Danas vjerojatno nema ni jednog dijela Zemlje koji se u javnosti, medijima, pa i svakodnevnim razgovorima spominje više od Grenlanda. Jasno je i zašto, suluda ideja Donalda Trumpa o preuzimanju tog autonomnog dijela Danske milom ili silom 'jer mu treba' pretvorila je golemi, rijetko naseljeni i uglavnom smrznuti otok u prijelomnicu cijele međunarodne politike.
I sve to došlo je u trenutku kad je u posljednjih nekoliko godina Grenland postao sve popularnije odredište za turiste željne izoliranosti, mira i nečeg potpuno drukčijeg od uobičajenih destinacija. Dapače, popularnost je toliko narasla da se čak i tamo počelo govoriti o suzbijanju prekomjernog turizma. Sad se suočavaju s puno većom opasnosti čiji izvor nije neodrživi turizam, nego deluzije jednog političkog lidera.
vezane vijesti
Naravno, putovanja se na Grenland nastavljaju, možda potaknuta baš novom pažnjom usmjerena prema tom arktičkom otoku. Ne bi bilo prvi put da neko područje počne privlačiti pustolovnije putnike baš zato što su se tamo pojavili političko-ratno-prirodni problemi. Turistički portal Skift je doduše nedavno izvijestio da tamošnji turizam bilježi nešto otkazivanih putovanja, no još je rano za procjene koliko će biti ugrožen grendlandski turizam.
Grenland se okreće turizmu
A taj je posljednjih godina jedna od najpažljivije promatranih priča o turističkom rastu. U listopadu 2024. Grenland je kod glavnog grada Nuuka dobio prvi aerodrom dovoljno velik da ga se može nazivati međunarodnim, što je na otok dovelo avione velikih prijevoznika s uspostavljenim redovitim linijama prema Europi i SAD-u. Porastao je i broj kruzera, a turističke vlasti predvidjele su nastavak rasta, uz nastojanje da on ne ometa infrastrukturu.
Grenland oko 90 posto svojih prihoda izvlači iz ribolova, pa je tamošnjoj vladi cilj da do 2035. turizam dosegne 40 posto izvozne vrijednosti. S obzirom da je od turizma 2023. uprihođeno 250 milijuna eura, to bi značilo da u sljedećih deset godina taj iznos treba biti utrostručen. Rekordna posjeta zabilježena je 2024., posljednje za koju postoje cjeloviti podaci, kad je na Grenland stiglo oko 105 tisuća ljudi, najviše kruzerima. Moguće da je ta brojka premašena 2025. Nakon spomenutog aerodroma u Nuuku, tijekom ove godine otvaraju se još dva, kod Ilulissata na sjeveru i u Qaqortoqu na jugu otoka, čime će Grenland postati još lakše dostupan. Raste i broj smještajnih kapaciteta, grade se novi hoteli.
Nešto potencijala pomalo mazohistički vide i u najnovijem valu pažnje, pa je direktorica nacionalne turističke organizacije Visit Greenland Anne Nivika Grodem nedavno izjavila da sad 'više ljudi širom svijeta zna za Grenland i upoznaje se s njegovim krajolicima, prirodom i načinom života', pa je i to prilika za privlačenje posjetitelja. Tako je bar bilo u početku Trumpove opsesije, sada su stvari postale znatno opasnijima.
Grenland kao zamjena za Island
Jasno, postoje puno važniji razlozi za posjet Grenlandu, svojevrsnoj zamjeni za superpopularni Island. Turistička strategija zasnovana je na predodžbi o tihom utočištu, fokusirana je na svakodnevnom životu, kulturnim vrijednostima i svemu drugom po čemu je Grenland jedinstven. Ciljana publika su putnici koje motivira želja za pustolovinom i iskustvima potpuno drukčijim od masovnog turizma.
