Procjenjuje se da vrućine svake godine uzrokuju smrt oko pola milijuna ljudi. To je više nego što godišnje pogine u ratovima ili terorističkim napadima, ali ipak manje od broja žrtava prometnih nesreća ili zagađenja zraka. Unatoč tome, toplina se rijetko navodi kao izravan uzrok smrti. Razlog je taj što ekstremne temperature najčešće djeluju posredno, pogoršavaju postojeće bolesti srca, pluća i bubrega, što dovodi do prijevremene smrti.

Kako toplinski valovi utječu na zdravlje?

Visoke temperature predstavljaju veliki stres za ljudski organizam. Kada su dani prevrući, a noći nedovoljno hladne za oporavak, srce i bubrezi rade pojačano kako bi rashladili tijelo. Osim toga, toplinski valovi povećavaju broj nesreća, zagađenje zraka, rizik od požara i učestalost nestanka struje, što dodatno opterećuje zdravstveni sustav.

Najveći rizik imaju oni koji moraju boraviti na otvorenom, građevinski radnici, poljoprivrednici i beskućnici. No, većinu žrtava čine starije osobe i kronični bolesnici. Žene su također podložnije smrtnosti povezanoj s vrućinama nego muškarci, a siromašniji ljudi, koji si ne mogu priuštiti klimatizaciju ili žive u loše izoliranim stanovima, posebno su ranjivi.

Zašto vlaga pogoršava osjećaj vrućine?

Znojenje je glavni mehanizam kojim se tijelo hladi, ali pri visokoj vlažnosti zrak je zasićen vlagom pa se znoj ne isparava s kože. To dodatno otežava rashlađivanje tijela, a subjektivni osjećaj temperature može biti nekoliko stupnjeva viši – što može biti presudno za zdravlje.

Zašto su toplinski valovi sve jači?

Više od stoljeća zagađenja fosilnim gorivima zagrijalo je planet, a prosječna globalna temperatura porasla je za oko 1,3°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. To je podiglo osnovnu razinu topline i učinilo ekstremne vrućine češćima. Neki znanstvenici smatraju da klimatske promjene slabe mlaznu struju u atmosferi, što povećava pojavu 'toplinskih kupola', područja visokog tlaka i vrućine koja se zadržavaju iznad regije danima ili tjednima.

Kako se možemo prilagoditi?

Najvažniji korak je smanjenje zagađenja fosilnim gorivima i zaštita šuma i močvara koje upijaju ugljični dioksid. Urbanisti predlažu više zelenih površina i vode u gradovima, manje betona i automobila, kako bi se smanjio efekt urbanih toplinskih otoka. Zgrade s klimatizacijom ili pasivnim hlađenjem, kvalitetan zdravstveni sustav i brza upozorenja na opasnost također mogu spasiti živote.

Kako se zaštititi tijekom toplinskog vala?

Najjednostavniji savjet je – izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana i držite se hlada. Kod kuće danju zatvorite prozore, a otvorite ih noću kada je vani hladnije. Prozore zaštitite roletama ili zavjesama kako biste spriječili ulazak sunčeve svjetlosti. Liječnici preporučuju redovito piti vodu, nositi laganu i prozračnu odjeću te provjeravati kako su stariji i bolesni članovi zajednice.