U prosincu 2025. je novoregistrirano 4206 novih osobnih automobila, što je 564 primjeraka više nego u istom mjesecu 2024. godine. Škoda je i u prosincu osvojila prvo mjesto među markama, no VW T-Cross je posljednji mjesec 2025. zabilježio najviše registracija
Nakon što smo dobili najnovije podatke o prodaji novih automobila u Hrvatskoj za mjesec prosinac 2025., donosimo vam detaljniju analizu prodajnih rezultata za cijelu 2025. godinu. Zahvaljujući Promociji Plus imamo detaljne podatke o prodaji, točnije registracijama novih automobila u Hrvatskoj za 12. mjesec 2025. Generalno, prosinac nam je očekivano donio bolje rezultate nego prethodni mjesec studeni 2025. godine. Tako je u prosincu prodano 168 automobila više.
Novoregistrirano je ukupno u prosincu 4206 novih osobnih automobila, što je 564 primjeraka više nego u istom mjesecu 2024. godine. Ukupno, na godišnjoj razini nam je tako 2025. u odnosu na 2024. donijela rast od 8,36 posto. To je vrlo solidan rast i samo se možemo nadati da će se nastaviti istim tempom i u 2026. godini.
Škoda na vrhu, Volkswagen drugi, a Opel treći na listi najprodavanijih marki
Vrh ljestvice prodaje novih vozila i nakon mjeseca prosinca je zadržla Škoda koja s ukupno 9458 automobila drži 13,68 posto tržišta. Na drugom je mjestu završio Volkswagen s 8594 vozila ili 12,43 posto tržišta. Na trećem mjestu je Opel sa 6063 vozila ili 8,77 posto tržišta. Prve tri marke drže ukupno 34,88 posto udjela na tržištu novoregistriranih novih automobila u 2025-toj.
Škoda Octavia na prvom mjestu najprodavanijih modela, drugi VW T-Cross, a Opel Corsa na trećem mjestu
Prva na listi najprodavanijih modela u 2025. godini je Škoda Octavia s 3885 komada (5,62 posto tržišta). VW T-Cross je drugi s 3316 komada (4,80 posto). Na trećem mjestu je Opel Corsa s 3033 komada (4,39 posto). Renault Clio je na četvrtom mjestu s 2345 komada, a Opel Mokka peta na ljestvici najprodavanijih modela u 2025. s 2174 prodana primjerka.
Gledamo li samo prosinac 2025. godine, onda vidimo da je na prvom mjestu Volkswagen T-Cross s 248 prodana primjerka. Na drugom mjestu je Škoda Kodiaq s 227 komada, a na trećem mjestu Ford Fokus s 221 komadom. Četvrto mjesto je zauzela Škoda Octavia sa 168, a peti je Dacia Sandero sa 112 komada registriranih u prosincu.
Zanimljivo, gledamo li prema grupacijama proizvođača, Volkswagen grupacija (VW, Škoda, Audi, Seat, Cupra, Porsche) uvjerljivo ima najbolje rezultate u 2025. godini s ukupno prodanih 22.788 automobila ili 32,96 posto. Na drugom mjestu je završio veliki Stellantis (Opel, Peugeot, Citroën, Fiat, Alfa Romeo, Jeep, DS Automobiles, Lancia, Dodge, Abarth, Ferrari, Maserati i Leapmotor) s 10.179 automobila ili 14,72 posto.
Na trećem mjestu je završila Renault grupa (Renault, Dacia, Alpine) s 9095 automobila ili 13,16 posto. Dodamo li ovome i Nissan s 848 automobila ili 1,23 posto, kao i Mitsubishi s 93 vozila ili 0,13 posto onda rezultati Alijanse Renault-Nissan-Mitsubishi čine ukupno 10.036 prodanih automobila ili 14,52 posto. Četvrta je završila grupacija Hyundai i Kia s 5772 prodanih vozila ili 8,35 posto.
Prodaja marki prema tipu goriva
U donjoj tablici možemo vidjeti preferencije hrvatskih kupaca što se tiče vrste pogonskog goriva u 2025-toj. Vratimo li se malo u povijest, vidimo da je ukupno u 2021. godini bilo prodano 40 različitih marki automobila, 2022. godine 50, 2023. godine 61, a 2021. godine 40. U prošloj 2024. je bilo ukupno 53 različitih marki. Sada ih nakon cijele 2025. ima ukupno 61.
