Na carini na Bregani primijetit ćete puno automobila, od kojih neki tamo stoje već godinama. Viši inspektor Stjepan Strahinec objasnio nam je da carinska služba može zaplijeniti vozila ne samo iz trećih zemalja, već i iz država Europske unije, ako nije plaćen poseban porez. Pri tome ne nadziru samo granice, već motre robu i unutar Hrvatske
Boksovi s hranom i kućicom, poligon za trčanje, obilje sprava za trening njuha i traganja – sve smo to vidjeli u posjetu Centru za naprednu obuku koji na Bregani svakodnevno priprema carinske službenike i mlade pse za rad u otkrivanju svega što ne smije prijeći hrvatsku granicu: bilo zbog toga što je ilegalno, bilo zbog neplaćenih nameta.
Na jednoj od pokaznih vježbi psi su njuškali i kamione na povećem parkingu, a na njemu smo bili okruženi i autima raznih vrsta. Kako brzo doznajemo, svi ti automobili i kamioni su zaplijenjeni. Svako takvo vozilo može se vratiti vlasniku ako plati potrebne troškove i kazne, ali ih može preprodati i država ako sud u upravnom postupku odluči da je to prihvatljiv način namirenja duga.
No ti postupci znaju trajati jako dugo, pa i vozila znaju poprilično boraviti na ovom parkingu uz granicu sa Slovenijom. Sami službenici Carinske uprave navode nam da neka više nisu u dobrom stanju za prodaju, što smo i sami primijetili jer su im se već i gume ispuhale.
Kako je 'pao' Lamborghini iz Srbije
Mnogi će vjerojatno pomisliti da je carina prisutna samo na granici pa jednom kad uđete u Hrvatsku s prošvercanom robom, ne morate se brinuti. No to je daleko od istine.
'Mobilne jedinice Carinske uprave, koje imaju ovlast zaustavljanja te pregleda i pretrage vozila, robe i osoba, djeluju na području cijele Republike Hrvatske', rekao nam je viši inspektor, ovlašteni carinski službenik Stjepan Strahinec koji u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, radi već 32 godine.
Način rada mobilnih jedinica opisivao nam je pokraj narančastog Lamborghinija, zaplijenjenog usred vožnje zagrebačkim ulicama. Vozilo je imalo srpske registracije ili, kako se profesionalno kaže, 'iz treće zemlje', a za volanom je bio državljanin Hrvatske. No nije dostavio ni pokazao potrebnu carinsku dokumentaciju.
'Već na cesti napravimo preliminarne provjere i, ako postoji potreba ili ako posumnjamo na moguće počinjenje prekršaja, prepratimo osobu i vozilo u službene prostorije da bismo izvršili dodatne provjere. To ne traje dugo, jer carinski službenici koji to rade vrlo su iskusni, i ako je utvrđen prekršaj, vozilo se privremeno oduzima', rekao je Strahinec i tako pojasnio da za ovakve zapljene ne treba puno vremena.
Domaća roba vs. strana roba
Dodao je i da, ako tijekom operativnog rada primijete vozilo stranih registarskih oznaka na parkingu, mobilne jedinice mogu obaviti preliminarne provjere kako bi se smanjila mogućnost nezakonite upotrebe motornih vozila.
Iako ulazak Hrvatske u Schengen 2023. godine podrazumijeva da više nema provjera na granici, i dalje možete imati probleme ako ne prijavite robu iz Europske unije, iako je Hrvatska članica tog saveza od 2013. godine.
'Morate znati da u carinskim formalnostima postoji status domaće robe i status strane robe, a domaća roba je ona iz Europske unije. Primjerice, ako vozač ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a vozi auto stranih registracijskih oznaka, to nam je podatak koji ćemo dodatno provjeriti kako bismo doznali radi li se o mogućoj zoni prekršajne odgovornosti te ovlašteni službenici Carinske uprave u takvom slučaju imaju ovlast tražiti od fizičke osobe sve isprave i podatke (npr. ugovor o radu, potvrda o zaposlenju, prijava boravka, putni nalog i slično te pisano ovlaštenje vlasnika – ako se službeno vozilo koristi u privatne svrhe) potrebne za utvrđivanje njezina prebivališta, odnosno boravišta, i prava korištenja vozila na teritoriju Republike Hrvatske', objasnio nam je Danijel Golub, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave.
Još je zanimljivije to što je, kada je riječ o autima, najviše onih neprijavljenih iz Europske unije, a ne iz susjednih zemalja poput BiH ili Srbije, na koje bi mnogi sigurno prvo pomislili.
'Ako vozači iz Hrvatske koji imaju prebivalište ili pretežito boravište u RH posjeduju ili upravljaju vozilom iz treće zemlje, onda bi za isto vozilo morali regulirati uvozni carinski postupak, odnosno platiti davanja po osnovi carine, posebnog poreza na motorna vozila i PDV-a. Ako je vozilo kupljeno ili uneseno iz Europske unije, a vlasnik je hrvatski državljanin koji boravi u RH duže od 185 dana, onda se za isto vozilo uz prijavu Carinskoj upravi obračunava i plaća samo poseban porez na motorna vozila. To je regulirano Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila. Mislim da najviše takvih vozila stiže iz Njemačke, a u manjim razmjerima riječ je o vozilima iz trećih zemalja', nadovezao se carinski službenik Strahinec.
Pet dana za podmirivanje troškova
Tako smo među jednim od jačih ulova uočili crni Ferrari čeških registracija, a nalazio se u prostoriji za pregled vozila, kakve inače možete vidjeti u stanicama za tehnički pregled. No carinski službenici takvu infrastrukturu koriste i za provjeru skriva li auto možda švercane stvari.
Uz vjetrobranska stakla Ferrari je imao napomenu da država traži plaćanje javnih davanja u iznosu od 270 tisuća eura. Stoga upravo toliko osoba kojoj je auto oduzet mora biti spremna dati da bi ga vratila. Upitan o prosječnoj cijeni, Strahinec nam je naveo da je to nemoguće reći jer sve ovisi od slučaja do slučaja. Ne samo o tome je li posrijedi plaćanje posebnog poreza i davanja, već i o kategoriji te stanju samog vozila.
'Uzimaju se posebno u obzir vrijednosna i ekološka komponenta. Dakle kolika je starost vozila i njegova tržišna vrijednost te koliko ispušta ugljičnog dioksida', istaknuo je carinski službenik Strahinec.
Sve u svemu, sudski postupci znaju trajati godinama, pogotovo kad optuženi ulažu žalbe na rješenja. Ali naši sugovornici kažu nam da u prosjeku auti ostaju kod njih od pet do sedam godina. Ipak, uzmu li vam carinski službenici vozilo kojim ste se počastili u Europskoj uniji, nesvjesni poreza koji morate platiti unatoč Schengenu, ne brinite se, ne morate nužno trošiti živce na sudske rasprave. Ali, naravno, samo ako imate novac da namirite državu.
'Za vozila iz Europske unije dajemo ljudima rok od pet dana u kojem mogu izraditi poreznu prijavu i platiti dug', zaključuje inspektor Strahinec, ističući da one koji misle uštedjeti ne igrajući po pravilima mogu uhvatiti bilo gdje u Hrvatskoj, ne samo na graničnim prijelazima.