Društvenim mrežama masovno se širi video žene koja, nakon što je čovjek upozori da glisira preblizu obale kod Kornata, daje do znanja da može raditi što hoće jer je otok njezin. Stoga smo provjerili je li to doista tako
Oko 90 posto kopnene površine Kornatskog otočja doista se nalazi u privatnom vlasništvu, uglavnom obitelji s Murtera čiji su preci kupovali zemljišta krajem 19. stoljeća. No to ne znači da vlasnici mogu prisvajati morsku obalu ili tjerati ljude s pomorskog dobra.
Ključna je razlika između privatnog zemljišta u unutrašnjosti otoka i pomorskog dobra.
Vlasnik može zabraniti prolazak kroz svoje privatno zemljište, dvorište ili objekt, ali obala – koja ima status pomorskog dobra – ne može biti njegovo privatno vlasništvo.
vezane vijesti
Nema privatnih plaža
Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, pomorsko dobro je opće dobro i ne može biti predmet privatnog vlasništva. Zato tvrdnja 'ovo je moj otok' sama po sebi ne znači da netko ima pravo udaljavati ljude s obale ili iz mora.
U pravilu plaža i obalni pojas nisu privatni, čak i kada je zemljište iza njih u vlasništvu određene osobe.
Glisiranje je pak zabranjeno na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale jer taj pojas čini pomorsko dobro i služi sigurnosti kupača, a kazne za prekršaje su visoke i mogu iznositi do 7000 eura.
Kornati imaju i dodatna pravila Nacionalnog parka
Budući da se velik dio otočja nalazi u Nacionalnom parku Kornati, uz pravila o pomorskom dobru vrijede posebna pravila za zaštitu prirode.
Plovidba i posjet strogo su zabranjeni oko otočića Purara, hridi Klint i Volić te otoka Mrtenjak i Kolobučar.
Osim toga, sidrenje i noćenje dopušteni su samo u 20 uvala, među kojima su Stiniva, Statival, Lučica i Vruje. Sidrenje izvan dopuštenih zona može biti kažnjivo, među ostalim, zbog zaštite morskih cvjetnica.
Roniti s bocama može se samo u organiziranim grupama uz odgovarajuću dozvolu, a ronjenje s disalicom (snorkeling) u pravilu je dopušteno, osim u zonama stroge zaštite.
Kretanje po otocima također je ograničeno
Posjetitelji se po kornatskim otocima ne mogu slobodno kretati te je pješačenje dopušteno samo označenim putovima i stazama namijenjenima posjetiteljima. Hodanje izvan označenih staza može značiti ulazak na privatni posjed, a istodobno može oštetiti suhozide i osjetljiv otočni krajolik.
Na području Nacionalnog parka nije dopušteno kampiranje 'na divlje' niti postavljanje šatora, a noćenje je moguće na plovilima usidrenima u određenim uvalama ili u registriranim objektima za smještaj.
Dakle, iako velik dio kopna u Kornatima jest privatno vlasništvo, pravila Nacionalnog parka dodatno određuju gdje se smije hodati, sidriti, roniti i noćiti.
