Veselite li se i vi zasluženom godišnjem odmoru koji omogućava da se vratite na svoje radno mjesto s obnovljenom energijom i jasnim umom ili ste među onima kojima smatraju da si to ne mogu priuštiti jer imaju previše posla?

U svakom slučaju, i znanost potvrđuje koliko je odmor važan za duh i tijelo.

Naime ranija istraživanja pokazala su da redovito korištenje godišnjeg odmora može smanjiti rizik od preuranjene smrti za oko 20 posto. Osim toga, odlazak na odmor pridonosi smanjenju rizika od srčanog udara te drugih ozbiljnih zdravstvenih stanja, poput metaboličkog sindroma. Dobrobiti godišnjeg odmora očituju se i poboljšanim raspoloženjem, povećanom razinom energije, većim općim zadovoljstvom te smanjenjem stresa i napetosti.

Studija koja potvrđuje povezanost dužeg životnog vijeka s korištenjem godišnjeg odmora provođena je u razdoblju od čak 40 godina u Helsinkiju. Istraživački tim je naime od 1974. godine pratio zdravstvene podatke 1222 sredovječna muškarca na pozicijama rukovoditelja, od kojih je svaki imao barem jedan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, poput pušenja, pretilosti, visokog krvnog tlaka ili kolesterola. U jednoj grupi su muškarci radili na sebi, vježbali, zdravo se hranili, prestali pušili... Druga grupa nije dobila nikakve naputke, a istraživači su u obje prikupljali podatke o njihovu radu, spavanju i općenito odmoru.

Unatoč zdravom načinu života, muškarci u prvoj grupi su više umirali. Izolirajući podskupinu, ustanovljeno je da je odgovor ležao u godišnjem odmoru te da su oni koji su se odmarali manje od tri tjedna godišnje imali 37 posto veću vjerojatnost da će ranije umrijeti.

'Nemojte misliti da će inače zdrav način života nadomjestiti previše rada i neodlazak na odmor. Najmanje tri tjedna odmora godišnje vjerojatno će vam pomoći da živite dulje', naglasio je profesor Timo Strandberg sa Sveučilišta u Helsinkiju predstavljajući prije nekoliko godina pred Europskim kardiološkim društvom rezultate studije na kojoj je i on radio.

Važnost godišnjeg odmora

No što zbilja psihologija govori o važnosti odmora? Je li on stvarno neophodan za naše psihičko blagostanje ili je samo kulturološki konstrukt modernog društva? Kako on utječe na našu produktivnost, kreativnost i sposobnost suočavanja sa stresom? I što se događa s onima koji godinama ne uzimaju godišnji odmor? Da, ima i takvih.

O svim aspektima ove važne teme popričali smo s dr.sc. Zvonimirom Galićem, profesorom s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i suvoditeljem Studija upravljanja ljudskim potencijalima na Sveučilištu u Zagrebu.

Zašto je godišnji odmor važan za mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika?

Zato što nas posao - troši. Svakodnevni rad tijekom godine nužno nas izlaže većim ili manjim stresovima. Oni se odnose na zahtjevne radne zadatke ili naporne šefove, suradnike ili klijente. Dodatno, dio stresa proizlazi iz same činjenice da idemo na posao, kao što su gužve u prometu u dolasku i odlasku ili teškoće u usklađivanju radnog i obiteljskog života (npr. školska i vrtićka djeca te stari i bolesni roditelji). Sve ovo troši naše kapacitete. U nekom smislu naše radne kapacitete i motivaciju možemo zamisliti kao bateriju mobitela. Korištenje preko godine je troši, a da bismo mogli raditi još jednu godinu, moramo se ponovno 'napuniti'. Godišnji odmori su prilika da to učinimo.

Kakve pozitivne promjene u radnoj motivaciji i produktivnosti donosi redovito uzimanje odmora?

Istraživanja iz psihologije i menadžmenta jasno pokazuju da je za dugoročnu visoku razinu motivacije i mentalnog zdravlja nužno odmaranje koje uključuje povremeno psihološko odvajanje od posla. Pri tome pod psihološko odvajanje mislim da ste nedostupni na e-mail ili mobitel i ne razmišljate o poslu ili stvarima koje su povezane s njime. Zanimljivo, i na prvi pogled neintuitivno, među ljudima koji su jako uspješni i motivirani na radnim mjestima opaža se upravo obrazac da se povremeno potpuno odvajaju od posla. Ako želite biti produktivni i sretni na duge staze, morate se povremeno odvojiti od posla. Dodatno, istraživanja jasno pokazuju da odmor značajno potiče kreativnost, a da je iscrpljenost i zamor umanjuju.

Postoji li optimalna dužina godišnjeg odmora za potpun psihološki oporavak? Može li i kraći odmor imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje ili je nužan duži odmak od posla?

