Premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru istaknuo je da digitalna transformacija i umjetna inteligencija postaju ključni pokretači gospodarskog razvoja. 'Obrazovni sustav mora biti u poziciji stvarati stručnjake koji će se uključivati u znanstveni i poslovni svijet u kojem su digitalizacija i umjetna inteligencija glavne teme', rekao je premijer.

Naglasio je da se sjednica održava uoči velikog globalnog samita o umjetnoj inteligenciji u Indiji te da Nacionalno vijeće okuplja predstavnike Vlade, akademske zajednice, poslovnog sektora, regulatornih tijela i lokalne samouprave. Prema njegovim riječima, digitalna transformacija temelj je dugoročnog razvoja države i povećanja produktivnosti.

Kao primjer je naveo platformu e-Građani koju koristi 2,2 milijuna građana, dok je mobilna aplikacija m-Građani u posljednjih šest mjeseci zabilježila je više od 110 tisuća korisnika. Procijenjena ukupna ušteda za građane iznosi oko 400 milijuna eura smanjenjem administrativnih troškova, vremena i troškova prijevoza.

Za projekte digitalizacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurana je 2,1 milijarda eura, dodatnih 755 milijuna eura kroz kohezijsku politiku te 635 milijuna eura kroz mjere digitalnog desetljeća, naveo je premijer.

Napredak u digitalnoj infrastrukturi i povezivosti

Kako je premijer naveo, Hrvatska bilježi snažan rast infrastrukture u područku elektroničkih komunikacija. Optičkom mrežom pokriveno je 75,4 posto kućanstava, a izgrađeno je više od 8000 kilometara svjetlovodnih mreža. Više od 90 posto kućanstava pokriveno je 5G signalom, što je premijer istaknuo kao sjajne rezultate.

U području digitalnih javnih usluga, 83 posto građana koristi e-Upravu dok 59 posto građana posjeduje barem osnovne digitalne vještine, što je iznad prosjeka Europske unije. Udio zaposlenih u ICT sektoru je oko pet posto radne snage, a prosjek EU-a je 4,5 posto.

Kako je premijer naveo, u Hrvatskoj trenutno djeluje 66 podatkovnih centara ukupne površine 18.394 četvorna metra i snage 20,6 megavata, od čega su 44 državna, a 22 komercijalna. Planira se dodatno povećanje energetskih kapaciteta za 12,75 megavata.

Digitalni suverenitet i sigurnost

Plenković je naglasio važnost digitalnog suvereniteta i sigurnosti podataka, referirajući se na Berlinsku deklaraciju, koja potiče jačanje europske kontrole nad podacima i infrastrukturom, te Jutlandsku deklaraciju, a ona se fokusira na zaštitu djece na internetu.

'Hrvatska mora osigurati da umjetna inteligencija povećava kvalitetu života građana, da se koristi odgovorno i da infrastruktura ostane sigurna i otporna.'

Hrvatska se, naime, priključila Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju (GPAI), a Habijan je najavio da će nacrt Nacionalnog plana za razvoj AI-ja do 2032. uskoro u javnu raspravu, da na tome radi više od 150 stručnjaka iz raznih institucija i udruga te da će se taj plan donijeti u 2026.

Provedba Strategije Digitalne Hrvatske do 2032.

Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, govorio je o provedbi Strategije Digitalne Hrvatske do 2032. i postavio četiri temeljna stupa: 'Digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalizacija javnih usluga i digitalna transformacija poduzeća.'

Naglasio je aktualne pokazatelje i ciljeve. Prema njegovim riječima, 59 posto stanovništva ima barem osnovne digitalne vještine, a udio zaposlenih ICT stručnjaka iznosi pet posto, što je više od prosjeka EU-a (4,5 posto). U području digitalne infrastrukture Hrvatska je napredovala u pokrivenosti optičkim vlaknima.

Posebno je istaknuo digitalnu transformaciju poduzeća, s naglaskom na mala i srednja poduzeća kao ključ produktivnosti, otpornosti i konkurentnosti. Naveo je da usluge računarstva u oblaku koristi 40,7 posto hrvatskih društava, što je iznad prosjeka EU-a. Novi Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, rekao je, omogućio je da se državna infrastruktura stavi u funkciju cijelog gospodarstva i bude na korist poduzetnicima.

