Pržena hrana spada među prve stvari koje bi nakon 50-e trebalo svesti na minimum jer je bogata kalorijama, zasićenim mastima i spojevima koji mogu poticati upalne procese u organizmu. U razdoblju kada su povišeni kolesterol, krvni tlak i srčane tegobe češći, česti posezanje za pomfritom, pohanim jelima i sličnim obrocima nije najbolji saveznik zdravlja.

Šećer i peciva

Namirnice prepune dodanog šećera, kao i bijeli kruh i druga rafinirana peciva, mogu izazvati nagle oscilacije šećera u krvi i ostaviti nas bez energije već kratko nakon obroka. Prema navodima iz članaka koji prenose savjete nutricionista, pretjeran unos šećera povezuje se i s većim rizikom od kroničnih bolesti, a spominje se i veza s većim rizikom od demencije. Upravo zato deserti, industrijski snackovi i pekarski proizvodi trebali bi biti povremeni užitak, a ne svakodnevna navika.

Sol i prerada

Velik problem nakon 50-e krije se i u namirnicama koje na prvi pogled ne djeluju 'preslano', poput juha iz vrećice, gotovih umaka, grickalica, narezaka i smrznutih gotovih jela. Takva hrana često sadrži mnogo natrija, konzervansa i aditiva, a upravo se visok unos soli povezuje s povišenim tlakom i lošijim kognitivnim zdravljem u kasnijoj dobi. Prerađeno meso pritom se dodatno izdvaja kao skupina koju vrijedi jesti što rjeđe zbog velike količine soli i konzervansa te mogućeg utjecaja na upalne procese.

Alkohol navečer

I alkohol se često podcjenjuje, premda stručnjaci upozoravaju da redovita večernja čaša može otežati kontrolu tjelesne težine i pridonijeti nakupljanju masnog tkiva, osobito u području trbuha. U člancima koji se bave prehranom žena u zrelijoj dobi navodi se i da alkohol može pogoršati umor, promjene raspoloženja i tegobe povezane s menopauzom. Poruka nije da se svega treba odreći, nego da nakon 50-e više koristi donosi jednostavna, manje prerađena i nutritivno bogatija prehrana.ordinacija.