Lancetov godišnji izvještaj

[FOTO] Sve zbog globalnog zagrijavanja: Vrućina kosi starije, sve je više oštećenja pluća, nedostaje hrane, a virusi skaču sa životinja na ljude

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 05.12.2020 21:32
  • Objavljeno 05.12.2020 u 21:32
tportal

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Riccardo Lennart Niels Mayer

Prema izvještaju The Lancet Countdown on Health and Climate Change, koji prati više od 40 pokazatelja veza između zdravlja i klimatskih promjena, svaka će zemlja, bez obzira na to koliko je bogata, trpjeti zdravstvene posljedice zbog pogoršanja klimatskih uvjeta

Nijedna zemlja - bila ona bogata, bila siromašna - nije imuna na zdravstvene posljedice pogoršanja klimatskih uvjeta. Ako se ne poduzmu hitne mjere, klimatske promjene sve će više ugroziti globalno zdravlje, poremetiti živote i sredstva za život te preplaviti zdravstvene sustave, stoji u izvješću objavljenom u časopisu The Lancet.

Autori kažu da oporavak od pandemije Covida-19 nudi ključan trenutak za djelovanje na klimatske promjene. Zajednički odgovor na konvergentne krize pruža priliku za poboljšanje javnog zdravlja, stvaranje održivog gospodarstva i zaštitu okoliša.

'Pandemija nam je pokazala da naša gospodarstva i načini života mogu zastati kad je zdravlje globalno ugroženo', kaže dr. Ian Hamilton, izvršni direktor Lancet Countdowna. Prijetnje zdravlju ljudi množe se i intenziviraju zbog klimatskih promjena, a ako ne promijenimo smjer, našim zdravstvenim sustavima prijeti kolaps.

Od početka stoljeća izloženost stanovništva požarima porasla je u 128 država, na čelu sa SAD-om

Od početka stoljeća izloženost stanovništva požarima porasla je u 128 država, na čelu sa SAD-om

Izvor: Alamy / Profimedia / Autor: JLBvdWOLF

Ovogodišnji razorni požari širom SAD-a i tropske oluje na Karibima i u Tihom oceanu, koji se podudaraju s pandemijom, tragično su pokazali da se svijet istovremeno suočava s više kriza koje se prožimaju, utječu jedna na drugu i multipliciraju.

U posljednja dva desetljeća broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kod starijih ljudi povećao se za 54 posto. Prošle godine rekordnih 2,9 milijardi dodatnih dana izloženosti toplinskim valovima utjecalo je na starije od 65 godina, a to je gotovo dvostruko više no prethodne godine.

  • +12
  • +9

Požari u Americi

Izvor: EPA / Autor: PETER DASILVA

Međutim 120 vodećih svjetskih akademika, zdravstvenih radnika i klimatologa koji stoje iza ovog izvješća kažu da još ima nade. Šokovi se mogu ublažiti ako hitno poduzmemo mjere za borbu protiv klimatskih promjena i ograničimo povećanje globalne temperature na znatno ispod dva Celzijeva stupnja.

To bi, kažu oni, moglo smanjiti rizik od budućih pandemija jer pokretači klimatskih promjena mogu utjecati i na zoonotski pandemijski rizik, odnosno rizik od pandemije uzrokovane zaraznim bolestima koje sa životinja skaču na ljude.

Na ovom izvještaju radili su stručnjaci iz 35 institucija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Svjetsku meteorološku organizaciju, pod vodstvom Sveučilišnog koledža u Londonu.

Klimatski šokovi

Od malih otoka do velikih gradova, zdravstveni šokovi povezani s klimom mogu se pojaviti u budućnosti zbog poteškoća u predviđanju utjecaja ekstremnih vrućina i pronalaženju uspješnih načina prilagodbe. Osjetljivi ljudi sve češće umiru od posljedica nesnosnih vrućina; zbog vrućine je 2018. umrlo 296.000 starijih ljudi.

Vrućina sve više utječe na sposobnost ljudi da rade na otvorenom u regijama u razvoju, što pak ima značajne ekonomske implikacije. Prošle godine zabilježen je kontinuiran gubitak produktivnosti, s time da je u Indiji izgubljeno 40 posto od ukupno 302 milijarde izgubljenih radnih sati.

Vrućina i suša potiču naglo povećanje izloženosti šumskim požarima, što pak rezultira opeklinama, oštećenjem srca i pluća zbog dima te raseljavanjem čitavih zajednica. Od početka stoljeća izloženost stanovništva požarima porasla je u 128 država, na čelu sa SAD-om.

Do kraja stoljeća zbog porasta razine mora moglo bi se raseliti čak 565 milijuna ljudi. A taj egzodus izazvat će lančanu reakciju raznih zdravstvenih, socioloških i ekonomskih šeta.

