Proces poznat kao tropikalizacija postao je aktivna prijetnja bioraznolikosti Sredozemnog mora. Vrste koje su nekada naseljavale toplije Crveno more proširile su se kroz Sueski kanal u samo Sredozemlje, donoseći sa sobom predatore koji ugrožavaju autohtone vrste, navodi France24.

Jedan od najupečatljivijih primjera ovog problema je riba lav – invazivna vrsta s impresivnim, ali opasnim izgledom.

„Prije otprilike deset godina vidjeli bismo jednu ili dvije ribe lava. Danas ih susrećemo po 15 ili 20 tijekom jednog zarona – ponekad čak i više nego u Crvenom moru“, izjavio je instruktor ronjenja Murat Draman.

Budući da ove invazivne vrste u novom okruženju nemaju prirodne predatore, njihovo nekontrolirano razmnožavanje nanosi ozbiljnu štetu ekosustavu.

Domaće vrste u opasnosti

Draman upozorava: „Njihova populacija raste iz godine u godinu“. Riba lav sada se izravno natječe s domaćim vrstama za ključne resurse, što izaziva lančanu reakciju koja postupno pogađa cijeli ekosustav. Zaključak je jasan: očuvanje prirodnih resursa i staništa presudno je za održavanje ravnoteže mora.

Zaštita domaćih vrsta – i biljnih i životinjskih – ključna je ne samo za očuvanje okoliša, nego i za zdravlje ljudi. Prema istraživanju organizacije Conservation International, dobro osmišljena i učinkovito provedena zaštićena morska područja donose višestruke koristi. Kada se planiraju i provode u suradnji s lokalnim zajednicama, njihova učinkovitost dodatno raste. Rezultati studija pokazuju značajne prednosti, kako za bioraznolikost koraljnih grebena, tako i za obalne zajednice koje od mora žive.

Podaci govore sami za sebe:

• u zonama stroge zaštite pronađeno je 27% više ribe nego u područjima otvorenog pristupa,
• kućanstva u blizini zaštićenih morskih područja ostvarivala su 33% veće prihode,
• a djeca odrasla u tim regijama imala su dvostruko manju vjerojatnost usporenog rasta, zahvaljujući boljem pristupu hrani.

„Svaki drugi dah koji udahnemo potječe od kisika koji stvaraju mikroskopske oceanske biljke. Više od milijarde ljudi diljem svijeta oslanja se na ocean kao primarni izvor proteina. Gubitak bioraznolikosti smanjit će te i mnoge druge koristi, s ozbiljnim posljedicama“, upozorio je Smithsonian.

Što se poduzima po tom pitanju?

Brojne zemlje već su pokrenule inicijative kako bi usporile gubitak morske bioraznolikosti. Tako su Sjedinjene Američke Države predstavile svoju prvu nacionalnu strategiju za očuvanje bioraznolikosti oceana. Glavni ciljevi strategije uključuju: očuvanje stabilnih populacija autohtonih vrsta, zaštitu ljudskog zdravlja i sigurnosti radnih mjesta te proširenje znanja o dugoročnim učincima gubitka bioraznolikosti na cijeli planet.

No, i pojedinci mogu dati svoj doprinos. Najvažniji je korak ostati informiran o ključnim klimatskim izazovima, poput ubrzane tropikalizacije. Osim toga, svatko može istražiti autohtone vrste svoga područja i uključiti se u njihove programe očuvanja ili uzgoja.