U analizi pripremljenoj za Europski parlament zaključuje se da bi energetska opskrba, ali i infrastruktura trebale postati ključna pitanja nacionalne sigurnosti, jer su hibridni napadi u posljednje vrijeme pokazali da su objekti poput LNG terminala, kakvog mi imamo na Krku, postali legitimne mete budućih sukoba
Uz europska nastojanja u jačanju i stabiliziranju obrambenog sustava, jaka, stabilna i sigurna mora biti i opskrba energijom. To znači da energetska infrastruktura ne može biti samo tržišna kategorija ili sredstvo provedbe, već mora postati ključna infrastruktura, odnosno pitanje nacionalne sigurnosti.
To je zaključak posebne analize pripremljene za Europski parlament. U njoj se navodi i da su zemlje koje svoju energetiku i dalje promatraju kroz ekonomske, a ne sigurnosne uvjete, izložene povećanim rizicima. Pritom su LNG terminali objekti koje bi trebalo posebno štititi. To je, zapravo, i upozorenje za Hrvatsku, piše Lider.
U dokumentu se zaključuje da svaka "rupa" u energetskom sustavu utječe na bojišnicu, ali i na vojnu industriju. Najvažniji je zaključak ipak da se energija više ne može smatrati logističkom stavkom, već strateškom varijablom, pa bi europska obrambena industrija, koja je suočena s rekordnim narudžbama i političkim pritiscima, mogla pokleknuti bez stabilne, samostalne i sigurne opskrbe energentima.
Hibridni napadi
Europa se, naime, suočava ne samo s rastućim cijenama i nestabilnim opskrbnim lancima, već i s povećanim rizikom od sabotaža i hibridnih napada, poput napada na Sjeverni tok. Obrambena industrija u takvim okolnostima postaje ranjiva gotovo jednako kao i civilni sektor.
Sabotaže plinovoda i podmorskih kabela te napadi na energetsku infrastrukturu, jasan su znak da su plinovodi, LNG terminali, elektroenergetski interkonektori i skladišta energije postali legitimne mete u suvremenim sukobima. Takva bi infrastruktura, stoji u analizi, trebala biti pod pojačanim nadzorom sigurnosno-obrambenih službi, jer se praktički radi o prvoj liniji bojišnice u hibridnom ratovanju.
U tom kontekstu LNG terminali, poput onog na Krku te drugi energetski tokovi i strateške zalihe, poput, primjerice, Janafa ili skladišta plina Okoli, postaju instrumenti geopolitičke moći, odnosno sredstva jačanja, ali i ugrožavanja mogućnosti države da zaštiti vlastitu industriju i osigura stabilan gospodarski rast.
Ključne poruke
Poruka analize napravljene za Europski parlament fokusira se na čvršću suradnju obrambenog sektora, energetskih kompanija i znanstvenih institucija. Pritom je Europa pred dvojbom hoće li transformirati svoj energetski sustav tako da podupire otpornost industrijskog i obrambenog sektora ili će se prepustiti geopolitičkim tijekovima i time ostati bez toliko puta spominjane strateške autonomije.
Za Hrvatsku to znači da bi trebala ozbiljno početi shvaćati da LNG terminali, naftovodi i ostala energetska infrastruktura nisu samo energetski projekti, niti služe zadovoljavanju postavljenih ciljeva, već su pitanje nacionalne sigurnosti.