Konferencija Brain Labyrinth, čija je inicijatorica Ivana Vidušić, vlasnica agencije IN VIDA, održana je 17. rujna 2025. u suorganizaciji tportala i okupila je brojne stručnjake iz područja psihijatrije, psihologije, pedagogije, medicine i obrazovanja, zajedno s roditeljima, mladima i donositeljima odluka.

Konferencija je realizirana kao platforma za razmjenu znanja i iskustava s ciljem jačanja zaštite mentalnog zdravlja djece i adolescenata u digitalnom dobu.

Na početku programa naglašeno je da je mentalno zdravlje mladih jedno od najvažnijih društvenih pitanja današnjice. Sudionici su podsjetili da djeca odrastaju u vremenu kada su tehnologija, društvene mreže i ubrzan način života stalno prisutni i oblikuju njihove emocije, samopouzdanje i odnose.

Gdje je granica?

Konferencija Brain Labyrinth otvorena je možda i ključnim pitanjem: Gdje je granica? U kojoj mjeri nam digitalne tehnologije olakšavaju život, a u kojem ga preuzimaju? Kako pronaći balans i, ono najvažnije, djecu i mlade zaštititi od negativnih utjecaja koji u virtualnom okruženju 'vrebaju' sa svih strana?

Kroz stručne uvide i primjere iz prakse istraživalo se gdje prestaje zdrava uporaba tehnologije, a gdje počinje ovisnost koja mijenja ponašanje, emocije i svakodnevno funkcioniranje. Cilj je bio potaknuti sudionike da prepoznaju znakove prekomjerne upotrebe i ponude alate za postavljanje zdravih granica u digitalnom svijetu.

Na panelu su sudjelovali dr. med. Irena Rojnić Palavra, specijalist psihijatar, Sanja Radić Bursać, prof. soc. ped., prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić te Petra Bekavac, mag. psych, a sve je otvorila doc. dr. sc. Sabina Mandić.

Stručnjakinje su naglasile da sadržaji iz virtualnog svijeta postaju dio dječjeg identiteta, a prekomjerno korištenje društvenih mreža dovodi do gubitka sna, smanjenja koncentracije, slabije razvijenih socijalnih vještina i povećane anksioznosti.

Tko je iza ekrana?

Doc. dr. sc. Sabina Mandić, doc. dr. sc. Natko Gereš, dr. med., univ. mag. sanit. publ. i prof. dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatrije KBC-a Zagreb, govorili su o anonimnosti na internetu, lažnim profilima, digitalnim predatorima i cyberbullyingu, posebno naglasivši ulogu 'hejtera' koji okupiraju digitalni prostor.

'Hejteri su osobe koje su duboko iskompleksirane i imaju mehanizam obrane granične ličnosti, tzv. rascjep. Jedini način da se nose sa svojim kompleksima jest stalno umanjivanje drugih', naglasio je prof. dr. sc. Darko Marčinko.

Offline pokret za online generaciju

Djeca koja sate provode pred ekranom manje se kreću, što rezultira prekomjernom težinom, problemima s kralježnicom i slabijim motoričkim sposobnostima. Istaknuto je da tjelesna aktivnost ima izravan zaštitni učinak na mentalno zdravlje i nužna je za uravnotežen razvoj. Psihološke posljedice uključuju pad samopouzdanja, češće epizode anksioznosti i osjećaj izoliranosti. Na panelu su sudjelovale Sanda Puljiz Vidović, prof. psihologije i psihoterapeutkinja, doc. dr. sc. Sabina Mandić i Sanja Radić Bursać, prof. soc. ped., dječji i adolescentni psihoterapeut pod supervizijom.

Pogled kroz kolektivno nesvjesne naočale

Prof. Meri Veselić, psihoterapeutkinja i grupna analitičarka, govorila je o nesvjesnim obrascima i kolektivnim porukama koje oblikuju odrastanje. Objasnila je kako društveni pritisci i očekivanja postaju 'nevidljivi teret' koji djeca nose, često nesvjesno. Takvi obrasci mogu pojačati osjećaj krivnje, tjeskobu i nesigurnost kod mladih, posebno u fazi formiranja identiteta.