Ne ulazeći u pojedinu marku, a rezultati su posve jasni za svaku od marki na našem tržištu, u cijeloj 2025. dominiraju i dalje Otto automobili ili kolokvijalno govoreći, automobili na benzin s 32.574 komada ili 47,1 posto ukupnog tržišta prodanih novih automobila. Uzmemo li cijelu pretprošlu 2024. ih je bilo 30.535 komada ili 47,9 posto, a u 2023. benzinaca je bilo 50,5 posto svih novih prodanih automobila.
Još od kolovoza 2022. su na drugom mjestu hibridni automobili. Tako je i nakon cijele 2025. s 25.270 automobila ili 36,5 posto. U 2024-toj ih je bilo prodanih 19.263 komada ili 30,2 posto tržišta. Godine 2023. ih je bilo 24,7 posto, 2022. 20,7 posto, zatim 2021. 15,6 posto, a 2020. samo 6,9 posto. Dakle, nezaustavljivo raste broj prodanih hibrida, pa će sasvim sigurno uskoro i prestići 'čiste' benzince. Top 3 najprodavanije marke u toj kategoriji su redom: Suzuki (4299), Toyota (3273) i BMW (1760).
Automobili s dizelskim motorom su završili 2025. na trećem mjestu s 8684 primjeraka ili 12,6 posto. U cijeloj 2024-toj ih je bilo prodano 10.685 komada ili 16,7 posto tržišta novoregistriranih novih automobila. 2023. godine, su također bili treći s 10.753 komada (19,0 posto). Godinu 2022. su isto završili na trećem mjestu s 8962 komada ili 20,3 posto. Cijele 2021. godine je postotak dizelskih automobila u ukupnom broju svih automobila bio nešto veći; 23,7 posto. Top 5 najprodavanijih marki u toj kategoriji u 2025. su redom: Škoda (4063), Volkswagen (1876), Renault (529), Mercedes (428) te Audi (419). Zanimljivo, tri od prvih pet marki u ovoj kategoriji su dio Volkswagen Grupe.
Potpuno električni automobili su 2025. završili na četvrtom mjestu, s 1334 vozila ili 1,9 posto tržišta. Tako je nakon prosinca na vrhu Tesla s 353 vozila ili 26,46 posto ovog dijela tržišta. Na drugom mjestu je BYD s 211 vozila ili 15,82 posto. Slijedi Ford sa 106 vozila ili 7,95 posto. U cijeloj 2024. je prodano 1915 ili 3,0 posto električnih vozila. Podsjetimo, tada je na vrhu bila Tesla sa 601 vozilom ili 31,38 posto tržišta, slijedio je Renault sa 195 vozila ili 10,18 posto. Na trećem mjestu je završio Hyundai sa 165 komada ili 8,62 posto.
U 2023. je bilo registrirano njih 1618 ili 2,9 posto. Treba spomenuti da 2023. godine nije raspisan natječaj za energetski učinkovita vozila (EV, PHEV i FCEV). Ali, isto tako treba reći i da su trgovci davali obilne popuste na čisto električne i PHEV automobile, koji su imali funkciju 'zamjenskih poticaja'. Prošle 2024. smo imali novi krug poticaja u iznosu od 15 milijuna eura, što je dosad najviši iznos otkako se dodjeljuju poticaji od strane države. Tako su rezultati u ovoj kategoriji bolji od 2023. Bez obzira na bolje rezultate u odnosu na 2023., treba reći kako se i kod nas osjeća splašnjavanje globalnog 'entuzijazma' za čisto električne automobile. Konačno, ove godine je raspisan natječaj za državne poticaje, ali samo za pravne osobe koje se ne bave uslugama prijevoza ljudi. Očekuje se sada još jedan krug poticaja i za one tvrtke koje se bave prijevozom ljudi.
Treba reći i da je potpuno električnih automobila u cijeloj 2022. godini prodano 1374 primjeraka i oni su činili 3,1 posto hrvatskog tržišta prema tipu goriva. U 2021. godini je njihov udio bio 1,5 posto s 539 komada.
Recimo i to kako je u 2023. ukupno 30 proizvođača (od 46 marki) isporučilo potpuno električne automobile svojim kupcima Prošle 2024. ih je, od ukupno 53 marki, njih 33 isporučilo kupcima električne aute. Prošle 2025. godine je 38 proizvođač, od njih ukupno 61 isporučilo kupcima električne aute.
