila mi je čast obavljati ga', kaže. Naglašava da neće odustati od borbe za sigurniji digitalni prostor te da bi u budućnosti mogla pomagati drugim državama u uspostavi regulacije internetske sigurnosti i razvoju tehnologije koja sigurnost korisnika stavlja u središte dizajna.