U kontekstu umjetne inteligencije osobito je naglasio politiku otvorenih podataka: 'U kontekstu AI-a podaci su pogonsko gorivo za inovacije, razvoj servisa i za AI.'

Sustav e-Građani i noviteti

Spomenuo je i projekte te ulaganja vezana uz digitalni suverenitet i infrastrukturu, uključujući planirana sredstva od 53 milijuna eura u razdoblju od 2026. do 2029. godine, nadogradnju Centra dijeljenih usluga (CDU) te činjenicu da 95 posto sredstava dolazi iz fondova EU-a. Naveo je i da je prijavljeno 35 projekata.

Kao važan projekt izdvojio je sustav e-Građani, s 2,2 milijuna korisnika i 121 e-uslugom na portalu, uz najavu sljedećeg koraka: prelazak na koncept složenih 'životnih situacija'.

'Sljedeći veliki korak je prelazak na koncept kompleksnih životnih situacija. Sustav više neće pasivno čekati zahtjev korisnika, već će ga samostalno voditi kroz razne situacije, primjerice kupovinu automobila.' Habijan je govorio i o razvoju m-Građana: aplikacija ima oko 20 usluga i 112.000 korisnika, uz rast od 30.000 njih u prva tri mjeseca te plan daljnjih integracija, uključujući mZdravlje.

U nastavku je istaknuta interoperabilnost državnih sustava kao preduvjet digitalne budućnosti: odnosi se to na sposobnost IT sustava da razmjenjuju podatke, a načelo je da država od građana ne traži podatke koje već posjeduje. U eGovernment Benchmarku navedeno je da je Hrvatska '25 posto iznad prosjeka EU-a', uz podatak o 415 milijuna transakcija tijekom 2025. godine.

Novi digitalni paket EU-a i AI u službi građana i poduzetnika

U dijelu posvećenom novom digitalnom paketu EU-a naglašena su četiri cilja i prioritetna područja Nacionalnog plana razvoja AI-a.

Ciljevi su: ljudski potencijali (znanja, vještine i obrazovanje), infrastruktura i podaci, sigurni sustavi te etična i zakonita primjena (povjerenje i zaštita prava građana), uz fokus na inovacije i gospodarstvo (istraživanje, MSP-ovi i konkurentnost). Kao prioritetna područja primjene navedeni su javna uprava, zdravstvo, poljoprivreda i okoliš, energetika, promet i turizam.

Spomenuti su i regulatorni i zakonodavni okviri u pripremi: EU digitalni paket i okvir, uključujući transpoziciju eIDAS 2.0, inicijativu QUNRUM Act te EU Cloud Rulebook. Digitalni omnibus opisan je kao pojednostavljenje pravila za niskorizične AI sustave s ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i zaštite temeljnih prava građana EU-a.

Naglašena je i šira agenda pojednostavljivanja europskih akata (AI Act, Akt o podacima, Uredba o protoku podataka, Direktiva o otvorenim podacima, Akt o upravljanju podacima) s porukom: 'Manje birokracije, više inovacija'.

U dijelu o AI-u u pravosuđu i upravi navedeni su konkretni projekti:

ANON – automatizirana anonimizacija sudskih odluka, virtualni asistenti za zemljišne knjige, portal eGrađani i korisnička podrška državnih servisa. Spomenut je i koncept predictive justice te bi za građane to značilo predviđanje trajanja i troškova sudskih postupaka, a za suce podršku automatizacijom pripreme odluka i analizom sudske prakse.

IT sektor i pogled gospodarstva: HGK i HUP-ICT

Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT pri HGK-u, iznio je presjek sektora. 'Imamo 7384 IT poduzeća i kontinuiran rast. Manji problem je to što dominiraju mala i mikro poduzeća – treba nam okrupnjivanje da bismo postigli veći uspjeh.'

Naveo je da ukupni prihodi iznose 4,29 milijardi eura, od čega se 1,99 milijardi eura ostvaruje na inozemnim tržištima, primarno kroz usluge, što povećava izloženost ekonomskim potresima. ICT sektor zapošljava 41.241 ljudi, a prosječna neto plaća iznosi preko 1800 eura.

