Ova bolest koja oduzima pamćenje najčešće se povezuje sa starijom populacijom jer ona čini veliku većinu oboljelih. Sada znanstvenici upozoravaju da bi pogrešno tumačenje emocija drugih moglo biti rani signal kognitivnog propadanja – ključnog pokazatelja razvoja demencije.

U istraživanju, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu i Sveučilišta u Tel Avivu, više od 600 starijih ljudi sudjelovalo je u zadatku prepoznavanja emocija. Otkriveno je da osobe s kognitivnim padom češće neutralne ili negativne emocije poput bijesa, straha ili tuge interpretiraju kao pozitivne.

Istraživači su također primijetili promjene u dijelovima mozga zaduženim za emocionalnu obradu, kao i u načinu na koji ti centri komuniciraju s moždanim regijama povezanim s društvenim odlukama.

Važna studija

U časopisu JNeurosci naveli su da 'povećana sklonost pozitivnom tumačenju emocija u starijoj dobi može odražavati neurodegeneraciju'. No ujedno su otkrili da ova tzv. pozitivna pristranost kod starijih osoba nije povezana s depresijom – jednim od čestih simptoma demencije, piše Daily Mail.

Procjenjuje se da trenutno oko 900 tisuća Britanaca živi s demencijom, a znanstvenici s University Collegea London upozoravaju da bi se taj broj mogao povećati na 1,7 milijuna u iduća dva desetljeća, što je 40 posto više u odnosu na ranije prognoze iz 2017. godine. Demencija može uzrokovati depresiju jer zahvaća moždane regije odgovorne za raspoloženje, no depresija sama po sebi ponekad može biti i prvi znak razvoja bolesti.

'Izostanak povezanosti između simptoma depresije i pozitivne pristranosti sugerira da bi ovaj fenomen mogao pomoći u razlikovanju kognitivnog pada od depresije u starijoj dobi', naveli su istraživači.

'Trenutno istražujemo kako se ovi nalazi odnose na starije osobe s ranim kognitivnim oštećenjima, osobito one koje pokazuju znakove apatije, a to je također čest rani pokazatelj demencije', izjavio je dr. Noham Wolpe, klinički neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Tel Avivu.

Podsjetimo, prošlogodišnja velika studija pokazala je da bi gotovo polovica slučajeva Alzheimerove bolesti mogla biti spriječena uklanjanjem 14 rizičnih čimbenika kroz život – od djetinjstva nadalje. Među dva nova faktora koja su izdvojena su visok kolesterol i gubitak vida, a zajedno su odgovorni za gotovo jedan od deset slučajeva demencije u svijetu. Alzheimerova bolest najčešći je njen oblik i trenutno pogađa oko 982.000 ljudi u Velikoj Britaniji. Rani simptomi uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, prosuđivanjem i govorom, a kako bolest napreduje, stanje se pogoršava.

Prema analizi Alzheimer's Research UK, samo u 2022. godini od demencije je preminulo 74.261 osoba, što ju je učinilo vodećim uzrokom smrti u toj zemlji.