Glavne atrakcije su očekivane, i uistinu sjajan mamac - promatranje kitova, obilasci ledenih santi, ledenjaci, skoro zajamčena Polarna svjetlost, netaknuta priroda, rijetka naseljenost... Slično Islandu, arktička lokacija Grenlanda s 80 posto teritorija pokrivenim ledom nudi priliku za iskustva koja je teško naći igdje drugdje na svijetu. Tu je i jedna od najvećih otočkih atrakcija, fjord Ilulissat, upisan na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine, u kojem se goleme sante odvajaju od ledenjaka Sermeq Kujalleqa, jednog od najbržih i najaktivnijih na svijetu. No, i to bi - s obzirom na klimatske promjene - trebalo požuriti vidjeti.
Najmanje svjetlosnih zagađenja
Ljubiteljima prirode svakako je važno i što je Grenland lokalitet s jednim od najmanjih svjetlosnih zagađenja, što omogućava fantastične prilike za promatranje neba, pa i Polarne svjetlosti. Zimske aktivnosti na Grenlandu imaju sasvim drukčije značenje, jer su moguće kroz cijelu godinu. Recimo, vožnja psećim zapregama jedna je od omiljenih zabava i za posjetitelje i za lokalce, s dugim rutama u Sisimiutu i Kangerlussuaqu, ili u Tasiilaqu na istoku otoka gdje je riječ doista o pravom iskustvu života nalik onome kakvog vode Inuiti koji čine dvije trećine stanovništva. Popularni su i skijanje i snowboarding.
Diljem otoka pružaju se prilike za promatranje vrlo raznolikog divljeg života, s tim što su daleko najpopularniji morski izleti do dijelova akvatorija gdje je moguće promatrati kitove u njihovom prirodnom okolišu. Najpopularniji su oni u zaljevu Disko i u Nuuku, gdje se može vidjeti različite vrste tih morskih sisavaca, poput grbavih, perajnih ili kljunastih kitova. Jako su popularni i brodski izleti, primjerice najveći sustav fjordova na svijetu Scoresby Sound s vrtoglavim planinama. Ove godine jedna od posebnosti bit će i pomrčina sunca najavljena za 12. kolovoza, koja će se najbolje vidjeti baš na Grenlandu.
Specifična gastronomija
Osim prirode i opuštanja u njoj, na Grenlandu se može uživati i u brojnim kulturnim i povijesnim iskustvima, posebno vezanim uz lokalno domorodačko stanovništvo, ili pak drevne vikinške naseobine koje datiraju u 10. stoljeće. Može se iskusiti i vrlo specifičnu gastronomiju koja uključuje sve ono što je Inuitima dozvoljeno loviti u određenim kvotama - meso kitova, polarnih medvjeda, mošusnih goveda ili irvasa. U gradovima s neobičnim šarenim kućama imaju i zanimljivi običaj kojem bismo se lako mogli prilagoditi. Zove se kaffemik, riječ je o druženju uz kavu, kolače i razgovor, bilo po kućama ili kafićima. Uostalom, pročitajte jedan od mnogih blogova kojima se opisuje sve što se na Grenlandu može doživjeti. Ili pak neku od brojnih preporuka za najboljih 10 aktivnosti koje možete prakticirati na Grenlandu.
Sada im preostaje ono s čim su se već suočili na popularnim odredištima širom svijeta: kako pomiriti želju za zaradom i za održivošću. Neke nuspojave - tako slične onima na drugim lokalitetima - već su prisutne. Gradi se sve više sadržaja, a u Nuuku su cijene nekretnina značajno porasle, ne samo za kupnju, nego i za najam - prosječna mjesečna stanarina je prešla velikih 3000 eura. Tu je i zagušenost, posebno kad u grad od oko 20 tisuća stanovnika stigne golemi kruzer s nekoliko tisuća putnika. Ponegdje je to izazvalo čak i prosvjede sa zahtjevima smanjenog broja kruzerskih dolazaka. 'Parola dana' je 'Neka priču o Grenlandu pričaju Grenlanđani'.
Samo da rata ne bude.