Govoreći o 2025. godini, istaknuo je nastavak rasta neto plaća i da je u studenom probijena razina od 2000 eura neto, uz napomenu o troškovnim limitima vezanim uz višu poreznu stopu. Spomenuo je i blagi trend smanjenja broja zaposlenih na pozicijama J62, što je primarno vezano uz outsourcing i vanjske usluge, te naveo da je u 2025. zabilježen pad zahtjeva posebno za dvije burzovno izlistane tvrtke: Ericsson Nikola Tesla d.d. i Span d.d.

Članice Udruženja za IT HGK (ukupno njih 544) izdvojile su ključne izazove i prilike za sljedeće razdoblje: dostupnost domaće cloud infrastrukture i otvaranje sustava poput NIAS-a prema privatnom sektoru, razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju, evaluaciju učinaka IT ulaganja kroz NPOO, definiranje smjerova digitalizacije gospodarstva u razdoblju nakon NPOO-a, planiranje novih mjera potpore digitalizaciji te stabilan i predvidiv regulatorni okvir. Spomenut je i natječaj za istraživanje i razvoj iz prethodne godine te odluka o povećanju sredstava s dijelom realizacije u 2025. i dijelom u 2026. godini.

HGK je naveo i aktivnosti na edukacijama: Akademija kibernetičke sigurnosti HGK 2025. (10 radionica, 908 sudionika) te AI Akademija HGK (9 radionica, 400 sudionika).

Hrvoje Josip Balen: Prijedlozi HUP-ICT-a i okosnica AI politike

Hrvoje Josip Balen, predsjednik udruge HUP-ICT-a, naglasio je Nacionalni plan kao primjer suradnje socijalnih partnera i nabrojao elemente koje HUP-ICT vidi kao ključne:

'Nacionalni plan je primjer odlične suradnje socijalnih partnera – transformacija javnog sektora kao katalizatora inovacija i prvog korisnika AI rješenja, uvođenje jedinstvene savjetodavne točke (AI helpdesk) za gospodarstvo i javni sektor, izgradnja suverene i sigurne računalne infrastrukture, razvoj hrvatskog nacionalnog LLM-a, nastavak državnih potpora i rasterećenja poduzetništva, nastavak korištenja vaučera za digitalizaciju i implementaciju AI-a, naglašeni značaj kibernetičke sigurnosti, fokus na izgradnju regionalnih centara kompetentnosti i AI vještina nastavnika, uspostava regulatornih izoliranih okruženja (sandboxes) te izgradnja AI tvornice (AI factory) putem EuroHPC JU-a.'

Spomenuo je i sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih, a izdano ih je preko 30.000, što je ocijenio dobrim primjerom na europskoj razini. U dijelu izazova istaknuo je strukturu gospodarstva, rekavši: 'Previše smo usmjereni na usluge, premalo na platforme.'

Govoreći o provedbi ciljeva, iznio je prijedlog o jačanju upravljanja AI politikama:

'Zbog povećanja brzine i učinkovitosti treba pokrenuti dijalog o uspostavi jedinstvenog i centraliziranog nadzornog tijela za AI – umjesto distribuirane odgovornosti i mogućih nejasnih razgraničenja. Zatim, radi ubrzanja procesa, treba iskoristiti mogućnosti javno-privatnih partnerstava i drugih oblika suradnje javnog i privatnog sektora.'

Balen je otvorio i temu mladih i tržišta rada: upozorio je da su mladi od 16 do 29 godina ugroženi u stjecanju radnog iskustva jer se značajan dio juniorskih poslova može zamijeniti AI-em. Poslodavci se, rekao je, zbog konkurentnosti oslanjaju na iskusnije radnike, ali učenje kroz rad ne može se zamijeniti. Spomenuo je i potrebu širenja standarda, mikrokvalifikacija, mreže institucija te proširenje financiranja HZZ-ovih vaučera, uz napomenu da nedostaje potpora za zapošljavanje mladih.

Đuranović: 'Država i privatni sektor zajedno mogu postići puno toga'

Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT-a i član Uprave Hrvatskog Telekoma, nadovezao se na temu javno-privatnih partnerstava iz perspektive privatnog sektora, s posebnim naglaskom na podatkovne centre i infrastrukturu.

