Prema tom pregledu sedam nadolazećih trendova, podaci iz vodećih hotelskih grupacija, turističkih agencija i mišljenje analitičara govore da ulazimo u godinu bijega od 'šušura', planova kreiranih algoritmima umjetne inteligencije, personaliziranih i polaganijih putovanja s točno određenim ciljevima.

A lista BBC-a doista izgleda zanimljivo, no prilagođavanje ovim trendovima ipak ovisi o osobnim sklonostima. Možda nešto od navedenog ipak inspirira nekog pred putovanje sljedeće godine.

Uživanje u tišini

Ovo bi trebalo dominirati: odmaranje u tišini. Na engleskom su već smislili nove riječi, teško prevodive: 'quietcations' i 'hushpitality'. Sve se svodi na udobnost, tišinu i nalaženje načina bijega od stresova modernog života. Posebno se to odnosi na isključivanje iz digitalne kulture kojoj manje-više svi robujemo, s informacijama koje nas zasipaju iz svakog gadgeta kojega nosimo u torbi ili džepu. Već su se pojavili tour operatori koji nude takva putovanja sa svojevrsnom digitalnom detoksikacijom i povratkom analognom življenju. Suvremenost kod mnogih izaziva izgaranje, i svakome tko živi ludim ritmom potrebno je usporavanje.

Planiranje uz AI

Kao i u drugim segmentima života, umjetna inteligencija sve više zadire i u svijet putovanja. Prema istraživanjima, sve veći broj putnika koristi AI za planiranje i rezervacije smještaja i prijevoza, u čemu ih prate i najvažnije platforme poput Expedie ili Booking.com koje u svoje usluge integriraju alate poput ChatGPT-a, što svima koji žele putovati uvelike olakšava posao. Možda malo u kontradikciji s prethodnim trendom, ali digitalno planiranje, uz već odavno postojeće aplikacijske prijave na smještaj ili letove dobrim dijelom eliminiraju posrednike u definiranju itinerera, na žalost klasičnih turističkih agencija. Minusi korištenja ove tehnologije ipak postoje, jer algoritamske preporuke često potiču prekomjerni turizam, usmjeravajući putnike na najpopularnije destinacije. Drugi je opasnost od prijevara, sve prisutnija.

Povjerenje u preporuke

Možda je u pitanju samo lijenost ili izbjegavanje rizika, ali svi mi volimo kad nam netko drugi donese odluke poput onih vezanih uz putovanje. Stoga je - dijelom povezano i s korištenjem AI - sve češća pojava da gosti pokušavaju sami donosti što manje odluka. Ponekad je to vezano i uz težnje k održivosti u popularnim odredištima, ponekad i nastojanjem da se kod gostiju izbjegne stres oko rezervacija, uz ponešto iznenađenja koja se pružaju putnicima. I inače su 'tajna' putovanja, poput 'mistery' krstarenja ili nenajavljenih pustolovina sve češća. A za to je potrebno povjerenje u kreatora putovanja.

Cesta umjesto aerodroma

Prema BBC-u koji prenosi Hiltonovu najavu sljedeće godine, u 2026. bi se trebao dogoditi uspon automobilskih putovanja. U toj najavi navodi se da je hashtag #RoadTrip prikupio skoro šest milijuna tagova zbog putnika koji su ponovo otkrili privlačnost vožnje po otvorenim cestama. Neki taj oblik putovanja povezuju s luksuzom pristupačnosti vrhunskih restorana i hotela, ali većina ljudi se tome posvećuje zbog cijene. Oko 60 posto Britanaca izjasnilo se u anketama da bi vozilo do odredišta kako bi uštedjeli nešto novca. Ovaj trend - premda prisutan i u Europi - mnogo je popularniji u SAD-u gdje je vožnja važan dio kulture. No, naš kontinent pruža ogromne mogućnosti, jer je teško zamisliti da bi se čarobni talijanski gradići mogli posjetiti ikako drukčije nego vožnjom od jednog do drugog. Uz nešto više vremena na putu.

Personalizacija umjesto 'konfekcije'

Prošla su vremena odlaska na putovanja na kakva idu svi drugi, cijela turistička industrija kreće se velikim koracima prema individualizaciji. Planeri (kad ne koristite AI) slažu itinerere prema određenoj dobi, sklonostima i potrebama kakve svi imamo u određenom trenutku naših života, bilo da se želimo odmoriti od pretjeranog rada ili se opustiti nakon teških trenutaka ili prakticirati najrazličitije hobije na putovanju.

Potraga za novim

Sve više ljudi, a taj trend prisutan je već nekoliko godina, kloni se superpopularnih lokacija na kojima nikad ne nađu ono što je prezentirano u reklamnim materijalima. Zbog toga su sve više na cijeni 'neprovaljene' destinacije, recimo Toledo umjesto Barcelone, Bordeaux umjesto Pariza, sve do atraktivnih, a jako egzotičnih lokacija poput - za one uistinu pustolovne - Iraka. Povezano s tim, Hilton je identificirao težnju k putovanjima vođenim znatiželjom, željom za istraživanjem ili osobnim razvojem.

Kultura ispred hedonizma

Premda je kulturno uzdizanje po muzejima i povijesnim lokalitetima uvijek prisutno, ovdje je riječ o nečem drugom. Jedan od fenomena je potraga za lokacijama na kojima se događaju popularne knjige, zajedno s već dulje vrijeme aktualnom 'set-jettingom', odnosno posjetom lokacijama popularnih filmova i TV serija. Taj trend poznajemo i na domaćem terenu, s Dubrovnikom ili Splitom kao mjestima snimanja Igre prijestolja. Ovi trendovi čak nadmašuju potragu za mjestima s iznimno bogatim noćnim životom i različitim oblicima ponekad razuzdane zabave. Najnoviji primjeri su, recimo, Cornwall u kojem se snima nova serija o Harryju Potteru, sve do Grčke kao lokacije snimanja nove adaptacije Odiseje.