Zato je iznenadna tišina na nebu iznad Tajvanskog tjesnaca izazvala veliku pozornost analitičara. Naime, kineski ratni zrakoplovi gotovo dva tjedna nisu zabilježeni u blizini otoka, što je najdulja takva pauza otkad Tajvan redovito objavljuje podatke o kineskim vojnim aktivnostima.

Dvotjedna tišina na nebu

Prema podacima tajvanskog ministarstva obrane, od 27. veljače zabilježeno je čak 13 uzastopnih dana bez kineskih vojnih zrakoplova u blizini otoka.

Jedina iznimka dogodila se 6. ožujka, kada su dva kineska zrakoplova primijećena u jugozapadnom dijelu tajvanske identifikacijske zone protuzračne obrane, no analitičari ističu da to nije promijenilo širu sliku neobično mirnog razdoblja.

Tišina je prekinuta u četvrtak, kada je tajvanska vojska objavila da je u protekla 24 sata u području Tajvanskog tjesnaca zabilježeno pet zrakoplova kineske Narodnooslobodilačke vojske. Nekoliko ih je letjelo blizu takozvane srednje linije koja razdvaja dvije strane tjesnaca.

'Ovakvo nešto još nismo vidjeli'

Stručnjaci ističu da je riječ o neuobičajenom odstupanju od dosadašnjeg trenda.

‘Iskreno, ovo je nešto što u novijoj povijesti nismo vidjeli kada je riječ o aktivnostima kineske vojske oko Tajvana’, rekao je za CNN Ben Lewis, osnivač platforme PLATracker koja prati kretanje kineskih vojnih snaga u regiji.

Prema njegovim riječima, od 2020., kada je Tajvan počeo svakodnevno objavljivati podatke o kineskim vojnim aktivnostima, trend je bio jasan.

‘Trend je bio stalno rastući. A sada ova pauza, koja je možda završila, a možda i nije, predstavlja vrlo značajnu promjenu u obrascu’, rekao je Lewis.

Mogući razlozi pauze

Analitičari nude nekoliko mogućih objašnjenja za iznenadni prekid aktivnosti.

Jedna od teorija jest da Peking želi izbjeći dodatno zaoštravanje odnosa uoči planiranog susreta kineskog predsjednika Xi Jinpinga i američkog predsjednika Donalda Trumpa, na kojem će se, među ostalim, razgovarati o trgovini, tehnologiji i pitanju Tajvana.

‘Da sam u Las Vegasu, kladio bih se na Trumpov posjet’, rekao je Lewis.

Drugi analitičari spominju i moguće utjecaje globalnih događaja, uključujući rat na Bliskom istoku i nestabilnost na energetskim tržištima, iako se ta poveznica smatra manje vjerojatnom.

Pauza se također poklopila s završetkom važnih političkih sastanaka u Kini, poznatih kao ‘Dva zasjedanja’, tijekom kojih se u nekim slučajevima smanjuje vojna aktivnost.

Kineski ratni brodovi i dalje prisutni

Tajvanski ministar obrane Wellington Koo upozorio je, međutim, da izostanak zrakoplova ne znači smirivanje situacije.

‘Postoji mnogo teorija, ali i dalje svakodnevno pratimo kineske ratne brodove koji djeluju oko Tajvana’, rekao je novinarima.

Dodao je da kineski pokušaji da Tajvanski tjesnac predstavi kao svoje unutarnje vode nisu prestali.

I tijekom razdoblja bez zračnih aktivnosti tajvanska vojska pratila je više kineskih ratnih brodova koji su djelovali u blizini otoka.

Promjena u obrascu pritiska

U posljednjih pet godina Kina je značajno povećala broj vojnih letova oko Tajvana, postupno normalizirajući aktivnosti koje su se nekoć smatrale ozbiljnim vojnim provokacijama.

Na pojedine dane Tajvan je bilježio i desetke kineskih zrakoplova u blizini otoka.

U tom kontekstu, analitičari ističu da je iznenadni nestanak letova gotovo jednako upečatljiv kao i njihov povratak.

‘Nekada bi pet zrakoplova bilo velika vijest’, rekao je Lewis. ‘Sada govorimo o nuli, a to je ono što je doista neobično.’