Na prvi pogled mnogi bi zaključili da je time odgovornost vozačice barem uklonjena. Sud je, međutim, zaključio drukčije. Nakon prometne nesreće u kojoj je jedan motociklist poginuo proglašena je krivom i osuđena na godinu dana zatvora, uz uvjet da se kazna neće izvršiti ako u roku od pet godina ne počini novo kazneno djelo.

Slučaj o kojem je odlučivao Županijski sud u Osijeku, piše HAK, pokazuje jedno prometno pravilo koje vozači često pogrešno razumiju.

Uključen žmigavac ne daje vam pravo da skrenete.

Pokazivač smjera samo obavještava druge sudionike o tome što namjeravate učiniti. Prije nego što stvarno započnete skretanje, prestrojavanje, pretjecanje ili neku drugu radnju, i dalje se morate uvjeriti da je možete izvesti bez ugrožavanja drugih.

A pritom morate uzeti u obzir ne samo njihov položaj i smjer kretanja nego i - njihovu brzinu.

Čak i kada ta brzina nije dopuštena.

Dala je žmigavac i krenula lijevo

Situacija iz sudskog predmeta na prvi pogled nije teško zamisliva.

Vozačica se približavala mjestu na kojem je trebala skrenuti ulijevo, nedaleko od nepreglednog zavoja. Uključila je lijevi pokazivač smjera i krenula prema lijevoj strani kolnika kako bi izvela skretanje.

Iz suprotnog smjera nailazila su tri motociklista.

Vozačica je svojim automobilom presjekla putanju prvom motociklistu. On je počeo kočiti, a drugi motociklist potom je udario u njegov motocikl. Nakon pada zadobio je ozljede od kojih je preminuo. Treći motociklist udario je u automobil vozačice.

U postupku je utvrđen detalj zbog kojeg cijeli slučaj postaje posebno zanimljiv.

Motociklisti su vozili brže od dopuštenog.

Utvrđeno je i da se nisu kretali uz propisan međusobni razmak.

Vozačica se upravo na to pozivala u obrani. Tvrdila je da je uzrok nesreće bio u nepropisnoj vožnji motociklista - njihovoj brzini i nedovoljnom razmaku - te se pozvala i na načelo povjerenja u prometu.

Sud taj argument nije prihvatio.

Prema stavu Županijskog suda u Osijeku, nepropisna vožnja jednog sudionika u prometu ne uklanja automatski odgovornost drugoga koji je također postupao protivno prometnim pravilima.

Sud je zaključio i da je vozačica mogla vidjeti dolazak prvog motociklista unatoč nepreglednom zavoju te da bi, da se naglo vratila i zadržala u svojoj desnoj prometnoj traci, prvi motociklist izbjegao potrebu za naglim kočenjem.

Presuda je zato ostala vrlo ozbiljna - godina dana zatvora, koja se neće izvršiti ako tijekom petogodišnjeg roka kušnje ne počini novo kazneno djelo.

Što zapravo kaže hrvatski zakon?

Ovdje dolazimo do pravila koje mnogi vozači očito tumače previše jednostavno.

Članak 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozač koji namjerava obaviti neku radnju vozilom - uključiti se u promet, promijeniti traku, pretjecati, skretati, okretati se ili voziti unatrag - ne smije započeti tu radnju ako time ugrožava druge sudionike ili imovinu.

Prije početka radnje mora se uvjeriti da je može obaviti sigurno, pritom vodeći računa o položaju drugih vozila te o njihovu smjeru i brzini kretanja.

Tek sljedeći članak propisuje obvezu pravodobnog davanja znaka pokazivačem smjera.

Drugim riječima, to što ste uključili žmigavac ne znači: 'Sada imam pravo skrenuti.'

To znači samo: 'Namjeravam skrenuti.'

I dalje morate provjeriti možete li tu radnju sigurno napraviti.

Za samo kršenje članka 43. danas je propisana novčana kazna od 130 eura, no kada posljedica više nije običan prometni prekršaj nego teška nesreća sa smrtnim ishodom, stvar prelazi u područje Kaznenog zakona.

U ovom slučaju vozačica je proglašena krivom za izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz nehaja sa smrtnom posljedicom.

Ali što ako drugi vozač krši propise?

Upravo je to dio presude koji je najvažniji za svakodnevnu vožnju.

Često razmišljamo ovako: Ako ja vozim po propisu, mogu očekivati da će isto činiti i drugi.

Načelo povjerenja u prometu doista postoji, ali nije apsolutno opravdanje da se ignorira opasnost koju vozač može uočiti.

Ako automobil dolazi prebrzo, činjenica da vozač tog automobila krši ograničenje ne znači da mu možete oduzeti prednost uz obrazloženje da ondje nije smio biti tako brzo.

Isto tako, ako netko pretječe ondje gdje ne bi smio, njegovo kršenje propisa ne znači automatski da drugi sudionik može poduzeti manevar kojim će izazvati nesreću.

Upravo je zato stav suda u ovom slučaju tako važan: svaki sudionik u prometu mora, koliko je to moguće, pokušati otkloniti opasnu situaciju - čak i kada ju je svojim nepropisnim ponašanjem stvorio netko drugi.

Za vozače je poruka brutalno jednostavna.

Žmigavac najavljuje namjeru. Ne daje prednost i ne jamči da manevar smijete izvesti.

A činjenica da drugi vozač krši prometne propise ne znači nužno da ćete vi automatski biti oslobođeni odgovornosti ako ipak započnete radnju koja završi nesrećom.

U ovom slučaju motociklisti jesu vozili prebrzo i nisu držali potreban razmak. Sud je to utvrdio. Vozačica je ipak proglašena krivom.

Aktualni članak 43. ZSPC-a doista propisuje da vozač prije skretanja ili druge radnje mora voditi računa i o brzini kretanja drugih vozila, a kazna za sam prekršaj iznosi 130 eura. Članak 44. zasebno uređuje davanje pokazivača smjera - što dobro pokazuje zašto samo uključivanje žmigavca nije dovoljno. Kazneni zakon za izazivanje prometne nesreće iz nehaja u kojoj nastupi smrt predviđa zatvorsku kaznu, a konkretna je vozačica dobila jednogodišnju kaznu uz petogodišnji rok kušnje.