Rano prepoznavanje znakova koji upućuju na Parkinsonovu bolest ključno je za poboljšanje kvalitete života jer se simptomi mogu liječiti lijekovima i terapijama, iako za samu tu bolest nema lijeka
Parkinsonova bolest, degenerativno neurološko stanje koje pogađa više od 166.000 ljudi samo u Velikoj Britaniji, često se povezuje s tremorom u mirovanju, ali stručnjaci ističu da se četiri suptilna simptoma mogu pojaviti i do 20 godina prije motoričkih problema.
Nova istraživanja pokazuju da do 70 posto živčanih stanica u mozgu može biti uništeno prije nego što se pojave klasični simptomi poput usporenosti ili ukočenosti, pa nemotorički znakovi poput gubitka osjeta mirisa ili poremećaja spavanja služe kao rano upozorenje.
Gubitak osjeta mirisa (anosmija)
Do 95 posto pacijenata s Parkinsonovom bolešću doživi gubitak ili smanjenje osjeta mirisa godinama prije dijagnoze, ponekad čak i 20 godina ranije. Osobe s anosmijom imaju pet puta veći rizik od razvoja bolesti, a simptom može biti postupan: neki gube težinu jer ne osjećaju okuse, a drugi doživljavaju promjene u raspoloženju ili probleme poput nemogućnosti detektiranja dima. Uzrok je manja njušna bulba u mozgu zbog nakupljenih alfa-sinukleinskih proteina.
Poremećaj REM faze sna
Tijekom REM faze (brzo kretanje očiju) tijelo iskusi paralizu mišića, ali kod oboljelih osoba to nestaje, pa fizički proživljavaju snove: viču, udaraju ili sjede u krevetu. Između 50 i 70 posto takvih pacijenata razvije Parkinsonovu bolest u pet do 10 godina, a rizik je 130 puta veći kod starijih od 50 godina, piše Daily Mail.
Kronični zatvor
Dvije trećine pacijenata pati od upornog zatvora dulje tjedana, uzrokovanog oštećenjem živaca u crijevima i sporijim mišićnim pokretima, a to se može pojaviti 10-12 godina prije dijagnoze. Studije pokazuju dvostruko veći rizik kod osoba s kroničnim zatvorom, čak i ako se on pojavi u 20-ima ili 30-ima.
Vrtoglavica pri ustajanju (ortostatska hipotenzija)
Pad krvnog tlaka pri ustajanju izaziva vrtoglavicu i može biti neurološki znak – polovica takvih slučajeva vodi do Parkinsonove bolesti ili srodnog stanja. Iako nije tako čvrsto dokazan kao drugi markeri, povezan je s 23 posto oboljelih nakon 10 godina praćenja.
Rano otkrivanje omogućuje bolji tretman i praćenje, pa stručnjaci savjetuju konzultaciju s liječnikom ako primijetite ove znakove bez nekog drugog očitog uzroka.