Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj bilježe kontinuiran rast, s kumulativnim porastom od 44,4 posto od 2021. godine, dok su u trećem tromjesečju 2025. bile 6,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj trend uzrokovan je višim troškovima rada, energije i nabave. Jedan od generatora visokih cijena su i golemi fiskalni nameti, među kojima se nalazi i jedan manje poznat široj javnosti – porez na potrošnju
U većini hrvatskih gradova i općina račun za konzumaciju pića u kafiću ili restoranu sadrži, uz porez na dodanu vrijednost od 25 posto, i dodatni porez na potrošnju. U većini slučajeva stopa tog poreza iznosi tri posto te ukupno porezno opterećenje doseže 28 posto. Porez na potrošnju naplaćuje se na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakija i žestoka pića), prirodnih i specijalnih vina, piva te bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima.
vezane vijesti
Većina gradova naplaćuje maksimalni porez
Obveznik plaćanja ovog poreza je ugostitelj te mu je osnovica prodajna cijena pića koja se prodaju u ugostiteljskim objektima, a u koju nije uključen PDV.
Porez na potrošnju je prihod jedinica lokalne samouprave te one odlučuju o njegovu uvođenju i visini stope, a najviše može iznositi tri posto.
Velika većina gradova odlučila je uvesti porez na potrošnju uz maksimalnu stopu oporezivanja. Od ukupno 128 gradova, trenutno njih 90 ili 70,3 posto naplaćuje potrošnju po stopi od tri posto, 17 gradova (13,3 posto) ima nižu stopu od maksimalne, a njih 21 (16,4 posto) ga nema.
Pandemija potaknula ukidanje poreza
U posljednjih nekoliko godina na inicijativu ugostitelja pojedini gradovi su ukinuli porez na potrošnju ili smanjili stopu oporezivanja.
Među prvima je ovaj porez ukinula Sveta Nedjelja, grad poznat po rezanju poreznih nameta, a učinila je to još 2018. godine. Tada su ukinuli i prirez te komunalnu naknadu, odričući se godišnje gotovo milijun eura fiskalnih prihoda.
U razdoblju koronakrize gradovi su stopirali naplatu ovog poreza, a neki su i nakon završetka pandemije odlučili zadržati nultu stopu za ugostitelje.
Među svijetlim primjerima je Zagreb jer je početkom 2021. godine ukinuo porez na potrošnju i do danas ga nije vratio. Iste godine prihoda od poreza na potrošnju odrekli su se i Bjelovar, Velika Gorica te Čakovec, a među 20 najvećih gradova ukidanje tog poreza kao mjeru pomoći ugostiteljima proveli su još Samobor i Vinkovci.
Od gradova koji su ga uveli manji broj njih odlučio se na niže stope. Blagu stopu poreza na potrošnju od jedan posto imaju Duga Resa, Otočac, Ploče i Požega, a stopu od 1,5 posto imaju gradovi Nova Gradiška, Rijeka i Opatija.
Posebnost je Novalja, jedini grad koji ima dvije stope poreza na potrošnju. U razdoblju izvan turističke sezone u Novalji se pića u ugostiteljskim objektima oporezuju po stopi od jedan posto, a u vrijeme turističke sezone (od 1. travnja do 30. rujna) primjenjuje se stopa od tri posto.
Zaustavljen trend poreznog rasterećenja
U prošloj godini provedeno je svega nekoliko promjena visine poreza na potrošnju u odnosu na 2024. godinu. Pritom je trend poreznog rasterećenja zaustavljen s obzirom na to da su njegovo ukidanje provela samo dva grada – Vrgorac i Otok (grad pokraj Vinkovaca).
S druge strane, Našice i Slavonski Brod krenuli su u suprotnom smjeru te su odlučili ugostiteljima razrezati porez, i to po maksimalnoj poreznoj stopi.