Postoji, ali ona ovisi o osobi, kao i o poslu koji radi. Vjerojatno je recept takav da moramo imati dovoljno vremena potrebnog da se odvojimo od svakodnevne radne rutine, prebacimo u stanje odmora te oporavimo, a onda i lagano psihički pripremimo za povratak na posao. Istraživanja pokazuju da bi trebalo imati najmanje sedam do 10 potpuno neometanih dana u komadu, ali i to da više od tri tjedna godišnjeg odmora nema dodatnih većih učinaka na psihološku dobrobit. Kraći odmori uvijek su korisni, ali nam treba barem jedan dulji godišnji odmor.

Koje su najčešće psihološke i fizičke posljedice neodlaska na godišnji odmor? Može li to utjecati na pojavnost ozbiljnijih zdravstvenih problema?

Poslovi i rutine koje dolaze s njima nas troše. Ako se trošimo bez odmora i obnavljanja, izlažemo se opasnosti od sagorijevanja, odnosno burnouta. Radi se psihološkom sindromu koji karakteriziraju osjećaji stalne iscrpljenosti te nezadovoljstva sobom i okolinom u kojoj se nalazimo. To je relativno ozbiljno stanje u koje se dovodimo ako svoju 'bateriju' ne punimo redovno, odnosno ne odmaramo se i psihološki ne odvajamo od posla. Sagorijevanje nije zezancija; radi se o stanju koje može završiti ozbiljnim psihijatrijskim oboljenjima poput depresije, ali i nizom tjelesnih oboljenja. Zanimljivo je to da je, unatoč tome što često mislimo o postkomunističkim zemljama kao mjestima niske produktivnosti i nerada, prema istraživanjima Sveučilišta u Leuvenu stopa sagorijevanja među radnicima najviša upravo ovdje. Naši poslovi su često teški, loše plaćeni i nepoticajni. Zato su odmor i oporavak od posla osobito važni.

Opasnost od sagorijevanja

Postoje li rani znakovi upozorenja da je zaposleniku nužan odmor?

Postoje i preklapaju se s ovim znakovima sagorijevanja. Kada osjećate da ste iscrpljeni, da vam više ne ide na posao i da vas ono što radite nimalo ne veseli – vrijeme je za odmor. To bi trebali poticati i šefovi/poslodavci jer istraživanja pokazuju da nakon određenog broja sati rada produktivnost ljudi pada. Kvaliteta odmora zaposlenika cilj je i mudrih poslodavaca.

Što kad zaposlenik ima osjećaj da je 'nezamjenjiv' i ne ide na godišnji odmor? Kakve su posljedice takvog ponašanja? Kako se kontinuirani rad bez odmora reflektira na dugoročno zadovoljstvo poslom i privatni život?

Na ovo i slična pitanja uvijek volim citirati Ćiru Blaževića, a on je često znao reći da je 'pun Mirogoj nezamjenjivih'. Nažalost (ili na sreću), svi smo mi konačni i zamjenjivi. Tu činjenicu treba svatko od nas imati na umu kada razmišlja o svom poslu. Nakon što odemo u mirovinu ili nam se, ne daj Bože, nešto dogodi, svijet će i dalje funkcionirati, a poslovi u našim organizacijama odrađivati i bez nas. Ali da, postoji skupina ljudi koji misle drugačije, odnosno subjektivno se osjećaju primoranima na rad. U psihologiji taj fenomen nazivamo radoholizam i sada nedvojbeno znamo da se radi o nepoželjnom stanju i za radnike i za poslodavce. Radoholizam, odnosno prisilna potreba za radom, praćena nemogućnošću da se psihološki odvojimo od posla, često završava već spomenutim sagorijevanjem te, logično, ima negativne posljedice na privatni život.

Kako se potpuno isključiti na godišnjem s obzirom na današnju poslovnu kulturu koja traži non-stop dostupnost, ali i sveprisutnu tehnologiju?

Glavni izazov stvarnom odmoru koji traži psihološku odvojenost od posla predstavlja digitalizacija, odnosno naša stalna dostupnost preko pametnih telefona i prijenosnih računala. Da bismo se stvarno odmorili, morali bismo se odmaknuti od svih stvari koje nas podsjećaju na posao. Moj savjet je da barem neko vrijeme ne gledate e-mail, ne provjeravajte profile na društvenim mrežama i isključite notifikacije na smartfonu. Ako to ne napravite, dovoljna je jedna notifikacija da vas psihološki potpuno vrati u radno mentalno stanje i uništi efekte oporavka.

Koje su najbolje strategije za povratak radnim obavezama nakon odmora?

Blues, odnosno nisko raspoloženje nakon godišnjeg odmora je normalno i trebalo bi proći u roku od oko tjedan dana poslije povratka u staru rutinu. Meni se čini da je najbolja strategija povratka sjetiti se što vas veseli kod posla i normalne godišnje rutine – bilo da se radi o nekim zabavnim radnim zadacima, kolegama koje volite viđati ili korisnicima s kojima ste u kontaktu. Ako pak shvatite da vas baš ništa ne veseli, mijenjajte posao. Situacija na tržištu rada je takva da sasvim sigurno možete naći bolju priliku. Vrijeme koje imamo na tržištu rada je ograničeno i stoga ga nema smisla trošiti na lošim poslovima.