Konferencija Brain Labyrinth, održana 17. rujna 2025. u suorganizaciji tportala, okupila je brojne stručnjake iz područja psihijatrije, psihologije, pedagogije, medicine i obrazovanja, zajedno s roditeljima, mladima i donositeljima odluka.

Konferencija je realizirana kao platforma za razmjenu znanja i iskustava s ciljem jačanja zaštite mentalnog zdravlja djece i adolescenata u digitalnom dobu.

Na početku programa naglašeno je da je mentalno zdravlje mladih jedno od najvažnijih društvenih pitanja današnjice. Sudionici su podsjetili da djeca odrastaju u vremenu kada su tehnologija, društvene mreže i ubrzan način života stalno prisutni i oblikuju njihove emocije, samopouzdanje i odnose.

Gdje je granica?

Konferencija Brain Labyrinth otvorena je možda i ključnim pitanjem: Gdje je granica? U kojoj mjeri nam digitalne tehnologije olakšavaju život, a u kojem ga preuzimaju? Kako pronaći balans i, ono najvažnije, djecu i mlade zaštititi od negativnih utjecaja koji u virtualnom okruženju 'vrebaju' sa svih strana?

Kroz stručne uvide i primjere iz prakse istraživalo se gdje prestaje zdrava uporaba tehnologije, a gdje počinje ovisnost koja mijenja ponašanje, emocije i svakodnevno funkcioniranje. Cilj je bio potaknuti sudionike da prepoznaju znakove prekomjerne upotrebe i ponude alate za postavljanje zdravih granica u digitalnom svijetu.

Na panelu su sudjelovali dr. med. Irena Rojnić Palavra, specijalist psihijatar, Sanja Radić Bursać, prof. soc. ped., prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić te Petra Bekavac, mag. psych, a sve je otvorila doc. dr. sc. Sabina Mandić.

Stručnjakinje su naglasile da sadržaji iz virtualnog svijeta postaju dio dječjeg identiteta, a prekomjerno korištenje društvenih mreža dovodi do gubitka sna, smanjenja koncentracije, slabije razvijenih socijalnih vještina i povećane anksioznosti.

Tko je iza ekrana?

Doc. dr. sc. Sabina Mandić, doc. dr. sc. Natko Gereš, dr. med., univ. mag. sanit. publ. i prof. dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatrije KBC-a Zagreb, govorili su o anonimnosti na internetu, lažnim profilima, digitalnim predatorima i cyberbullyingu, posebno naglasivši ulogu 'hejtera' koji okupiraju digitalni prostor.

'Hejteri su osobe koje su duboko iskompleksirane i imaju mehanizam obrane granične ličnosti, tzv. rascjep. Jedini način da se nose sa svojim kompleksima jest stalno umanjivanje drugih', naglasio je prof. dr. sc. Darko Marčinko.

Offline pokret za online generaciju

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja, Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja i Sanda Puljiz Vidović, prof. psihologije upozorile su na sve prisutniji problem sjedilačkog načina života. Djeca koja sate provode pred ekranom manje se kreću, što rezultira prekomjernom težinom, problemima s kralježnicom i slabijim motoričkim sposobnostima.

Psihološke posljedice uključuju pad samopouzdanja, češće epizode anksioznosti i osjećaj izoliranosti. Govornice su istaknule da tjelesna aktivnost ima izravan zaštitni učinak na mentalno zdravlje i nužna je za uravnotežen razvoj.

Pogled kroz kolektivno nesvjesne naočale

Prof. Meri Veselić, psihoterapeutkinja i grupna analitičarka, govorila je o nesvjesnim obrascima i kolektivnim porukama koje oblikuju odrastanje. Objasnila je kako društveni pritisci i očekivanja postaju 'nevidljivi teret' koji djeca nose, često nesvjesno. Takvi obrasci mogu pojačati osjećaj krivnje, tjeskobu i nesigurnost kod mladih, posebno u fazi formiranja identiteta.

Što kad pogled u ogledalu zaboli?

Na ovom panelu govorile su dr. sc. Nina Bašić Marković, dr. med., specijalist obiteljske medicine, prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., specijalist javnog zdravstva i Tena Vuković. Tema su bili iskrivljeni ideali ljepote i pritisak društvenih mreža.

Stručnjakinje su objasnile kako stalno uspoređivanje s nerealnim slikama i korištenje filtera dovodi do poremećaja prehrane, depresivnih epizoda i osjećaja nepripadanja. Djeca sve češće procjenjuju vlastitu vrijednost prema broju 'lajkova', što može dugoročno narušiti emocionalnu stabilnost.

Mozak na tanjuru – što djeca jedu i kako to utječe na njihovo mentalno zdravlje

Prehrana djece danas više nije samo pitanje pravilnog rasta i zdravih zubi – sve se češće pokazuje da izravno utječe i na psihičku ravnotežu. Na ovom predavanju obrazložena je snažna povezanost između onoga što djeca i tinejdžeri jedu i njihovog emocionalnog stanja: od koncentracije i raspoloženja, do pojave anksioznosti, depresivnosti i poremećaja spavanja.

Predavanje je kroz životne primjere, konkretne statistike i preporuke koje se mogu odmah primijeniti kod kuće i u školama, poslalo jasan poziv na djelovanje – jer mozak raste, razmišlja i osjeća, a za to mu je potrebna prava hrana.

Nova generacija rada – što (ne) razumijemo o mladima?

Izv. prof. dr. sc. Tatjana Čulina, dr. med., specijalist školske medicine, Petra Bekavac, mag. psych., Barbara Raguž Pečur, mag. psych. i prof. Meri Veselić, psihoanalitička psihoterapeutkinja, raspravljali su o promjenama u radnim vrijednostima mladih.

Objasnili su da današnje generacije sve češće biraju freelance i fleksibilne poslove, jer žele ravnotežu između privatnog i poslovnog života. No, takav pristup nosi i rizike – nesigurnost, stres i rani burnout. Mladi traže smisao i podržavajuće okruženje, a ne samo stabilnost i plaću, što poslodavci moraju prepoznati.

Utjecaj medija, društvenih mreža i interneta na seksualno zdravlje

Završno predavanje održala je dr. sc. Nina Bašić Marković, dr. med., specijalist obiteljske medicine. Govorila je o tome kako djeca i mladi danas informacije o seksualnosti često traže na internetu, gdje nailaze na nerealne i iskrivljene prikaze. To može dovesti do pogrešnih očekivanja, rizičnih ponašanja i emocionalnih problema u formiranju intimnih odnosa. Stručnjakinja je naglasila važnost otvorene komunikacije i kvalitetne edukacije o seksualnom zdravlju.