Iza privlačnih ambalaža, mirisa i boja kozmetičkih i prehrambenih proizvoda što ih svakodnevno koristimo često se kriju sastojci koji mogu dugoročno ugroziti naše zdravlje. Problem je u tome što ih najčešće nesvjesno unosimo ili udišemo – kroz šminku, parfeme, konzerviranu hranu ili zbog plastičnih boca i sredstava za čišćenje.

Znanstvena istraživanja u posljednjih dvadesetak godina otkrivaju uznemirujuće tragove kemikalija u majčinom mlijeku, urinu, pa čak i u vodenim sustavima, a koji su redom potekli upravo iz naizgled bezopasnih proizvoda.

Mnogi od tih spojeva svrstavaju se u tzv. endokrine disruptore – tvari koje oponašaju ili blokiraju prirodne hormone i time remete rad organizma. Posljedice mogu biti široke: od hormonalnog disbalansa i problema s plodnošću do povećanog rizika od karcinoma ili metaboličkih poremećaja.

Stručnjaci su izdvojili najopasnije sastojke – evo kako ih prepoznati u pojedinim proizvodima.

Kozmetika

Ftalati

Prisutni su u parfemima, lakovima za nokte, sprejevima za kosu i plastici. Djeluju kao endokrini disruptori povezani sa smanjenom plodnošću, ranim pubertetom i nekim vrstama raka. Preporuka je izbjegavati proizvode s oznakama fragrance (engl. miris) ili sastojcima koji završavaju na phthalate.

Parabeni

Ovi konzervansi produžuju rok trajanja šminke i kozmetike, ali dugolančani parabeni (propyl-, butyl-, isobutylparaben) imitiraju estrogen i mogu poremetiti hormonsku ravnotežu te povećati rizik od hormonski osjetljivih bolesti. Danas mnogi brendovi nude formule bez parabena.

Mirisi

Sastojci koji se kriju pod oznakom fragrance ili parfum često sadrže ftalate ili druge kemikalije koje izazivaju alergije i hormonske smetnje.

Formaldehid

Koristi se u preparatima za kosu i nokte te je poznat kancerogen, a može izazvati i iritaciju dišnog sustava i alergije. Umjesto njega birajte formaldehid-free tretmane i proizvode.

Oksibenzon

To je kemijski filtar u nekim kremama za sunčanje koji može poremetiti rad hormona i štetan je za koraljne grebene. Mineralne kreme s cinkovim oksidom ili titanijevim dioksidom smatraju se sigurnijom alternativom.

Hrana

Umjetna sladila

Nalaze se u diet i sugar-free proizvodima, a povezuju se s poremećajem metabolizma, dijabetesom i bolestima srca. Stručnjaci preporučuju što manje procesuirane hrane i gaziranih pića.

Visokofruktozni kukuruzni sirup (HFCS)

Čest u prerađenoj hrani i pićima, povezuje se s upalama, inzulinskom rezistencijom i pretilošću. U EU se često skriva pod nazivima glukozno-fruktozni sirup ili izoglukoza.

Emulgatori

Dodaju se proizvodima radi bolje teksture i trajnosti (sladoled, majoneza, kruh, napici od zobi). Neka istraživanja pokazuju da mogu izazvati upale crijeva.

Nitriti

Konzervansi u suhomesnatim proizvodima (slanina, kobasice) u tijelu se mogu pretvoriti u kancerogene spojeve. WHO savjetuje ograničavanje njihova unosa.

Umjetne boje

Iako regulirane, neke od njih (tartrazin E102, E110) povezane su s hiperaktivnošću kod djece te mogućim neurološkim učincima.

Transmasti

Umjetno proizvedene masti povećavaju 'loš' kolesterol i rizik od srčanih bolesti. Najčešće su skrivene u ultraprerađenoj hrani – od krafni do margarina.

Kuhinja i kućanstvo

PFAS

Poznate kao 'vječne kemikalije', nalaze se u neprianjajućim tavama i vodootpornim proizvodima. Vrlo sporo se razgrađuju, a povezuju se s hormonskim poremećajima, rakom i smanjenjem imuniteta. Bolja opcija su keramičke ili posude od inoksa.

BPA

Bisfenol A koristi se u plastici i oblogama limenki te djeluje kao endokrini disruptor povezan s hormonski osjetljivim bolestima i pretilošću. Zamjena su staklene posude i BPA-free boce.

Triklosan

Ovaj antimikrobni sastojak u nekim sredstvima za čišćenje može oštetiti gene i hormone. Sigurnija su sredstva s jasnom oznakom da ne sadrže triklosan.

VOC

Ovi hlapljivi organski spojevi u nekim mirisima i sredstvima za čišćenje povezani su s respiratornim problemima i rakom. Preporučuju se alternativni proizvodi bez mirisa i parabena.