Recimo i to da u zadnje vrijeme stiže puno novih kineskih proizvođača koji u velikoj većini u svojim portfeljima imaju BEV vozila. Evo kakva je kod nas situacija s novim (i nekim kod nas već etabliranim kineskim proizvođačima) markama kad je riječ o električnim automobilima nakon listopada: BYD 211 komada, MG 21, Lynk & Co 7, Leapmotor 7, Dongfeng 6, Xpeng 5, Omoda 5, Geely 3, Rariro 2, Zeekr 2, Smart 2 (djelomično se može reći da je to i kineska marka), Voyah 1, Jaecoo 0. Te marke drže kod nas 20,24 posto tržišta ili 270 od 1134 električnih vozila.
Automobili čiji motori koriste ukapljeni naftni plin (UNP ili na engleskom LPG) su 2025. završili na petom mjestu s 1278 komada ili 1,8 posto. 2024. godine ih je bilo prodano 1408 komada ili 2,2 posto, a 2023. godine je prodano 1717 komada ili 3,0 posto. U ovoj kategoriji smo na nižoj razini nego u 2022. s 1806 komada ili 4,1 posto. U 2021. godini je rezultat bio 4,4 posto, a 2020. godine je prodano ukupno 717 komada ili 2,0 posto. U 2025. listu predvodi Dacia s 1135 komada, tu je još samo Renault sa 143 komada (riječ je naravno o istom motoru ECO-G100 iz Alijanse). Treba reći da su ovo dvije sestrinske marke koje jedine prodaju dvogorivne motore u prvoj ugradnji, odnosno ugrađene u tvornici proizvođača. Recimo i to kako je Dacia u suradnji s Renaultom, u modelu Dacia Bigster, nedavno predstavila potpuno novi Mild hybrid-G 140, revolucionarni dvogorivni pogon koji radi u kombinaciji s blagim hibridom od 48 V. Ne zaboravimo, uskoro stiže i novi Renault Clio s nešto slabijom verzijom dogorivnog motora ECO-G 120 KS s EDC automatiziranim mjenjačem.
Naknadna ugradnja plinske instalacije se u nove automobile, što je naravno legalno u ovlaštenim radionicama, ne uzima u obzir u ovoj analizi.
Prodaja prema županijama
I na kraju, prodajni rezultati prema županijama nakon cijele 2025. pokazuju kako je na prvom mjestu Grad Zagreb i Zagrebačka županija s 29.734 ili 43,01 posto. Da podsjetimo, u cijeloj 2024. je bilo prodano 27.152 ili 42,55 posto. 2023. je bilo 24.669 komada ili 43,51 posto (u 2022. 45,45 posto, a 2021. 42,96 posto) od ukupne količine prodanih osobnih automobila.
Na drugom mjestu je nakon cijele 2025. Splitsko-dalmatinska županija s 5833 komada ili 8,44 posto. Pretprošle, 2024. godine je tamo bilo 5695 komada novoregistriranih novih automobila ili 8,93 posto hrvatskog tržišta (2023. su isto bili drugi s 4828 komada ili 8,52 posto, 2022. također drugi s 8,35 posto, a 2021. 7,57 posto).
Istarska županija je na trećem mjestu s 4722 komada ili 6,83 posto. 2024. godine je ovdje prodan 4001 komad ili 6,27 posto. Ova je županija 2023. završila na trećem mjestu s 4253 komada ili 7,50 posto, dok su 2022. su bili četvrti sa 6,16 posto tržišta.
Primorsko-goranska je na 4. mjestu s 4574 komada ili 6,62 posto. Podsjetimo, 2024. je ova županija završila na trećem mjestu s 4594 komada ili 7,20 posto. Dok je, 2023. ova županija završila kao četvrta s 3986 komada ili 7,03 posto hrvatskog tržišta novoregistriranih novih automobila, 2022. treći s 7,85 posto, a 2021. 7,28 posto.
Bjelovarsko-bilogorska županija je nakon cijele 2025. završila na 5. mjestu s 3710 komada ili 5,37 posto.
Na posljednjem mjestu je završila Virovitičko-podravska županija s 325 automobila ili 0,47 posto. Na posljednjem mjestu je završla Ličko-senjska županija (318 komada ili 0,46 posto) od ukupne količine prodanih osobnih automobila.