'Što se tiče JPP-a, iz perspektive privatnog sektora bilo bi korisno povećati kapacitete data centara kroz javno-privatna partnerstva te po modelu JPP-a graditi AI tvornicu u Hrvatskoj. Država samostalno i privatni sektor samostalno ne mogu postići ono što mogu postići zajedno. Postoji apetit privatnog sektora da sudjeluje', ustvrdio je Đuranović.

Upozorio je i na regulatorni kontekst, navodeći primjer izmjena Kaznenog zakona i članka 215.a, a on se odnosi na 'dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije'.

'Trebamo više govoriti o pozitivnim stranama, a manje o negativnim te potaknuti inovacije. Molimo da se u narednom periodu vidi kako će to kazneno djelo djelovati na zajednicu koja treba biti inovativna te da se, ako bude potrebe, revidira', poručio je.

Đuranović se zatim detaljno zadržao na telekom infrastrukturi i pokazateljima povezivosti, uz vrlo konkretne probleme na terenu. 'Po ciljevima Digitalnog desetljeća, u 2024. i 2025. godini Hrvatska je u kategoriji povezivosti ostvarila velik napredak i na to trebamo biti ponosni. Preskočili smo prosjek EU-a po izgradnji mreža velikih brzina i optičkih mreža. Pokrivenost 5G mrežom je također iznad prosjeka', rekao je.

Naglasio je da se i u 2025. godini značajno investiralo u gradnju infrastrukture, odnosno mreža velikih brzina te da će se to odraziti na još bolje rezultate u kategoriji povezivosti. Međutim upozorio je da je za nastavak rasta potrebno riješiti prepreke. Objasnio je da 5G tehnologija traži veću gustoću infrastrukture nego prije te da podatkovni promet raste 30 do 40 posto godišnje. To, kaže, znači da će biti potrebno graditi još više baznih stanica.

Ključni izazovi

No naveo je i dugogodišnji problem vezan uz prostorno planiranje mobilne i fiksne infrastrukture te da postoje područja u RH u kojima je gradnja onemogućena zbog prostornih planova. 'U nekim područjima Hrvatske gradnja je onemogućena zbog sukoba s propisima, što se godinama nije riješilo. Apeliramo da se to riješi kako bismo mogli dalje graditi infrastrukturu.' Spomenuo je i pitanje legalizacije infrastrukture, što je problem za daljnju gradnju infrastrukture, uz napomenu da problem nije specifičan samo za telekomunikacijsku infrastrukturu nego i za druge infrastrukture u Hrvatskoj.

Govorio je i o parafiskalnim nametima za fiksnu linijsku infrastrukturu: 'Visoki parafiskalni nameti, tzv. pravo puta, opterećuju investicijski potencijal operatora i investicijsko planiranje. Te namete treba smanjiti. Okruženje za investicije je poticajno u Hrvatskoj, ali ima prostora za napredak kako bismo mogli ostvariti puni investicijski potencijal.'

Istaknuo je potom izazov iskorištenosti mreža visokih brzina. Naveo je da je u Hrvatskoj korištenje mreža velikih brzina oko 44 posto, dok je prosjek EU-a oko 70 posto, a izgrađeno je oko milijun i pol optičkih priključaka. 'No iskorištenost je manja od 30 posto, što je premalo da bi se investicijski potencijal u potpunosti ostvario', ustvrdio je Đuranović.

Kao moguće rješenje naveo je metode koje su primjenjivale druge države, poput vaučera za korištenje optičkih mreža, navodeći kao primjere Italiju i Grčku.

Upozorio je i da će dio ruralnih područja ostati nepokriven optikom bez subvencija jer za ta područja nema komercijalnog interesa. Optičke mreže u ruralnim područjima za koje nije bilo dovoljno komercijalnog interesa dosad su se gradile uz korištenje europskih fondova pa je tako dosad pokriveno, ili će biti pokriveno do kraja ove godine, oko 330.000 stambenih jedinica, od čega je privatni sektor sudjelovao u njih 280.000. Preostalo je u tim područjima pokriti oko 400.000 stambenih jedinica kako bi cijela Hrvatska u potpunosti bila pokrivena digitalnom infrastrukturom, što je preduvjet za ravnomjerni razvoj. Međutim bez subvencija to neće biti moguće pa je apelirao da se osiguraju sredstva u novom višegodišnjem financijskom okviru, uz spremnost privatnog sektora da sudjeluje u tim projektima.

