Kada tvrtka treba prikupiti novac, općenito može prodati dionice ili obveznice. Google je krenuo putem obveznica. Ali ne bilo kakvih. Izdali su izuzetno rijetku korporativnu obveznicu koja dospijeva za 100 godina, što je dio zaduživanja vrijednog više milijardi američkih dolara, a kompanija ga poduzima da bi financirala svoje ambicije u području umjetne inteligencije.

Dakle u Googleu – izlistanom na tržištu kapitala i vrijednom gotovo četiri bilijuna dolara te s više od 73 milijarde dolara slobodnog novčanog toka godišnje – okreću se zaduživanju da bi prikupili još više novca.

Odlučili su se na to zato što im i 126 milijardi dolara gotovine na raspolaganju počinje izgledati prilično beznačajno kada se zna da planiraju udvostručiti svoju potrošnju na umjetnu inteligenciju ove godine – na nevjerojatnih 185 milijardi dolara.

Nakon Motorole - potop

Tvrtke obično ne izdaju tako ekstremno dugoročne obveznice jer ne traju vječno. Ljudi također u pravilu ne žive toliko dugo. Ako ste redoviti investitor koji danas kupuje Googleovu stogodišnju obveznicu, nećete doživjeti vrijeme u kojem će biti isplaćena u potpunosti.

Stoljetne obveznice imaju više smisla za institucije poput sveučilišnih zaklada ili vlada, za koje se očekuje da će postojati generacijama. Google nije prva tvrtka koja ih je izdala, ali nije riječ o uobičajenoj praksi, niti je to nužno dobro završilo za one koji su se odlučili na to.

IBM je izdao svoju stogodišnju obveznicu 1996. godine, kada njegova dominacija na tehnološkoj sceni nije bila upitna. Nedugo zatim pojavili su se konkurenti poput Microsofta i Applea te su osporili IBM-ov status vodećeg na tržištu.

Još jedna ikona 90-ih, JC Penney, prodao je 1997. godine obveznice vrijedne 500 milijuna dolara. Tek 23 godine kasnije bile su prodane za sitniš nakon što je ta tvrtka podnijela zahtjev za pokretanje stečaja. Vlasnici obveznica su vjerovnici pa u stečaju prolaze nešto bolje od investitora u kapital, ali često samo marginalno.

Posljednja američka tvrtka koja se zadužila na ovaj način bila je Motorola, a učinila je to 1997. godine. Tad su bili među 25 najvećih korporacija na tržištu i među 25 najvećih korporacija po prihodu u Americi te po brendu jači od Microsofta.

Danas je Motorola 232. najveća tržišna kapitalizacija sa samo 11 milijardi dolara prodaje. I dalje servisira svoj dug, što znači da vlasnici obveznica još bivaju isplaćivani. No nakon njih je među korporacijama nestalo apetita za tako dugoročnim korporativnim dugom. Sama obveznica nije uzrokovala Motorolin pad, ali odluka o njezinom izdavanju izgledala je kao simptom klasične korporativne oholosti.

Tržište postoji, ali nije ogromno

Postoji tržište za ove hundo obveznice, ali nije ogromno. One zapravo imaju smisla samo za visokorangirane institucionalne investitore, poput društava za životno osiguranje i mirovinskih fondova koji imaju dugoročne obveze što ih moraju pokriti.

Zasad se čini da je tržište više nego spremno dati vjerovati Alphabetu i tvrtka je prikupila gotovo 32 milijarde dolara u manje od 24 sata. Osim u američkoj valuti, dug je bio denominiran u britanskim funtama i švicarskim francima.

Potražnja je za nešto manje od deset puta premašila ponudu, a povjerenju investitora pomogla je i sudska presuda iz prošle godine, prema kojoj Google, iako krši antimonopolske zakone, neće morati temeljno mijenjati svoj poslovni model, piše CNN Business.