Sukob na Bliskom istoku i dalje snažno utječe na tržište energenata, a vozači sve više osjećaju posljedice na benzinskim postajama.
Punjenje spremnika postaje sve skuplje, a stručnjaci upozoravaju da bi cijene goriva u Europi mogle nastaviti rasti i prijeći i dva eura po litri.
U Hrvatskoj je Vlada zasad ograničila rast cijene dizela na sedam centi pa će litra stajati 1,55 eura. Benzin će, umjesto 1,55 eura, stajati 1,50 eura po litri. Cijene će se i dalje usklađivati svaka dva tjedna.
Ipak, takve mjere mogle bi biti tek privremeno olakšanje. Analitičari upozoravaju da bi daljnje jačanje napetosti na Bliskom istoku moglo dodatno pogurati cijene nafte, što bi se vrlo brzo prelilo i na gorivo u Europi.
vezane vijesti
Dok Hrvatska pokušava ublažiti udar na građane administrativnim ograničenjem cijena, neke su države već posegnule za znatno oštrijim potezima. Pakistan je, pravdajući takve odluke naglim rastom cijena goriva, najavio niz izvanrednih mjera štednje.
Tamošnji premijer Shehbaz Sharif objavio je da će 50 posto zaposlenih u javnom sektoru raditi od kuće, 60 posto službenih vozila bit će izvan uporabe, a visoko obrazovanje prelazi na nastavu na daljinu. Osim toga, ministri, savjetnici i pomoćnici dva mjeseca neće primati plaću, dok će zastupnicima primanja biti smanjena za 25 posto.
Sve to pokazuje koliko rast cijena goriva može imati šire posljedice od samog troška na benzinskoj postaji. Ako se trend rasta cijena nafte nastavi, skuplje gorivo moglo bi se vrlo brzo preliti i na prijevoz, cijene robe i svakodnevne troškove građana.