CroAI: Stanje adopcije i prijedlozi za ubrzanje

Lorena Barić predstavila je aktivnosti udruge CroAI, a ona je aktivna šest godina te okuplja oko 400 članova i AI startupova i cilj joj je podizanje AI pismenosti. Navela je da su educirali nastavnike o AI-u diljem Hrvatske, uključujući preko 4500 nastavnika.

Tomislav Vazdar iz CroAI-a rekao je da je Hrvatska 43. po inovacijama među 133 zemlje. Istaknuo je i investicije u startupove: u 2024. godini 144 milijuna eura, a lani 184 milijuna eura. AI adopcija iznosi 12 posto dok je prosjek EU-a 13,5 posto. Naveo je da je digitalizacija SME poduzeća 56 posto, no cilj EU-a je 90 posto, uz poruku da je potreban snažan iskorak.

CroAI je na temelju identificiranih izazova predložio mjere: AI regulatorni sandbox do kolovoza 2026., sukladno AI Actu, jačanje računalne infrastrukture i korištenje resursa EU-a (SLAIF), proširenje sustavne podrške AI adopciji i poduzećima (širenje EDIH Adria), udvostručenje korištenja AI-a, izgradnju podatkovnih centara, prekograničnu suradnju sa Slovenijom, koja gradi AI tvornicu, te razvoj kapaciteta za AI sigurnost (detekcija deepfakea, AI prijetnje, obrazovanje).

Spomenuo je Vazdar i digitalne javne usluge te AI talente i obrazovanje, uz ključnu poruku: 'Hrvatska ima potencijal postati regionalni AI lider, ali prozor prilike se zatvara te je potrebna hitna i koordinirana akcija.'

Irena Weber: Migracijski procesi, fiskalizacija i jačanje uloge privatnog sektora

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je dva zakona na kojima se radilo, s naglaskom na učinke digitalizacije.

'Skrenula bih pozornost na dva bitna zakona na kojima smo radili. Prvo je Zakon o strancima, na kojem praktički već godinama radimo s MUP-om i Ministarstvom rada, jer smo digitalizacijom ubrzali dozvole i smanjili opterećenje u samom izdavanju. Drugo je projekt Fiskalizacija 2.0, pravi iskorak u obračunu sa sivom i crnom ekonomijom, a tek treba vidjeti koliko se povećao broj izdanih računa.'

Naglasila je i potrebu jačeg uključivanja privatnog sektora, s ciljem javno-privatnih partnerstava:

'Zamolila bih ispred HUP-a daljnje uključivanje privatnog sektora – javno-privatna partnerstva. To nosi više investicija u digitalizaciju, produktivnost gospodarstva i na europskoj razini. Konkurentnost hrvatskog i europskog gospodarstva ključna je za održavanje sigurnih radnih mjesta.'

Projekti po resorima

U dijelu o digitalizaciji arhivskog gradiva iz Domovinskog rata, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naveo je da se u razdoblju od šest godina gradi informacijski sustav s bazom od 'više od šest milijuna dokumenata' te da su digitalizirali 'tri milijuna', uz ulaganje od 'oko osam milijuna eura'. Projekt je u drugoj fazi i planiran mu je završetak do kraja 2028. godine, a vrijednost druge faze je pet milijuna eura i uključuje nastavak digitalizacije te jačanje kibernetičke otpornosti, uz poruku o trajnom čuvanju povijesnih činjenica za buduće generacije.

Branko Bačić, ministar graditeljstva, govorio je o razvoju sustava ISPU: digitalizirane su sve uporabne i lokacijske dozvole nakon 1968. godine, ukupno preko 2,6 milijuna dokumenata, iz mjesečno oko 100 milijuna pristupa portalu. Spomenuo je da je riječ o iznimno zahtjevnom procesu te je on osnažen, uz napomenu o izazovima prošle godine. Naveo je i da će se uz pomoć AI-a skenirati i provjeravati bespravna gradnja.

