Injekcije za mršavljenje, poznate i kao GLP-1 terapija, pomogle su milijunima ljudi da smršave, dijelom zahvaljujući djelovanju na probavni sustav, ali i zbog sposobnosti da utišaju tzv. 'šum hrane', odnosno stalne misli o jelu koje mnoge potiču na prejedanje. Sada su znanstvenici otkrili kako se taj učinak odvija u mozgu, a rezultati sugeriraju da bi se ovi lijekovi u budućnosti mogli koristiti i za druga stanja, uključujući kroničnu bol.

Procjenjuje se da oko 2,5 milijuna ljudi samo u Ujedinjenom Kraljevstvu koristi injekcije za mršavljenje. Riječ je o lijekovima koji oponašaju djelovanje hormona GLP-1 (glukagonu sličnog peptida-1), koji tijelo prirodno proizvodi nakon jela. Tjedne injekcije usporavaju pražnjenje želuca i stvaraju osjećaj sitosti koji traje dulje.

No znanstvenici su sada otkrili da GLP-1 lijek tirzepatid, poznat pod trgovačkim imenom Mounjaro, ima i dosad nepoznat učinak na moždane valove, upravo onaj koji pomaže utišati 'šum hrane'. Mnogi korisnici ovih lijekova već su ranije isticali da jednostavno prestanu stalno razmišljati o hrani.

Što se zapravo događa u mozgu

'Šum hrane' čest je problem i, prema američkom istraživanju predstavljenom prošle godine na konferenciji Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa, pogađa oko 60 posto osoba s pretilošću. No ne javlja se samo kod prejedanja, prisutan je i kod anoreksije, gdje opsesivne misli o hrani i debljanju dodatno pogoršavaju stanje.

Nova studija pokazuje da Mounjaro usporava moždane valove poznate kao delta-theta oscilacije, koji su povezani s tim nametljivim mislima. Ranije istraživanje objavljeno 2022. u Nature Medicine pokazalo je da se neposredno prije epizode prejedanja javlja porast niskofrekventne električne aktivnosti u nucleus accumbensu, dijelu mozga zaduženom za motivaciju, užitak i kontrolu impulsa – ali ne i kada je osoba samo gladna.

Znanstvenici su se dosad bavili idejom da se takva prekomjerna aktivnost smanji električnom stimulacijom mozga, metodom koja se već koristi kod epilepsije i Parkinsonove bolesti. No istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji otkrili su da Mounjaro nudi jednostavniji pristup jer sprječava jačanje tih moždanih valova, i to mjesecima.

Potencijalne nove primjene lijeka

U istraživanju su sudjelovala tri pacijenta s izraženim 'šumom hrane', kod kojih nisu pomogle ni operacije smanjenja želuca, ni terapije, ni standardni lijekovi. U nucleus accumbens ugrađeni su im implantati koji su bilježili moždane signale svaki put kad bi osjetili snažan poriv za jelom.

Dvoje sudionika imalo je izražen porast delta-theta valova tijekom tih epizoda. Treća sudionica, 60-godišnja žena koja je uzimala Mounjaro, gotovo uopće nije imala ‘šum hrane’, a njezini moždani valovi ostali su stabilni. No nakon otprilike pet mjeseci valovi su ponovno ojačali, a s njima i simptomi, što upućuje na to da je učinak lijeka privremen.

Studija, objavljena u studenom u Nature Medicine, jedna je od prvih koja je istraživala učinak Mounjara na ljudski mozak i mogla bi usmjeriti daljnja istraživanja poremećaja prejedanja. Isti moždani valovi povezani su i s kroničnom boli, što otvara prostor za širu primjenu.

'Razvoj načina za liječenje 'šuma hrane' od iznimne je važnosti’, rekao je voditelj istraživanja Casey Halpern, profesor neurokirurgije na Sveučilištu u Pennsylvaniji, dodajući da bi se u budućnosti lijek mogao prilagoditi kako bi učinak trajao dulje, bez potrebe za kirurškim zahvatima.

No stručnjaci upozoravaju na oprez. Dr. Simon Cork s Anglia Ruskin Universityja ističe da su rezultati 'vrlo zanimljivi', ali naglašava da se temelje na samo jednom pacijentu te ih se ne smije generalizirati. Tom Quinn iz udruge Beat, koja se bavi poremećajima hranjenja, dodaje da su 'posebno zabrinuti zbog onoga što se događa kada ljudi prestanu uzimati ove lijekove, jer se simptomi mogu vratiti ili pogoršati'.

Istraživanja smirivanja moždanih valova provode se i na drugim područjima – od kronične boli do Alzheimerove bolesti – što pokazuje da manipulacija moždanom aktivnošću sve više ulazi u fokus moderne medicine.