Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dramatično je uzdrmala tržište nafte i pogurala cijene goriva na razine kakve se rijetko viđaju. Najveći udar već osjećaju američki vozači, koji su zbog skupljeg benzina i dizela u kratkom roku izgubili goleme iznose.
Rat između SAD-a i Irana već se snažno reflektira na svakodnevni život, a najbrži i najvidljiviji učinak vidi se - na benzinskim postajama.
vezane vijesti
Cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama naglo su skočile čim je sukob eskalirao, a analitičari upozoravaju da je riječ o jednom od najvećih energetskih šokova posljednjih godina.
Prosječna cijena dizela probila je granicu od pet dolara po galonu, dok je samo mjesec dana ranije iznosila oko 3,65 dolara. Sličan trend prati i benzin - koji je u kratkom razdoblju poskupio za više desetaka centi po galonu.
Glavni razlog ovakvog skoka cijena leži u poremećaju globalne opskrbe. Sukob je ozbiljno ugrozio promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih naftnih ruta na svijetu kroz koju prolazi oko petine ukupne globalne potrošnje nafte.
Zbog toga je tržište reagiralo panično - cijene nafte naglo su skočile, a u jednom trenutku premašile su i 100 dolara po barelu. U praksi to znači samo jedno - vozači plaćaju sve.
Skuplje gorivo u SAD-u već sada znači milijarde dolara dodatnog troška na razini države, jer se svakodnevna potrošnja goriva mjeri u milijunima barela. Iako se pojedinačni rast cijene možda ne čini dramatičnim, kumulativni efekt na razini cijele ekonomije je ogroman.
Stručnjaci upozoravaju da je ovo tek početak i da bi daljnja eskalacija mogla dodatno pogoršati situaciju, ne samo u SAD-u nego i globalno.
Rast cijena goriva već se prelijeva i na europsko tržište, gdje su cijene u nekim državama premašile dva eura po litri. Ako se poremećaji u opskrbi nastave, analitičari očekuju dodatni rast cijena energenata, ali i širi efekt na inflaciju, prijevoz i cijene hrane.
