Europska unija prošli je tjedan, tvrde analitičari, praktično označila kraj svoje desetljećima građene ambicije da postane vodeći svjetski regulator tehnologije i ključni korektiv američkih tehnoloških divova. Točan datum je srijeda 19. studenoga, dan u kojem je Europska komisija povukla dio svojih pravila o podacima i privatnosti te zaustavila primjenu dijelova AI regulacije, nastojeći europske industrije učiniti konkurentnijima u globalnom nadmetanju sa SAD-om i Kinom
'Briselski efekt', kako su ga često nazivali – ideja da EU postavlja globalne standarde privatnosti, sigurnosti na internetu i umjetne inteligencije – time je doživio najjači udar do sada. Kritičari upozoravaju da sada Washington diktira deregulacijski smjer, a američki predsjednik Donald Trump otvoreno prijeti carinama državama za koje tvrdi da 'udaraju na krasne američke tehnološke kompanije'.
'Više ne čujem nikoga u Bruxellesu kako govori – mi smo superregulator', rekla je Marietje Schaake, bivša zastupnica Europskog parlamenta i savjetnica Europske komisije koja je sudjelovala u osmišljavanju europskih tehnoloških propisa, Politico.
Velik zaokret stigao je kroz 'digitalni omnibus', prijedlog koji je središnji dio programa 'pojednostavljenja' predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Njime se želi smanjiti regulatorno opterećenje i tako povećati konkurentnost europskog gospodarstva.
'Možete to zvati 'pojednostavljivanjem' ili 'deregulacijom', ali činjenica je da se udaljavamo od ere snažne regulacije', rekla je Anu Bradford, profesorica na Sveučilištu Columbia koja je 2012. i skovala izraz 'briselski efekt'.
vezane vijesti
Taj deregulacijski zamah stigao je nakon godine u kojoj je Trumpova administracija intenzivno pritiskala EU da ublaži svoje tehnološke zakone i zahtjeve koje američki tehnološki divovi, a on i sam, smatraju oblikom ciljanog opterećenja američkih kompanija.
Digitalni omnibus našao se i među 'glavnim temama' na sastanku europske povjerenice Henne Virkkunen s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom i trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom. 'Usvojili smo paket koji utječe ne samo na europske, nego i na američke kompanije, pa je važno objasniti što radimo', rekao je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier.
No Lutnick je za Bloomberg rekao da Washington želi više od pukog objašnjenja, a to su promjene europskih pravila. Google, Meta i drugi američki tehnološki divovi pojačali su pritisak da se europska pravila ublaže, a u pozadini pak postoji bojazan da će stroga pravila udaljiti Europu od očekivanog gospodarskog rasta potaknutog razvojem umjetne inteligencije. Kontrola nad Big Techom, čini se, zamijenjena je utrkom u AI-u.
Zlatno doba regulacije
Tijekom 2010-ih Bruxelles je otvoreno ciljao na vodeću globalnu ulogu u reguliranju digitalnog prostora. Usvajanje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) 2016. godine označilo je povijesnu prekretnicu: više od 100 država kopiralo je elemente europske uredbe, kaže Joe Jones iz Međunarodne udruge stručnjaka za privatnost.
Kada je GDPR stupio na snagu, globalne kompanije poput Microsofta, Googlea i Facebooka potvrdile su da su uvele europske standarde u poslovanje diljem svijeta. To je bila srž briselskog efekta: ono što se usvoji u Bruxellesu, primjenjuje se globalno.
Slijedili su Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnim tržištima (DMA), paketi usmjereni na suzbijanje ilegalnog sadržaja i ograničavanje tržišne dominacije velikih platformi. Najnovija velika regulacija, Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act), trebala je potvrditi vodeću europsku poziciju u definiranju sigurnosnih standarda za novu tehnologiju.
'No sada, kada EU djeluje kao da se povlači, i druge vlade počinju preispitivati svoje poteze', rekla je Bradford. Situacija se samo zakomplicirala kada je Trump nakon povratka u Bijelu kuću povukao pravila o sigurnosti umjetne inteligencije koja je donio njegov prethodnik Joe Biden.
Draghi, samopouzdanje i zaokret prema rastu
Bivši talijanski premijer Mario Draghi 2024. godine predstavio je izvješće o konkurentnosti EU-a, upozorivši da Unija mora ubrzati razvoj svojih industrija želi li parirati SAD-u i Kini. 'I dalje mislim da je briselski efekt živ, samo sada ima dozu 'Draghijeva efekta' – više geopolitičke inovacije i fokusa na rast', rekao je Jones.
Jan Philipp Albrecht, jedan od arhitekata GDPR-a, smatra da je Europa izgubila povjerenje u vlastitu snagu. 'Europljani više nemaju samopouzdanja… Ne vide snagu vlastitog tržišta i svog regulatornog i inovacijskog potencijala', rekao je. Neki kritičari idu korak dalje i tvrde da je upravo Washington preuzeo briselski efekt, ali u svojoj verziji.
'Na neki način Trumpova administracija preuzela je ideju briselskog efekta: shvatili su što znači kada jedna regulatorna sila postavlja globalne standarde', rekao je Brian J. Chen iz organizacije Data & Society. 'Samo što oni žele biti ti koji postavljaju standarde.'
Politico je ranije izvijestio da je Washington tijekom ljetnih trgovinskih pregovora snažno pritiskao Bruxelles da ublaži svoje tehnološke propise. Sada, kada je Unija upravo nakon tog pritiska smanjila regulatorni okvir, Schaake kaže da sve to izgleda – loše.
'Vrijeme objave tog paketa 'pojednostavljenja' stvarno je loše', rekla je. Smatra da je potrebno smanjiti administrativni teret, ali način i trenutak djeluju kao odgovor na američke zahtjeve.
Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier odbacio je tvrdnje da EU djeluje pod američkim utjecajem. 'Nijedna treća zemlja nije utjecala na našu suverenu agendu pojednostavljenja. Digitalni omnibus tiče se Europe: manje administrativnog tereta, manje preklapanja, manje troškova', rekao je.
'Europa ima suvereno pravo donositi zakone', dodao je. 'Ništa u ovom paketu ne razvodnjava našu digitalnu regulativu i nastavit ćemo je čvrsto, ali pošteno provoditi.'
