Predstavljajući paket mjera, ministar rada je 'U mreži Prvog' HRT-a naglasio da je riječ o nastavku državne politike pomoći građanima i gospodarstvu u uvjetima globalne krize.

'Paket mjera naišao je na jednoglasnu potporu. Vlada je pokazala da u ovim teškim globalnim okolnostima misli na standard građana, fiskalnu odgovornost, ali i na konkurentnost gospodarstva. Riječ je o 10. paketu mjera ukupne vrijednosti devet milijardi eura, a posljednji je vrijedan 450 milijuna eura', rekao je ministar rada Alen Ružić.

Govoreći o socijalnoj dimenziji mjera, istaknuo je nastavak pomoći najugroženijim skupinama.

'Smatram da će biti dovoljne, ali naravno da ćemo nastaviti pratiti efekte na populaciju te sukladno reagirati. Imamo naknade za ugrožene kupce energenata koje se nastavljaju do kraja rujna. Tu je predviđeno 53 milijuna eura, ali to nije jedina specifična socijalna energetska mjera. Tu su i dva milijuna eura vrijedne mjere za udomitelje i pružatelje socijalnih usluga', rekao je.

Naglasio je i širi opseg socijalnih izdvajanja.

'Ovo su specifične socijalne energetske mjere, a pored toga nismo nikad imali više sredstava u ciljanim mjerama, od inkluzivnog dodatka, osobne asistencije... Nikad više novca, nikad više korisnika i nikad više pruženih usluga. Na nama je da unaprijedimo detalje', ustvrdio je.

Balković: Mjere daju likvidnost i predvidljivo poslovanje

Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da su mjere dobro tempirane i pridonose stabilnosti gospodarstva, iako ne obuhvaćaju sve sektore.

'HUP je podržao Vladine mjere. Mislimo da su pravovremene i dobro odvagane. Ovo je prvi put da imamo tako značajne mjere koje osiguravaju stabilnost i otpornost gospodarstva, a nemaju samo socijalni karakter. One daju likvidnost, mogućnost planiranja te predvidljivo poslovanje. To pokazuje i koliko Vlada procjenjuje da ovaj poremećaj može trajati, iako je danas teško predviđati', rekao je predsjednik HUP-a Mislav Balković.

Upozorio je da dio energetski intenzivnih poduzeća ostaje izvan dosega mjera.

'Dobro pogađaju jedan dio gospodarstva, ali drugi dio, pogotovo velike poslodavce, koji su energetski najzahtjevniji – neće pokriti. Veliki potrošači struje i plina će plaćati energiju po tržišnoj cijeni', kazao je.

Na kraju je istaknuo potrebu za dodatnim instrumentima potpore.

'Mjera vrijedna 50 milijuna eura, koja osigurava uštede na indirektnim troškovima emisija CO2, dobro je pogođena, samo je važno da što prije krene u realizaciju. Procjene su da će se odnositi na 400 tvrtki. Ona nažalost isključuje cementare i proizvođače industrijskih plinova tako da ima smisla razmotriti neke druge instrumente, kao što su to učinile Slovenija i Njemačka, koristeći instrument ICAF EK-a, koji omogućuje direktna sredstva uz obvezu da se do 50 posto primljenih sredstava investira u poboljšanje samodostatnosti', zaključio je.

Novosel: Ministar Šušnjar je poslao neozbiljnu poruku

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske upozorio je da su mjere nužne, ali da same po sebi neće biti dovoljne bez dodatnih intervencija na tržištu.

'Reakcija Vlade je bila neophodna. To je već 10. paket mjera i Vlada se uspjela prilagoditi svim tim izazovima. Ova zadnja kriza je pokazala da na globalnom tržištu krizama ne upravljaju vlade nego krupni kapital. Dovoljno je da izjava predsjednika SAD-a ode u jednom pravcu, a cijene se dižu', rekao je Mladen Novosel.

Istaknuo je pritom problem rasta cijena unatoč državnim potporama.

'Dobro je da su mjere usmjerene na zaštitu građanstva i poslovanja. Ono što se ne smije ponoviti, a ponavljalo se u prijašnjim mjerama, to je da Vlada subvencionira gospodarstvo, a da neovisno o tome cijene nekorektno rastu', istaknuo je.

Kritizirao je i pristup regulaciji tržišta.

'Ministar gospodarstva Ante Šušnjar jučer je poslao poruku koja, iskreno, djeluje malo neozbiljno – 'nemojte slučajno pokušavati dizati cijene jer ćete dobiti po prstima od potrošača'. Nažalost, potrošači su apsolutno nebitni u toj priči bili i bit će. Vlada mora naći određene mehanizme. Ako subvencionira gospodarstvo i poduzetništvo, mora naći mehanizam kontroliranja cijena. Ne možemo tržišno formirati cijene u ovakvim uvjetima kada definitivno nisu realni ekonomski uvjeti poslovanja. S druge strane, Vlada iz državnog proračuna subvencionira poslodavce i oni sada moraju iz svog profita naći rezerve da cijene ne bi išle gore', zaključio je.

Balković mu je odgovorio, naglasivši da je problem rasta cijena uzrokovan povećanjem uvoza i smanjenjem domaće proizvodnje.

'I uz ove mjere se događa poskupljenje, pogotovo energenata. Jako velik dio troška koji naši građani osjećaju je trošak hrane. Hrvatska je u posljednjih pet godina dvostruko povećala deficit i uvoz, a domaća proizvodnja je stagnirala. Ako je skuplja cijena goriva koje koristi kamion dok prevozi hranu u Hrvatsku, apsolutno je teško očekivati da se to neće osjetiti na cijeni hrane', rekao je.

'Što se tiče profitabilnosti u dijelu poslovanja, njega nema. U zadnje dvije godine, u odnosu na BDP, naše gospodarstvo je smanjilo udio profitabilnosti za sedam posto, a udio troška rada se povećao za pet posto', nastavio je.

Ministar Ružić istaknuo je kako vjeruje da neće doći do neopravdanog rasta cijena.

'Vezano uz porast cijena, vjerujemo i želimo vjerovati kao Vlada da se takve stvari neće događati. Ne sufinanciramo samo cijene goriva, nego i struje te plina', kazao je.