Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić u uvodnom je obraćanju kazao da je stvaranje kompetentnih mladih ljudi najbolje što možemo učiniti, u čemu, ocijenio je, i sustav socijalne skrbi ima važnu ulogu.

'U sustavu socijalne skrbi nije nikad bilo više uloženih financija, nikad više prava i nikad više ostvarenih usluga, tako da su nažalost u sustavu nenaprednog administriranja naši socijalni radnici iznimno opterećeni', kazao je ministar na događaju i naglasio da će ulagati u sustav softvera i napredne administratore kako bi rasteretili socijalne radnike, posebice u procesu vještačenja, a što je već najavljeno. Drugim riječima, do lipnja se očekuje da će vještačenja, koja su sada u analognoj formi, biti digitalizirana.

Kad je riječ o međugeneracijskoj suradnji, ravnateljica Akademije socijalne skrbi Marija Barilić rekla je da su naučili povezati iskustvo i nove pristupe, gradeći viziju budućnosti sustava socijalne skrbi. Istaknula je pritom projekt Djeca u alternativnoj skrbi - Pruži im ruku da ostvare svoje snove / Prepoznaj potencijal, motiviraj za budućnost. Pokrenuo ga je Joško Lalić, mladić koji je i sam odrastao u sustavu socijalne skrbi.

'Mladima iz alternativne skrbi početak često nije lak i to ne njihovom krivnjom. Tako sam dobio ideju za projekt, a projekta ne bi bilo bez cijelog tima koji me u tome podržao i zato im ovim putem zahvaljujem. Kako studiram ekonomiju, spomenuo bih i pozitivne 'eksternalije' – meni je sustav omogućio da studiram i slijedim svoje snove, a kad kažem sustav, mislim na ljude koji rade u njemu', rekao je Lalić, a Barilić je nadodala:

'Ovo je projekt koji je za mene predstavlja snažan podsjetnik na to koliko je važno prepoznati potencijal svakog djeteta i mlade osobe. Kroz radionice, mentorsku praksu i suradnju s partnerima nastojali smo mladima iz alternativne skrbi pružiti konkretne prilike za razvoj, osnaživanje i uključivanje u društvo', kazala je.

Govoreći o međugeneracijskom razumijevanju i suradnji, ravnatelj Hrvatskog instituta za društvena istraživanja Boris Jokić istaknuo je da mladi u Hrvatskoj imaju neke pozitivne vrijednosti te da bi ih trebalo isticati.

Od nezaposlenosti do mirovine

O mladima, naime, kolaju razni stereotipi pa ih stariji percipiraju kao lijene, neodgovorne prema poslu ili pak ovisne o tehnologiji. No to nije nužno tako. Osim što ih treba uključiti, treba ih razumjeti jer živimo u vremenu brzih promjena. Pritom nisu svi pripadnici generacije Z isti, a prema Jokićevim riječima, u različitosti bismo svi trebali rasti.

Vrijednosti i brige mladih ljudi u Hrvatskoj ne razlikuju se puno od vrijednosti i briga starijih Hrvata.

'U istraživanju u kojem su sudjelovali oni od 16. do 29. godine pokazalo se da su glavne brige mladih to da neće u budućnosti imati posao. Brine ih i loš zdravstveni sustav i, ono što je posebno zanimljivo u Hrvatskoj, brinu ih niske mirovine. Kad imate 18 godina i kad vas brinu niske mirovine, onda kao društvo možda imamo neki problem. Treba ih osnažiti', kazao je Jokić.

Ustvrdio je da obrazovni sustav nedovoljno priprema mlade za život.

'Puno više bi se trebalo raditi na razvoju osobnih i socijalnih kompetencija. Škola, nažalost, nije dovoljno vezana uz život, a bilo bi puno bolje, što i oni sami traže, kada bi bila više životna, više vezana za neke situacije u kojima trebaju razviti ono što je ključno danas, a to je da znaju donositi odluke i rješavati probleme', zaključio je Jokić.

Rade da bi živjeli

S novom generacijom dolazi i do promjena u poslovnom okružju. Mladi su rijetko kad vezani uz jedno radno mjesto, cijene transparentnost i mogućnost napredovanja, a neki biraju fleksibilnost. Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u izlaganju je istaknula da mladima treba poručiti da se sve može naučiti, no da su za to potrebni volja, predanost i strpljenje. Karijera ne treba biti pravocrtna, a Mehle uočava da današnji mladi rade da bi živjeli, a ne obrnuto.

'Mentalno zdravlje je važno, ali i stabilnost. Njima je njihovo slobodno vrijeme i taj omjer, balans privatnog i poslovnog iznimno, iznimno bitan', izdvojila je stručnjakinja. Dodala je da su digitalne i zelene vještine prednost.

'Vještina je prednost, ali strpljenje je ključ. Prvi poslovi često su samo ulaz, ali za napredovanje je potrebno vrijeme', poručila je Mehle mladima na Danu otvorenih vrata Akademije socijalne skrbi.