Nova studija otkrila je da prehrana bogata vitaminom B2 može smanjiti rizik od demencije za čak 49 posto
Nova dugoročna japanska studija donosi ohrabrujuće vijesti za sve koji brinu o zdravlju mozga – redovita konzumacija namirnica bogatih vitaminom B2, poznatim i kao riboflavin, može gotovo prepoloviti rizik od razvoja teških oblika demencije.
Veliko otkriće
Istraživači su više od 15 godina pratili 4171 odraslu osobu u dobi od 40 do 69 godina u sklopu CIRCS-a (Circulatory Risk in Communities Study). Na temelju prehrambenih navika, utvrdili su da su sudionici koji su unosili najviše vitamina B2 imali do 49 posto manji rizik od razvoja teške demencije u odnosu na one s najmanjim unosom.
Sličan, iako blaži zaštitni učinak primijećen je i kod vitamina B6 i folata, koji su smanjili rizik za oko 20 posto. Vitamin B12, s druge strane, nije pokazao značajniju povezanost s kognitivnim zdravljem.
Istraživanje, objavljeno u časopisu European Journal of Clinical Nutrition, pokazalo je da su učinci bili najsnažniji kod osoba koje nikada nisu imale moždani udar, što upućuje na to da bi B vitamini mogli biti posebno važni za sprječavanje nevaskularnih oblika demencije.
Zašto su B vitamini toliko važni
Vitamini B skupine ključni su u metabolizmu energije i regulaciji homocisteina, spoja koji je povezan sa zdravljem krvnih žila i mozga. Iako nijedan vitamin sam po sebi ne može spriječiti demenciju, ova studija potvrđuje da prehrana igra važnu ulogu u očuvanju mentalnih funkcija kroz godine.
Važno je napomenuti da se istraživanje temeljilo isključivo na unosu vitamina iz hrane, ne iz suplemenata – i stoga naglašava vrijednost uravnotežene prehrane.
Kako unijeti vitamin B
Dobra vijest je da su svi ovi vitamini lako dostupni u svakodnevnim namirnicama:
- Riboflavin (B2): mlijeko, jogurt, jaja, riba, piletina, bademi, špinat, gljive
- Vitamin B6: losos, puretina, krumpir, banana, slanutak, tikvice
- Folat: špinat, rikola, avokado, šparoge, mahunarke, citrusi, integralne žitarice
Kako to primijeniti u praksi
Mali pomaci u prehrani mogu dugoročno činiti veliku razliku:
- Za doručak birajte cjelovite žitarice s mlijekom i bananom ili jaja sa zelenim povrćem.
- Ručak može biti zdjela s lećom, lososom i blanširanim špinatom, a za međuobrok jogurt s bademima.
- U salatu od špinata dodajte slanutak, suhe brusnice i komadiće kozjeg sira.
Ako razmišljate o uzimanju dodataka prehrani, stručnjaci preporučuju da se prvo posavjetujete s liječnikom jer više nije uvijek bolje – prirodni izvori vitamina najčešće su i najsigurniji.