Godinama je zračni promet rastao, a ljudi su uživali u jeftinim zrakoplovnim kartama. Putovanja zrakoplovom postala su stil života te jednostavan i brz način kako doći od točke A do točke B. Hoće li tako biti i u budućnosti?
Rat na Bliskom istoku, blokada Hormuškog tjesnaca i sve više cijene nafte, to bi mogle uvelike promijeniti. Što bi se moglo dogoditi ako zrakoplovne tvrtke jednostavno ostanu bez goriva?
Zrakoplovna industrija do sad se suočila (i uspješno prebrodila) nekoliko kriza. Od potpunog zaustavljanja prometa tijekom pandemija Covida, preko islandskog vulkana koji je 2010. godine na osam dana zatvorio gotovo cijeli europski zračni prostor i uzrokovao velike gubitke i kaos u lancu opskrbe. Međutim, zrakoplovne tvrtke nekako su se uvijek oporavile i vratile u utrku.
vezane vijesti
Bi li se to dogodilo i u ovom scenariju svjetske nestašice zrakoplovnog goriva? Prije svega, treba istaknuti kako je dalek put do potpune nestašice goriva. Za to bi sukob na Bliskom istoku morao trajati puno dulje i biti puno veći nego što je on to danas. Da, opskrba sirovom naftom nešto je smanjena zbog blokade Hormuškog tjesnaca, ali situacija je daleko od kritične.
Prije nestašice, tu je ponuda i potražnja
The Guardian, u svojoj analizi, ističe kako uvijek postoji određena fleksibilnost u načinu na koji se sirova nafta prerađuje. To znači da je moguće malo promijeniti omjere dizela, benzina, motornih benzina i zrakoplovnih goriva.
Osim toga, prije nego što ponestane goriva, ono što bi bilo dostupno, postalo bi izuzetno skupo. Kad bi se rat odugovlačio do kraja lipnja, iscrpile bi se zalihe nafte i onda bi vrijedilo pravilo - tko ima novac, taj će imati naftu. Cijena mlaznog goriva već se udvostručila u posljednja dva mjeseca, a čak i da se sukobi prekinu danas, bit će potrebni mjeseci da se isporuka ponovno normalizira.
Prva žrtva cijele situacije, već je pala. Američka niskotarifna kompanija Spirit Airlines, već je obustavio svoj rad i ostavio tisuće putnika da se snalaze kako znaju i umiju. Lufthansa je već ranije smanjila broj letova za oko 20 tisuća. Virgin je najavio veće cijene, a prema svemu sudeći istim će putem krenuti i British Airways.
'Kada govorimo o gorivu, u osnovi postoje dvije stvari. Prva je da cijena raste, što otežava troškovnu osnovu za zrakoplovne tvrtke. Koliko ste pogođeni ovisi o tome jeste li osigurali cijenu goriva za budućnost. Drugi dio je opskrba gorivom, jer gorivo punite na svom odredištu', pojasnio je cijelu situaciju za The Guardian, viši potpredsjednik Lufthanse Stefan Kreuzpainter.
Zrakoplovne tvrtke pokušavaju se zaštititi osiguravanjem potreba za gorivom. EasyJet je objavio kako je osigurao 70 posto do rujna, Lufthansa tvrdi da ima 80 posto do kraja godine, a Ryanair tvrdi da je najzaštićenija zrakoplovna kompanija u Europi.
Upravo su niskotarifni prijevoznici s brojnim kratkim letovima, najizloženiji, ali ako prestanu voziti, većina putnika može pronaći put kući nekim drugim prijevoznim sredstvom. Tako ljudi već sad prilagođavaju svoja buduća putovanja. Biraju destinacije do kojih je lakše i sigurnije doći, a to su najčešće regionalna putovanja.
Globalno gledano, SAD su zaštićene od nestašice nafte jer ju sami proizvode i izvoze. Ali to ne znači da se mogu zaštiti od visokih cijena. Goldman Sachs je upozorio da je Ujedinjeno kraljevstvo najizloženija europska zemlja i prva kojoj prijete nestašice zbog kombinacije uvoza i niskih rezervi.
Postoje li alternative?
Vratimo se zrakoplovnoj industriji. Alternative mlaznom gorivu odnosno kerozinu već postoje. Jedna je alternativa sintetičko gorivo, za čiju je proizvodnju potrebno puno električne energije i 10 puta je skuplje od kerozina. Druga je alternativa vodik, ali je problem što bi se za njegovo korištenje trebala mijenjati cijela zrakoplovna infrastruktura. Izvedivo je, ali s kojim troškovima?
Zrakoplovnoj industriji preostaje i treća alternativa, a to je stvaranje učinkovitijih zrakoplova koji troše manje goriva i imaju veći doseg. No, iako ideja ima, sve te ideje zahtijevaju podršku iz cijelog svijeta i puno novca da iz faze ideje prijeđe u fazu ostvarivanja.
Očito je da će letenje, ako se cijene goriva ne smanje, postati elitna aktivnost. S obzirom na to da već sad 80 posto ljudi nikad nije bilo u zrakoplovu, postat će samo još elitnija. Prosječni građani u toj će situaciji moći zaboraviti na jeftine karte za omiljena turistička odredišta, a oni bogati će i dalje letjeti.
No, jedno je sigurno. Proći će još dugo vremena prije nego što zrakoplovi budu prizemljeni, a ljudi prestanu letjeti zbog visokih cijena goriva.
