Demencija pogađa oko 57 milijuna ljudi diljem svijeta, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, i jedan je od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Najčešće se povezuje s gubitkom pamćenja, no stručnjaci upozoravaju da se prvi znakovi bolesti mogu očitovati i na mnogo suptilnije načine. Među njima je, primjerice, teškoća u prepoznavanju emocija, što može upućivati na oštećenja moždanih funkcija i javiti se i prije nego što zaboravljanje postane uočljivo.

Sve je više dokaza da i problemi mentalnog zdravlja, poput depresije i anksioznosti, mogu povećati rizik razvoja demencije u kasnijoj dobi. Iako se vjerojatnost značajno povećava nakon 65. godine te pogađa 22 posto osoba između 85. i 89. godine i čak trećinu onih starijih od 90 godina, prvi simptomi mogu se javiti mnogo ranije.

Jedan su od najranijih znakova Alzheimerove bolesti

Poteškoće s pamćenjem jedan su od najčešćih i najranijih znakova Alzheimerove bolesti, koja je najrasprostranjeniji oblik demencije. To se obično očituje zaboravljanjem nedavnih događaja, čestim gubljenjem ili pogrešnim odlaganjem predmeta te nemogućnošću prisjećanja imena osoba ili naziva uobičajenih predmeta. Kako bolest napreduje, ovi problemi postaju sve izraženiji i otežavaju svakodnevni život, što stvara poteškoće ne samo oboljelima nego i njihovoj okolini.

Teškoće u prepoznavanju emocija

Teškoće u prepoznavanju emocija sve se češće izdvajaju kao rani znak. Demencija može oštetiti dijelove mozga zaslužne za prepoznavanje izraza lica i razumijevanje tona glasa. Istraživanja pokazuju da ljudi u ranoj fazi bolesti osobito imaju problema sa prepoznavanjem negativnih emocija, kao što su ljutnja ili strah, dok im je sposobnost prepoznavanja izrazito pozitivnih emocija, poput sreće, očuvana nešto dulje.

Određeni psihički poremećaji

Na mogućnost razvoja demencije upućuju i određeni psihički poremećaji. Potvrđeno je da osobe koje boluju od depresije, anksioznosti ili poremećaja osobnosti imaju dvostruko veći rizik obolijevanja. Oni koji proživljavaju više poteškoća mentalnog zdravlja istodobno suočavaju se s još većom vjerojatnošću razvoja bolesti, što jasno upućuje na međusobnu povezanost tih stanja.

Zbunjenost i jezične sposobnosti

Zbunjenost je također čest pokazatelj u ranim fazama. Može se očitovati kroz gubljenje i u poznatom okruženju, teškoće u donošenju odluka, ali i nesigurnost u rješavanju zadataka koji su ranije bili jednostavni.

Demencija može utjecati i na jezične sposobnosti. Oštećenje dijelova mozga zaduženih za govor i jezik dovodi do komunikacijskih poteškoća koje se razvijaju u različitim oblicima. Neki oboljeli teško pronalaze pravu riječ, umjesto nje koriste zamjenske izraze ili riječi slažu u pogrešnom redoslijedu. Kod određenih oblika bolesti, poput frontotemporalne demencije, ovakvi se problemi javljaju posebno rano.

Promjene u ponašanju

Promjene u ponašanju i osobnosti također mogu biti znak upozorenja. Osobe postaju sklonije tjeskobi, ljutnji ili tuzi, često i zbog vlastite svjesnosti o problemima s pamćenjem. Uočljivo je i povlačenje iz društva, gubitak interesa za tuđe emocije ili pojavljivanje neprikladnog ponašanja koje prije nije bilo karakteristično za tu osobu.

Iako se demencija najčešće javlja kod starijih, bolest može pogoditi i mlađe od 65 godina. Povremena zaboravljivost uobičajena je i sama po sebi nije razlog za zabrinutost, ali ako primijetite da se zaboravljanje, zbunjenost, promjene raspoloženja, poteškoće u govoru ili razumijevanju emocija redovito ponavljaju i počinju ozbiljno utjecati na svakodnevicu, preporuča se posjetiti liječnika. Treba naglasiti da simptomi nisu uvijek dokaz prisutnosti bolesti i da se demencija razvija drukčije kod svake osobe. Ipak, pravodobno savjetovanje sa stručnjakom može biti ključno za rano prepoznavanje problema i daljnje postupanje.