Ova bolest koja oduzima pamćenje najčešće se povezuje sa starijom populacijom, koja čini veliku većinu oboljelih. Sada upozoravaju da bi pogrešno tumačenje emocija drugih moglo biti rani signal kognitivnog propadanja – ključnog pokazatelja razvoja demencije.

U istraživanju koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu i Sveučilišta u Tel Avivu, više od 600 starijih osoba sudjelovalo je u zadatku prepoznavanja emocija. Otkriveno je da osobe s kognitivnim padom češće neutralne ili negativne emocije poput bijesa, straha ili tuge interpretiraju kao pozitivne.

Istraživači su također primijetili promjene u dijelovima mozga zaduženim za emocionalnu obradu, kao i u načinu na koji ti centri komuniciraju s moždanim regijama povezanim s društvenim odlukama.

Važna studija

U časopisu JNeurosci naveli su kako 'povećana sklonost pozitivnom tumačenju emocija u starijoj dobi može odražavati neurodegeneraciju'. No, ujedno su otkrili da ova tzv. 'pozitivna pristranost' kod starijih osoba nije povezana s depresijom – jednim od čestih simptoma demencije, piše Daily Mail.

Procjenjuje se da trenutno oko 900 tisuća Britanaca živi s demencijom, a znanstvenici sa University College London upozoravaju da bi se taj broj mogao povećati na 1,7 milijuna u iduća dva desetljeća – što je 40 posto više u odnosu na ranije prognoze iz 2017. godine. Demencija može uzrokovati depresiju jer zahvaća moždane regije odgovorne za raspoloženje, no depresija sama po sebi ponekad može biti i prvi znak razvoja bolesti.

'Izostanak povezanosti između depresivnih simptoma i pozitivne pristranosti sugerira da bi ovaj fenomen mogao pomoći u razlikovanju kognitivnog pada od depresije u starijoj dobi', naveli su istraživači.

'Trenutno istražujemo kako se ovi nalazi odnose na starije osobe s ranim kognitivnim oštećenjima, osobito one koji pokazuju znakove apatije – a to je također čest rani pokazatelj demencije', izjavio je dr. Noham Wolpe, klinički neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Tel Avivu.

Podsjetimo, prošlogodišnja velika studija pokazala je da bi gotovo polovica slučajeva Alzheimerove bolesti mogla biti spriječena uklanjanjem 14 rizičnih čimbenika kroz život – od djetinjstva nadalje. Među dva nova faktora koja su izdvojena su visok kolesterol i gubitak vida, i zajedno su odgovorni za gotovo jedan od deset slučajeva demencije u svijetu. Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije i trenutno pogađa oko 982.000 ljudi u Velikoj Britaniji. Rani simptomi uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, prosuđivanjem i govorom, a kako bolest napreduje, stanje se pogoršava.

Prema analizi Alzheimer's Research UK, samo u 2022. godini od demencije je preminulo 74.261 osoba, što ju je učinilo vodećim uzrokom smrti u zemlji.