Ministar financija Tomislav Ćorić spomenuo je digitalizaciju tržišta kapitala te projekt carinskog sustava motrenja i automatizacije robnih terminala – C-SMART, u okviru projekta Smart Border.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs predstavio je projekt BrAIn, usmjeren na primjenu AI i digitalnih tehnologija u obrazovanju kroz CARNET: u 5. i 6. razredu fokus je na temeljnim kompetencijama, u 7. i 8. na poticanju kritičkog mišljenja, a u srednjoj školi (1. i 2. razred) uveden je fakultativni predmet umjetne inteligencije. Spomenuo je i plan istraživanja utjecaja AI-a na razvoj djece te cilj osnaživanja nastavnika da budu mentori za vještine 21. stoljeća i kritičko mišljenje.

U tehnološkom dijelu naveo je uvođenje napredne analitike učenja i sustava pametnih preporuka koji koristi podatke učenika za identifikaciju onih kojima je potrebna podrška. E-Dnevnik i Informatika, rekao je, prestaju biti samo administrativni alati te postaju instrumenti proaktivnog djelovanja i personalizacije nastave. Spomenuo je i nacionalnog AI tutora koji bi bio stalno dostupan te ustvrdio: 'Nastavnik definira ishode, AI izvršava.'

Naveo je da koriste open source modele Mistral AI-a, koje su dotrenirali sadržajem na hrvatskom, na superračunalu, uz usklađenost s GDPR-om i AI Actom te naglasak da podaci ne idu izvan Hrvatske. BrAIn je predstavljen kao odgovor na inovacije u kurikulima.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić govorila je o integraciji AI i pametnih tehnologija u zdravstvu: kirurška inteligencija i autonomni sustavi, AI u dijagnostici i preciznoj medicini, kognitivno procesiranje i prediktivna analitika, virtualni asistenti te korištenje AI-a u prediktivnim tretmanima, uključujući rak pluća. Poručila je da se AI-a u zdravstvu ne treba bojati jer čovjek donosi zaključnu odluku.

Anja Bagarić, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša, navela je prioritete digitalizacije procesa i javnih usluga uz primjenu AI-a, uključujući nacionalnu mrežu za otpornost na klimatske promjene i praćenje klimatskih pokazatelja. Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, spomenuo je europske digitalne inovacijske centre (EDIH) u Hrvatskoj – Start i Startup Plus – te vaučere za digitalizaciju. Irena Petrijevčanin, državna tajnica u MUP-u, navela je sustav za prepoznavanje lica i automatizirani biometrijski identifikacijski sustav, uz naglasak na etički koncept ljudske procjene.

'O tome jako vodimo računa'

Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, govorio je o digitalnoj transformaciji prometnog sektora i strateškim projektima: Crolibertas, eFTI, širokopojasna infrastruktura vrlo velikog kapaciteta, izvještajno-upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu te e-Podnesak.

Drago Matanović, državni tajnik u Ministarstvu obrane, spomenuo je naprednu zaštitu komunikacijskih i informacijskih sustava upotrebom kvantno-otporne kriptografije. Spomenut je i projekt 'Mudrica', besplatna mobilna aplikacija koja roditeljima, skrbnicima i udomiteljima omogućuje popuste, uz e-dječju karticu dostupnu putem e-Građana.

Istaknuta je i jača usmjerenost države prema Inicijativi tri mora, neformalnoj političkoj platformi inicijative trinaest država istočne i srednje Europe, ujedno članica Europske unije (EU), na potezu koji spaja tri mora: Baltik-Jadran-Crno more.

Veleposlanik u Ministarstvu vanjskih poslova Zvonimir Frka-Petešić najavio je suradnju s francuskom tvrtkom Mistral AI, europskim liderom u području umjetne inteligencije, uz poruku da se Europa i Hrvatska ne mogu oslanjati na tehnologije koje možda sutra neće biti dostupne te da se mora jačati baza na razini EU-a, posebno na području AI-a.

Premijer Plenković je na kraju napomenuo da će krenuti raspravljati i o mogućim ograničenjima vezanim uz društvene mreže i djecu, po uzoru na europske države koje trenutno razmatraju njihovu zabranu za mlađe od 16 godina.