Što kad pogled u ogledalu zaboli?

Na ovom panelu govorile su dr. sc. Nina Bašić Marković, dr. med., specijalist obiteljske medicine, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., specijalist javnog zdravstva i Tena Sakar Vukić. Tema su bili iskrivljeni ideali ljepote i pritisak društvenih mreža.

Stručnjakinje su objasnile kako stalno uspoređivanje s nerealnim slikama i korištenje filtera dovodi do poremećaja prehrane, depresivnih epizoda i osjećaja nepripadanja. Djeca sve češće procjenjuju vlastitu vrijednost prema broju 'lajkova', što može dugoročno narušiti emocionalnu stabilnost.

Predavanje je kroz životne primjere, konkretne statistike i preporuke koje se mogu odmah primijeniti kod kuće i u školama, poslalo jasan poziv na djelovanje – jer mozak raste, razmišlja i osjeća, a za to mu je potrebna prava hrana.

Stigma ili enigma?

Izv. prof. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina održala je predavanje 'Stigma ili enigma?'. Na samom početku naglasila je da čak 85% mladih misli da bi trebali sami riješiti svoje probleme, ukazujući u kolikoj je mjeri mentalno zdravlje još uvijek stigmatizirano.

Posebno su alarmantni podaci da se čak 44.000 adolescenata u Hrvatskoj suočava s izazovima mentalnog zdravlja, dok 40% onih s ozbiljnim depresivnim epizodama ne dobiva potrebnu skrb. Vukušić Rukavina istaknula je kako u smanjenju stigme pomažu promotivni spotovi koji naglašavaju važnost osvještavanja emocija i razgovora o njima te traženja stručne pomoći u slučajevima depresije i suicidalnih misli.

Također, pojašnjeno je u koliko mjeri 'personalizacija' mentalnih bolesti (poput knjige Aleksandra Stankovića 'Depra') mogu pridonijeti destigmatizaciji problema mentalnog zdravlja, kao i moderne AI tehnologije poput chatbotova uz koje je lakše započeti razgovor o vlastitim poteškoćama.

Istaknuto je kako mentalno zdravlje definitivno nije enigma s obzirom na jasne dijagnostičke kriterije, učinkovitu terapiju i tretmane te stručnjake iz ovog polja, dok se stigma sve više uklanja zahvaljujući novim generacijama mladih koji otvorenije dijele svoja iskustva, integraciji mentalnog zdravlja u opći zdravstveni sustav, ali i tehnološkoj podršci kao 'prvom koraku'.

Nova generacija rada – što (ne) razumijemo o mladima?

Izv. prof. dr. sc. Tatjana Čulina, dr. med., specijalist školske medicine, Petra Bekavac, mag. psych., Barbara Raguž Pečur, mag. psych. i prof. Meri Veselić, psihoanalitička psihoterapeutkinja, raspravljali su o promjenama u radnim vrijednostima mladih.

Objasnili su da današnje generacije sve češće biraju freelance i fleksibilne poslove, jer žele ravnotežu između privatnog i poslovnog života. No, takav pristup nosi i rizike – nesigurnost, stres i rani burnout. Mladi traže smisao i podržavajuće okruženje, a ne samo stabilnost i plaću, što poslodavci moraju prepoznati.

Utjecaj medija, društvenih mreža i interneta na seksualno zdravlje

Završno predavanje održala je dr. sc. Nina Bašić Marković, dr. med., specijalist obiteljske medicine. Govorila je o tome kako djeca i mladi danas informacije o seksualnosti često traže na internetu, gdje nailaze na nerealne i iskrivljene prikaze. To može dovesti do pogrešnih očekivanja, rizičnih ponašanja i emocionalnih problema u formiranju intimnih odnosa. Stručnjakinja je naglasila važnost otvorene komunikacije i kvalitetne edukacije o seksualnom zdravlju.