autozona

Najbolji španjolski mehaničar otkrio zašto više ne želi novi auto: 'Jedan ekran može koštati 10.000 eura'

21.08.2026 u 14:52

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Novi automobil trebao bi značiti manje brige, više sigurnosti i nekoliko godina bez velikih iznenađenja u radionici. No Javier Sendín, koji je 2023. proglašen najboljim mehaničarom u Španjolskoj, danas na kupnju novog automobila gleda potpuno drukčije. Kaže da ga osobno ne bi kupio, a razlog nije početna cijena nego ono što može uslijediti nakon relativno malog kvara ili sudara. Brojke koje navodi zvuče gotovo nevjerojatno.

Multimedijski zaslon u pojedinim modernim automobilima, kaže, može stajati između 9000 i 10.000 eura. Matrični prednji far može dosegnuti oko 2500 eura. Ako pri frontalnom udarcu stradaju dva takva fara, aktiviraju se zračni jastuci i oštete još neke skupe elektroničke komponente, račun može toliko narasti da osiguravatelju više nema smisla popravljati automobil.

'Automobili su danas puno skuplji za održavanje nego prije nekoliko godina. Dijelovi imaju nevjerojatne cijene: Multimedijski ekran može koštati između 9000 i 10.000 eura, a matrični far može dosegnuti 2500 eura', upozorava Sendín u intervjuu za Mundo Deportivo.

A onda iznosi možda najzanimljiviji zaključak.

'Kod običnog frontalnog udarca, s dva fara i zračnim jastucima, automobil može biti proglašen totalnom štetom.'

Nekad je stradao branik, danas iza njega mogu biti radar i senzori

Sendínovo upozorenje ne znači da svaki multimedijski zaslon stoji 10.000 eura niti da svaki matrični far košta 2500 eura. Cijene dramatično ovise o proizvođaču, modelu i opremi.

Ali problem o kojem govori vrlo je stvaran.

Dijelovi automobila koji su nekad bili relativno jednostavni danas često u sebi skrivaju skupu tehnologiju. U braniku može biti radar adaptivnog tempomata i automatskog kočenja, u vjetrobranskom staklu kamera sustava za zadržavanje vozila u traci, u retrovizorima kamere za prikaz okoline, a moderni far može biti složen LED ili Matrix LED modul koji se u slučaju kvara ne popravlja zamjenom jedne obične žarulje.

Njemački ADAC nedavno je upozorio upravo na isti trend. Nekada relativno bezazlen udarac pri parkiranju danas vrlo brzo može rezultirati računom od nekoliko tisuća eura. Kao jedan od glavnih razloga navodi sofisticirane senzore, kamere i modularnu konstrukciju modernih dijelova. Kod LED, Matrix LED i laserskih svjetala često se mora mijenjati čitav sklop, a samo rezervni dio može stajati nekoliko tisuća eura.

Istraživanje američkog AAA-a pokazuje koliko velik dio računa može otpasti upravo na elektroniku. Kod analiziranih novijih automobila popravak i kalibracija sustava pomoći vozaču nakon sudara mogli su činiti do 37,6 posto ukupnog troška popravka. Samo prednji radar mogao je dodati između 500 i 1300 dolara, a paket kamere u retrovizoru između 740 i 1600 dolara - povrh limarskih i ostalih popravaka.

I tu dolazi još jedan trošak koji vozač često ne vidi.

Nije uvijek dovoljno samo zamijeniti oštećeni senzor.

Kamera ili radar nakon popravka često moraju biti precizno kalibrirani kako bi sustavi poput automatskog kočenja, adaptivnog tempomata ili zadržavanja u prometnoj traci ponovno pravilno radili. Kalibracija može biti potrebna čak i nakon zamjene vjetrobranskog stakla, popravka ovjesa ili geometrije kotača.

'Moderni automobili jesu sigurniji, ali sve to ima cijenu'

Sendín pritom ne tvrdi da su stari automobili bolji u svemu.

Naprotiv, jasno naglašava ono što se u ovakvim raspravama često zaboravlja.

Moderni automobili mnogo su sigurniji, udobniji i jednostavniji za vožnju. Sustavi automatskog kočenja, upozorenja na vozila u mrtvom kutu, kamere, radari i drugi asistenti mogu spriječiti nesreću ili ublažiti njezine posljedice.

'S druge strane, mora se priznati da su moderni automobili puno sigurniji, udobniji i lakši za vožnju zahvaljujući napretku sustava pomoći i sigurnosti. Ali sve to ima cijenu i ne može si je svatko priuštiti', kaže Sendín.

Upravo je to njegova glavna dilema.

Tehnologija koja automobil čini sigurnijim istodobno povećava broj skupih komponenti koje mogu stradati u sudaru.

Zato kaže da on osobno trenutačno ne bi kupio novi automobil.

To ipak nije univerzalna preporuka za sve vozače. Sendín priznaje da odluka jako ovisi o potrebama vlasnika. U nekim europskim gradovima vozačima zbog ekoloških zona postaje sve teže koristiti starija vozila, pa kupnja novijeg automobila s odgovarajućom ekološkom oznakom može biti gotovo neizbježna.

A ako bi ipak morao kupiti novi?

I tu ima vrlo jasan odgovor.

Prednost bi dao plug-in hibridu, po mogućnosti japanskom. Takav automobil omogućuje svakodnevne kraće vožnje na struju, ali zadržava motor s unutarnjim izgaranjem za dulja putovanja. Upravo je taj izbor Sendín izdvojio kada su ga pitali što bi danas kupio vlastitim novcem.

Njegova poruka zato nije da treba bježati od svakog novog automobila.

Puno je jednostavnija: Prilikom kupnje više nije dovoljno pitati koliko automobil košta u salonu i koliko troši.

Treba razmišljati i o tome koliko stoje far, radar, kamera, vjetrobransko staklo ili multimedijski sustav ako nešto pođe po zlu.

Jer automobil koji je zahvaljujući svoj toj tehnologiji sigurniji nego ikad prije može nakon jednog običnog udarca vlasniku ispostaviti račun kakav prije nekoliko desetljeća nitko ne bi očekivao.