Švicarska ulazi u novu rundu jedne od svojih najdužih i najosjetljivijih poreznih rasprava – treba li država konačno ukinuti tzv. kaznu za brak, namet koji već desetljećima pogađa bračne parove s dvoje zaposlenih partnera. Parlament je ovog ljeta tijesno izglasao prijedlog zakona kojim bi se uveo sustav individualnog oporezivanja, no konzervativne i obiteljske skupine već pripremaju referendum da bi spriječile promjene
Današnji švicarski sustav temelji se na zajedničkom oporezivanju supružnika, što u praksi znači da se prihod drugog partnera pribraja plaći prvog i oporezuje po višoj stopi. Rezultat je to da bračna zajednica s dvoje zaposlenih često plaća više poreza od nevjenčanih partnera, osobito kada oba supružnika imaju visoka primanja.
Zagovornici reforme tvrde da takav model obeshrabruje žene da uopće uđu ili ostanu na tržištu rada. 'Trenutna situacija stvara stvarnu dilemu za parove s dvije karijere, a osobito za žene', upozorila je Heather Cairns-Lee, profesorica u poslovnoj školi IMD u Lausannei.
Švicarska se pritom već godinama suočava s kontradikcijom: iako je stopa zaposlenosti žena od 80,4 posto iznad prosjeka OECD-a, tek 60 posto Švicarki radi puno radno vrijeme – u usporedbi sa 78 posto u OECD-u.
vezane vijesti
Individualno oporezivanje kao europski standard
Prijedlog koji je izradio Savezni savjet predviđa da se svaki odrasli građanin ubuduće oporezuje zasebno, neovisno o bračnom statusu. Time bi se Švicarska približila praksi većine europskih zemalja, Velike Britanije i Australije, piše Financial Times.
'Riječ je o pitanju pravednosti. Ne mislim da bi vlada trebala favorizirati ili kažnjavati bilo koji obiteljski model', poručio je Jamie Vrijhof-Droese, menadžer u tvrtki WHVP i lokalni politički aktivist. 'Trebali bismo imati sustave koji ljudima olakšavaju rad, a ne sustave koji ih destimuliraju.'
Da problem nije nov, podsjeća i odluka švicarskog Vrhovnog suda još iz 1984. godine, kojom je proglašena neustavnom različita porezna praksa prema vjenčanim i nevjenčanim parovima. No nakon toga propali su svi pokušaji političke reforme, uključujući referendum 2016. godine.
Konzervativni otpor i strah od birokracije
Ovoga puta otpor dolazi od konzervativnog saveza desne Švicarske narodne stranke (SVP), Centra i evangeličkih skupina. Oni planiraju prikupiti potrebnih 50 tisuća potpisa za referendum, a čak i ako ne uspiju u tome, kantoni Solothurn i Aargau već razmatraju o korištenju posebne ustavne odredbe da bi se on održao na razini države.
Protivnici tvrde da bi individualno oporezivanje zakinulo obitelji s jednim prihodom i ostavilo bez priznanja ulogu roditelja koji ostaje kod kuće. Također upozoravaju na ogroman administrativni teret – više od 1,7 milijuna novih poreznih prijava.
'Rasprava se na prvi pogled čini tehničkom, ali argumenti za ili protiv individualnog oporezivanja u Švicarskoj odražavaju duboke razlike u stavovima i vrlo emocionalna uvjerenja o tome kako obitelj treba biti organizirana', naglašava Thomas Hug, porezni partner u Deloitteu.
Ekonomske koristi i gubici
Prema procjenama vlade, reforma bi mogla dovesti 60 tisuća ljudi na tržište rada i povećati BDP za oko jedan posto, no istodobno bi federalni i kantonalni proračuni izgubili oko milijardu franaka godišnje.
Poslovne udruge također se protive prijedlogu. Konferencija kantonalnih direktora financija smatra da je riječ o nepotrebnom eksperimentu jer su mnogi kantoni već uveli mjere za ublažavanje 'kazne za brak', poput posebnih odbitaka ili djelomičnog dijeljenja prihoda.
'Kantoni su riješili problem. Nije riječ o sustavnom, nego o tarifnom pitanju', kaže Benedikt Würth, član gornjeg doma švicarskog parlamenta.
Porezni razvodi i lažni brakovi
Dok traje politička borba, mnogi građani pronalaze načine za zaobilaženja sustava. Pojavili su se tzv. porezni razvodi, pa se bogatiji parovi razvode pred mirovinu da bi plaćali niže poreze, kao i tzv. lažni brakovi, uz održavanje ceremonije, ali se brak ne registrira.
Par iz Züricha otvoreno je tako priznao da su proslavili svadbu s prijateljima, ali se nisu vjenčali pred matičarem, a visoki bankar pred mirovinom razmatra 'porezni razvod' od supruge.
'Bračni par kojeg poznajem izračunao je da bi ih brak godišnje koštao i do 40 tisuća franaka dodatnog poreza (oko 42 tisuća eura). Nije imalo smisla vjenčati se', rekla je Cairns-Lee.
Strah od novog referenduma
Unatoč jasnim argumentima u korist reforme, mnogi se boje da će nacionalni referendum opet završiti njenim neuspjehom.
'Prema podacima vlade, 50 posto građana imalo bi koristi od reforme, 36 posto ne bi osjetilo promjenu, a njih 14 posto prošlo bi lošije', istaknula je Bettina Balmer, zastupnica u Nacionalnom vijeću i dječja neurokirurginja. 'Promjena prema individualnom oporezivanju bolja je za Švicarsku u cjelini. Ali bojim se da će, ako dođe do glasanja, opet propasti.'
Balmer je podsjetila da je i strah od birokracije često samo izgovor: 'Po toj logici, žene nikad ne bi trebale dobiti pravo glasa.'
Budućnost pod znakom pitanja
Za Švicarsku je ovo više od rasprave o poreznim tablicama: riječ je o sukobu između tradicionalne slike obitelji i realnosti modernog tržišta rada. Ishod će uvelike ovisiti o tome hoće li konzervativci uspjeti održati nacionalni referendum.
Do tada Švicarci ostaju podijeljeni između dva modela: onoga prema kojem država svojim poreznim pravilima potiče žene da ostanu kod kuće i onoga prema kojem bračni status ne određuje porezno opterećenje.
'Radi se o pitanju pravednosti', ponovio je Vrijhof-Droese. 'Sustav treba olakšavati ljudima da rade, a ne ih kažnjavati.'
