Ukrajina od sada može izvoditi udare duboko unutar ruskog teritorija bez potrebe za koordinacijom sa Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
'Od danas koristimo naše domaće oružje dugog dometa. Iskreno govoreći, u posljednje vrijeme uopće nismo razgovarali o takvim stvarima sa SAD-om', rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare s kanadskim premijerom Markom Carneyjem.
'Bilo je razdoblje u kojem su stizali različiti signali u vezi s našim protunapadima nakon ruskih napada na naš energetski sustav', dodao je, misleći na ruske udare na ukrajinsku kritičnu infrastrukturu. 'No to je bilo već odavno. Danas o tome više i ne govorimo.'
Promjena statusa quo
Ova izjava ukrajinskog predsjednika označava značajnu promjenu u odnosu na dugogodišnji status quo, kada je Kijev za napade na udaljene ciljeve ovisio o zapadnim sustavima dugog dometa i pritom morao tražiti odobrenje Washingtona i saveznika.
Ukrajina se tijekom većeg dijela rata oslanjala na oružja poput američkih taktičkih raketnih sustava ATACMS-a, a oni zahtijevaju precizne podatke, pa i za ciljanje, od SAD-a. To je Pentagonu davalo kontrolu nad time gdje i kada se to oružje smije upotrijebiti.
Zemlje NATO-a, u strahu od eskalacije sukoba s Moskvom, mjesecima su uskraćivale Kijevu dopuštenje za napade na ruski teritorij, ograničavajući upotrebu tih sustava isključivo na ciljeve unutar Ukrajine. Ukrajinski dužnosnici opetovano su izražavali frustraciju zbog tih ograničenja, ističući da time gube mogućnost napadanja ruskih snaga koje se okupljaju uz granicu.
Tek u studenom, nakon duljeg razdoblja neodlučnosti, Bidenova administracija i američki saveznici dopustili su odabrane udare na rusko tlo oružjem poput ATACMS-a i britanskih raketa Storm Shadow.
Pentagon blokirao Ukrajinu da lansira ATACMS-e
Međutim taj dogovor sada bi mogao biti doveden u pitanje. The Wall Street Journal u subotu je izvijestio, pozivajući se na dvojicu neimenovanih američkih dužnosnika, da je Pentagon blokirao ukrajinske pokušaje lansiranja ATACMS-a prema Rusiji i odbio barem jedan njihov zahtjev.
Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće, izjavila je za WSJ da 'trenutno nije došlo ni do kakve promjene u vojnom stavu SAD-a prema odnosima Rusije i Ukrajine'.
Ovo izvješće pojavilo se u trenutku u kojem administracija Donalda Trumpa pokušava privući ruskog predsjednika Vladimira Putina za pregovarački stol, nadajući se da bi mogla posredovati u mirovnom sporazumu. Sam Trump osvrnuo se na to pitanje u četvrtak na mreži Truth Social, kritizirajući svog prethodnika Joea Bidena.
'Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, pobijediti u ratu bez mogućnosti napadanja zemlje agresora. To je kao da imate fantastičnu obranu u vrhunskom sportskom timu, ali vam nije dopušteno igrati u napadu. Nema šanse za pobjedu! Tako je sada s Ukrajinom i Rusijom', napisao je Trump.
Zanimljivo je to da je još u prosincu, u razgovoru za Time, izjavio da se 'vrlo snažno' protivio upotrebi ATACMS-a za napade na Rusiju.
Ukrajina postala samostalnija i fleksibilnija
Unatoč tim prijeporima, Ukrajina je posljednjih godina ubrzano razvijala svoje sustave dugog dometa, što joj daje veću samostalnost i fleksibilnost u planiranju udara na strateške ciljeve u Rusiji.
Jedan od primjera je krstareći projektil Neptun, podzvučna raketa lansirana iz kamiona, prvenstveno namijenjena za napade na pomorske ciljeve. Iako je bila u razvoju još prije ruske invazije, Ukrajina je nedavno predstavila i novu varijantu streljiva koja se lansira s kopna.
Ukrajinski ministar obrane Denis Šmihal 18. kolovoza objavio je da njegova zemlja sada serijski proizvodi Flamingo, domaću raketu za koju se tvrdi da ima domet od čak 1800 milja (oko 2900 kilometara).
Taj domet omogućuje Kijevu da potencijalno ugrozi ključne ruske vojne proizvodne pogone, pa i one smještene u udaljenim područjima poput Urala.
Zelenski je u petak izjavio da bi Flamingo mogao ući u masovnu proizvodnju već do veljače. 'Raketa je prošla sva potrebna testiranja i pokazala se izuzetno uspješnom. Trenutno je to naše najnaprednije i najpouzdanije oružje', rekao je predsjednik novinarima.
Uz razvoj novih projektila, Ukrajina intenzivno koristi dronove s fiksnim krilima za izvođenje dubokih napada na ruska energetska postrojenja i vojne tvornice. Ti dronovi, iako znatno sporiji i ranjiviji, redovito pogađaju ciljeve daleko iza linije bojišta.
