Jednostavan test urina mogao bi otkriti rizik od demencije desetljećima prije nego što se pojave prvi simptomi, pokazalo je novo istraživanje provedeno na 130.000 ispitanika. Znanstvenici su utvrdili da prisutnost proteina u urinu može biti rani znak problema s pamćenjem.

Povezanost mozga i bubrega

Istraživanje je otkrilo da osobe s povišenim razinama proteina u urinu – stanjem poznatim kao albuminurija – imaju znatno veći rizik od razvoja demencije. Najizraženija poveznica uočena je kod vaskularne demencije, drugog najčešćeg oblika nakon Alzheimerove bolesti, te kod mješovite demencije koja spaja obilježja oba tipa. Posebno je važno da se ova veza zadržava neovisno o općem stanju bubrega. Drugim riječima, prisutnost proteina u urinu može upućivati na povećan rizik od demencije i kada standardni testovi na bubrezima ne pokazuju abnormalnosti. Time se potvrđuje koliko su mozak i bubrezi međusobno povezani jer oba organa ovise o osjetljivim krvnim žilama. Njihovo oštećenje – bilo zbog hipertenzije, dijabetesa ili drugih čimbenika – uzrokuje i propuštanje proteina u urin i smanjenje protoka krvi u mozgu.

Bubrezi inače funkcioniraju kao filteri: zadržavaju korisne proteine, a izlučuju otpadne tvari. Kada se filteri oštete, protein albumin počinje prodirati u urin. Mozak također ima svoj zaštitni mehanizam – krvno-moždanu barijeru, građenu od gusto povezanih stanica koje onemogućuju ulazak štetnih molekula u moždano tkivo. Kada ona oslabi, omogućuje prolaz toksina i upalnih procesa koji mogu pokrenuti promjene povezane s demencijom.

Nove mogućnosti prevencije

Ovo otkriće otvara nove mogućnosti prevencije. Postoje lijekovi kojima se štite bubrezi, a mogli bi pružiti i zaštitu pamćenju. Riječ je o ACE inhibitorima i ARB pripravcima koji se koriste za regulaciju krvnog tlaka i smanjenje gubitka proteina urinom. Novi lijekovi poput agonista GLP-1 receptora (semaglutid, poznat kao Ozempic) i SGLT2 inhibitora (dapagliflozin), iako razvijeni prvenstveno za liječenje dijabetesa, također pokazuju učinak u smanjenju proteina u urinu. Za sada još nije potvrđeno da takvi lijekovi mogu spriječiti demenciju, no prvi rezultati su ohrabrujući. Ipak, da bi se zaštitna uloga liječenja doista dokazala, potrebno je dugotrajno praćenje ispitanika u kontroliranim studijama.

Promjene životnog stila

Oštećenja krvnih žila nastaju tijekom godina, stoga je s prevencijom najbolje započeti ranije, osobito od srednje životne dobi. Povišeni krvni tlak, dijabetes, bolesti bubrega, pretilost i genetska predispozicija značajno povećavaju rizik. Trenutačno liječnici redovito testiraju prisutnost proteina u mokraći uglavnom kod osoba s dijabetesom ili hipertenzijom. Međutim, rezultati istraživanja upućuju na to da bi rutinsko testiranje moglo imati smisla i kod šire populacije, posebice kod osoba starijih od pedeset godina i onih s višestrukim rizicima.

Zaštita bubrega ujedno znači i zaštitu mozga. Promjene životnog stila, poput prestanka pušenja, reguliranja krvnog tlaka i šećera, uravnotežene prehrane te redovite tjelovježbe, pridonose očuvanju oba organa i smanjenju vjerojatnosti razvoja bolesti. Ako daljnja istraživanja potvrde sadašnje spoznaje, testiranje proteina u urinu moglo bi postati uobičajeni dio procjene rizika od demencije. Prednost je što se radi o jednostavnom, jeftinom i neinvazivnom postupku koji se može provesti u ordinaciji obiteljskog liječnika.

Iako lijek za demenciju još uvijek ne postoji, rana detekcija i prevencija i dalje su najučinkovitiji alati koje imamo. Prepoznavanjem važnosti proteina u urinu, ne samo kao znaka oštećenih bubrega već i kao naznake rizika za mozak, otvara se mogućnost da na vrijeme zaštitimo osobe koje bi jednoga dana mogle razviti probleme s pamćenjem.