Ovogodišnji izvještaj Lancetova odbrojavanja zdravlja i klimatskih promjena

Izvor: Društvene mreže / Autor: The Lancet

'Klimatske promjene šire postojeće zdravstvene nejednakosti između i unutar zemalja', upozorava profesor Hugh Montgomery. 'Naše izvješće pokazuje da su - baš kao i za Covid-19 - starije osobe posebno ranjive, a oni s nizom već postojećih stanja, uključujući astmu i dijabetes, imaju još veći rizik.'

Samo polovica anketiranih zemalja izradila je nacionalne zdravstvene i klimatske planove, samo četiri prijavile su odgovarajuće nacionalno financiranje, a manje od polovice zemalja provelo je procjene ranjivosti i prilagodbe za zdravlje. U međuvremenu, dvije trećine anketiranih svjetskih gradova očekuju da će klimatske promjene ozbiljno ugroziti infrastrukturu javnog zdravstva.

Svake godine bilježimo sedam milijuna smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka povezanog s izgaranjem fosilnih goriva

Svake godine bilježimo sedam milijuna smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka povezanog s izgaranjem fosilnih goriva

Izvor: Stock Connection / Shutterstock Editorial / Profimedia / Autor: Chad Ehlers

'Pandemija je ukazala na trenutnu sposobnost zdravstvene zaštite i širih zdravstvenih sustava da se nose s vrstama budućih zdravstvenih šokova koje klimatske promjene mogu generirati', kaže Montgomery. 'Vatra, poplave i glad ne poštuju državne granice ili bankovne račune: bogatstvo države ne pruža zaštitu od utjecaja zatopljenja na zdravlje.'

Konvergentna pandemija i klimatske krize

Klimatske promjene i rizik od prenošenja virusa sa životinja na ljude neraskidivo su isprepleteni i moraju se rješavati zajedno, stoji u izvještaju.

Klimatske promjene i njihovi pokretači štete okolišu urbanizacijom, intenzivnom poljoprivredom i neodrživim prehrambenim sustavima, zračnim putovanjima i turizmom, trgovinom i načinima života koji se pokreću fosilnim gorivima, stvarajući zauzvrat uvjete koji potiču zoonoze - zarazne bolesti zajedničke ljudima i pojedinim životinjama.

  • +17
  • +14

Klimatske promjene i rizik od prenošenja virusa sa životinja na ljude neraskidivo su isprepleteni

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic

'Želimo li smanjiti rizik od budućih pandemija, moramo se suočiti s klimatskom krizom, jednom od najsnažnijih sila koja danas pokreće zoonoze', upozorava dr. Richard Horton, glavni urednik časopisa The Lancet. 'Moramo se najozbiljnije pozabaviti izvanrednim klimatskim situacijama, zaštititi biološku raznolikost i ojačati prirodne sustave o kojima ovisi naša civilizacija. Odgađanje akcije prouzročit će nove smrti koje smo mogli izbjeći.'

Naime upravo klimatske promjene stvaraju povoljnije uvjete za širenje smrtonosnih zaraznih bolesti poput denga groznice, malarije i vibrioze, dovodeći u opasnost desetljeća napretka u suzbijanju ovih bolesti.

Zeleni oporavak od Covida-19

Ograničavanje povišenja temperature na znatno ispod dva Celzijeva stupnja te usklađivanje klime i oporavka od pandemije svijetu može donijeti kratkoročne i dugoročne zdravstvene koristi, tvrde znanstvenici. Zdravstveni dobici zauzvrat bi mogli donijeti mnoge milijarde ekonomske koristi, što bi moglo isplatiti troškove ublažavanja i povećati poticaje za uvođenje zelenih mjera.

Svake godine bilježimo sedam milijuna smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka povezanog s izgaranjem fosilnih goriva. Europske mjere za promicanje čišćeg energetskog i transportnog sektora smanjile su broj smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka sa 62 žrtve na 100.000 u 2015. godini na 59 žrtava 2018. Globalno, smrtnost povezana s izgaranjem ugljena pala je za 50.000.

Nastavi li se kakvoća zraka u Europskoj uniji poboljšavati istim tempom, to bi u novcu moglo donijeti 8,8 milijardi dolara uštede godišnje.

  • +24
  • +21

Požari u Australiji

Izvor: Profimedia / Autor: Saeed KHAN / AFP / Profimedia

Proizvodnja hrane izvor je četvrtine svjetskih emisija stakleničkih plinova. Istovremeno, zbog prekomjerne prehrane crvenim mesom smrtnost je u posljednjih 30 godina porasla za 70 posto. Većina od danas gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje dogodila se u regijama zapadnog Tihog oceana i Europe.

U Lancetovu izvještaju između ostalog spominje se ugroženost globalne sigurnosti hrane zbog porasta temperatura i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja. Potencijal prinosa za glavne svjetske usjeve u posljednjih 40 godina smanjio se za 1,8 do 5,6 posto, stoji u najnovijem izvještaju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!