Stres, nesanica, anksioznost i tjeskoba – sve su to pojave koje obilježavaju svakodnevicu sve većeg broja ljudi u Hrvatskoj. Na to upozoravaju stručnjaci, ali i podaci tportalovog istraživanja provedenog među 2840 ispitanika. Rezultati jasno pokazuju da je mentalno zdravlje i dalje tabu tema, da većina građana osjeća stres gotovo svakodnevno te da stručna pomoć nije jednako dostupna svima.
Stres kao svakodnevica
Čak 39,8 posto ispitanika navodi da stres osjeća gotovo svaki dan, a dodatnih 32,4 posto često. Povremeno stres doživljava 24,7 posto, dok svega 3,2 posto tvrdi da ga gotovo nikad ne osjeti. Drugim riječima, više od 70 posto građana živi u stalnom ili vrlo čestom stresu.
Na pitanje što im najčešće uzrokuje stres ili tjeskobu, ispitanici su najčešće spominjali posao, školu ili studij, što je izdvojilo njih 55,3 posto. Velik broj građana stres pronalazi i u obiteljskim odnosima (40,5 posto), dok trećina ispitanih navodi financije kao glavni izvor opterećenja. Nešto manje, ali i dalje značajan dio, kaže da ih najviše opterećuju zdravstveni problemi (29,6 posto), a gotovo četvrtina priznaje da stres pronalazi u vijestima i društvenim mrežama. Ovi se podaci poklapaju s analizom Tportala prema kojoj su financijski problemi, nesigurnost na poslu i društveni pritisci među glavnim stresorima. Dodatno, posljednjih godina snažan utjecaj imaju pandemija, potresi i inflacija, što kod mnogih pojačava osjećaj nesigurnosti.
Kako se nosimo s pritiskom?
Gotovo polovica ispitanika, njih 46,9 posto, priznaje da u trenucima psihičkog opterećenja jednostavno pokušava ignorirati problem i nastaviti dalje. Trećina ih se okreće fizičkoj aktivnosti, jednako toliko pokušava odmoriti ili naspavati se, dok se 18,8 posto povjerava bliskim osobama. Samo 12,5 posto bira razgovor s profesionalcem. Stručnjaci upozoravaju da ovakvi mehanizmi, iako ponekad mogu pomoći kratkoročno, dugoročno nose rizik od izgaranja i razvoja ozbiljnijih mentalnih poteškoća.
Stručna pomoć – dostupna, ali nedovoljno korištena
Iako 43,3 posto ispitanika smatra da je stručna pomoć donekle dostupna, a 31,7 posto vrlo dostupna, značajan broj ima poteškoće. Za 18,3 posto ona je teško dostupna, a za 6,7 posto potpuno nedostupna. Na pitanje jesu li ikada potražili stručnu pomoć zbog mentalnog zdravlja, 30,6 posto kaže da jesu, i to više puta, dok je 17,6 posto to učinilo jednom. Više od polovice ispitanika nikada nije zatražilo stručnu pomoć – iako 25,4 posto razmišlja o tome. Najčešći razlozi za izbjegavanje stručne pomoći, prema tportalu, su stigma, strah, financijske prepreke i neinformiranost.
Poziv na konferenciju: Brain Labyrinth – odgovor na digitalne izazove
Sutra, 17. rujna 2025., u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema, održava se konferencija Brain Labyrinth, jedinstven skup posvećen mentalnom zdravlju djece i mladih u digitalnom dobu. Konferencija će otvoriti teme poput digitalnih predatora i lažnih profila putem panela “Tko je iza ekrana?” te ovisnosti o tehnologiji kroz predavanje “Gdje je granica?”. Razmatrat će se utjecaj društvenih mreža na samopouzdanje mladih, pasivni način života, ali i uloga prehrane i životnih navika u oblikovanju emocionalne stabilnosti.
Brain Labyrinth projekt zamišljen je kao platforma za dijalog i razmjenu znanja među roditeljima, nastavnicima, stručnjacima i mladima, pri čemu organizatori naglašavaju da konferencija nije samo skup predavanja, nego prilika da sudionici kući odu osnaženi i s konkretnim alatima za podršku djeci i mladima u suočavanju s digitalnim i psihičkim pritiscima.
Tabu tema u društvu
Čak 44,7 posto ispitanih smatra da je u Hrvatskoj vrlo malo normalizirano razgovarati o mentalnom zdravlju, a dodatnih 14,1 posto vjeruje da nije uopće. Tek manji dio vidi pozitivne pomake – 5,6 posto smatra da je tema u velikoj mjeri prihvaćena, a 3,9 posto da je potpuno normalizirana. Drugim riječima, većina građana i dalje osjeća nelagodu kad se govori o mentalnim poteškoćama, što dodatno otežava spremnost na traženje pomoći.
Tko je sudjelovao u anketi?
Najviše sudionika ankete bilo je u dobi između 45 i 59 godina, čak 49,6 posto, dok je 27,8 posto ispitanika imalo više od 60 godina. U skupini od 30 do 44 godine bilo ih je 19,7 posto, a mlađi od 29 godina sudjelovali su tek sporadično. Većinu ispitanika činile su žene, njih 62,3 posto, dok je muškaraca bilo 37,7 posto. Radni status pokazuje da je najviše bilo zaposlenih, 71,5 posto, dok je petina ispitanih umirovljenika.
Zaključak: Potrebna sustavna promjena
Rezultati ankete i širi kontekst jasno pokazuju nekoliko ključnih problema. Stres je dio svakodnevice većine građana, a razgovor o mentalnom zdravlju još uvijek nije društveno normaliziran. Iako postoji određena dostupnost stručne pomoći, mnogi je ne koriste – bilo zbog stigme, neznanja ili financijskih barijera. Strategije suočavanja najčešće su pasivne, poput ignoriranja ili povlačenja, a rjeđe aktivne i usmjerene na rješavanje problema.
Stručnjaci poručuju da je nužno ulagati u destigmatizaciju mentalnog zdravlja, jačanje dostupnosti i besplatnih usluga podrške, ali i edukaciju građana o zdravim načinima suočavanja sa stresom. Kako se društvo bude mijenjalo, razgovor o mentalnom zdravlju trebao bi postati jednako prirodan kao razgovor o tjelesnom zdravlju – jer, kako pokazuju brojke, radi se o problemu koji pogađa gotovo svakoga.
