SUDOVI, MEDIJI I JAVNOST

'Većina sudaca je kao kastinska grupa koja se izražava samo presudama'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 13.03.2012 20:01
  • Objavljeno 13.03.2012 u 13:53
vrhovni sud

vrhovni sud

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Marin Tironi

Otvorenost sudova prema javnosti pridonijela bi boljoj slici pravosuđa i građanima omogućila jasnije razumijevanje sudskih procesa, a za to je potrebna kvalitetna suradnja sudova s medijima, od kojih suci najčešće zaziru i čine se kao neka kastinska grupa, koja kao da ne shvaća koliko njihove presude kao određene poruke koje šalju utječu na društvo, kojega su u konačnici i oni sami dio, stoga bi otvaranje prema javnosti trebao biti jedan od prioriteta pravosuđa, zaključeno je na današnjem okruglom stolu 'Jačanje sudova u odnosima s medijima' u Hrvatskom novinarskom društvu

Da je potrebno intenziviranje suradnje, složili su se redom svi sudionici okruglog stola, međutim, zašto je ona zasad često manjkava, tko je za to kriv i kako to popraviti, već su pitanja na koja dolaze različiti odgovori, ovisno o tome je li riječ o sucima ili novinarima.

Zato svojevrsni most među njima predstavljaju glasnogovornici sudova, koji se, kako reče Miroslav Rožac - sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Osijeku - 'nalaze u vrlo čudnoj situaciji da na neki način moraju postati i novinari da bi javnosti razumljivo predočili ono što se tiče suda'.

'Zašto postoji opća nelagoda u odnosu sudaca s medijima s jedne strane, te pretjerana otvorenost nekih sudaca, što već odlazi u stranački aktivizam, i kako naći pravu mjeru da bi sve funkcioniralo bez ugrožavanja ičijih prava?', pitanja su koja je postavio sudac Vrhovnog suda i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa

'Jako smo zatvoreni, udaljeni od javnosti, a u javnosti je stvorena preoštra slika o nama koju moramo svesti na realnost, jer se u medijima često iznose nepotpune informacije i paušalne ocjene. No i suci trebaju shvatiti neke stvari, poput toga da treba ići u korak s novim tehnologijama te redovito održavati internetske stranice suda te po potrebi biti spremni sazivati ad hoc konferencije kako bi svi pod jednakim uvjetima pravodobno dobili jasnu, točnu, sažetu i potpunu informaciju.

U svemu tome glasnogovornici sudova moraju voditi računa o presumpciji nevinosti i pravima svjedoka, okrivljenika, žrtava te njihovih obitelji, a istodobno javnosti moraju dati pravodobnu, potpunu i točnu informaciju', upozorio je Rožac i naglasio potrebu stalne i trajne edukacije.

Da je 'posao glasnogovornika sudova vrlo zahtjevan i odgovoran jer moraju pronaći pravu mjeru između prava javnosti na točnu, punu i brzu informaciju te prava sudionika u postupku', istaknula je i ravnateljica Pravosudne akademije Ivana Goranić, složivši se da je 'predodžba javnosti o hrvatskom pravosuđu na dosta niskoj razini te da bi tu po njezinom mišljenju nepravednu i nerealnu sliku trebalo popraviti većim povjerenjem i suradnjom s medijima'.

'Potrebno je stvoriti svijest kod sudaca, predsjednika sudova i glasnogovornika da je odnos s medijima vrlo važan. Velik broj sudaca nije sklon komunikaciji s i u medijima, vrlo su zatvoreni i često se čine i kao možda neka kastinska grupa ili sredina jer smatraju da sve ono što imaju za reći, izražavaju svojim presudama, zaboravljajući da javnost ne razumije taj pravnički jezik', upozorio je sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić.

Na izuzetan otpor sudaca prema medijima upozorili su i predsjednica Zbora sudskih izvjestitelja HND-a i novinarka Novog lista Ana Raić Knežević te predsjednik Zbora istraživačkih novinara HND-a i novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš, istaknuvši potrebu stvaranja dobrih odnosa između glasnogovornika i novinara te jednakog odnosa prema svim novinarima. Pritom je izuzetno važna i brzina dobivanja informacije upravo s obzirom na promjene u načinu rada medija, od kojih opet svaki ima svoje zakonitosti, a i uredničku te vlasničku koncepciju koje su najčešće u sukobu s pravilima profesije. S druge strane, suci su novinarima zamjerili što znaju objaviti presude i prije nego što one postanu službene pa često obitelji žrtava i optuženika te njihovi odvjetnici za njih saznaju iz medija pa pozivaju novinare na etiku, iako bi se tu moglo raspravljati, slično kao i kod curenja informacija u uskočkim predmetima, otkud i zašto zapravo dolaze podaci koji bivaju objavljeni.

Svjestan loše slike koju javnost ima o hrvatskom pravosuđu, sudac i glasnogovornik Vrhovnog suda Dražen Tripalo istaknuo je da je potrebna i bolja komunikacija predsjednika sudova prema javnosti, a također je predložio da bi trebala postojati neka osoba koja bi mogla služiti kao glasnogovornik kada je riječ o cjelokupnoj slici pravosuđa, a ne o pojedinim predmetima na pojedinim sudovima, jer u toj se donekle sličnoj ulozi sada iscrpljuje Udruga hrvatskih sudaca, a i nisu samo suci pravosuđe, nego jedan njegov dio. S druge strane, s obzirom da su glasnogovornici sudova i sami suci te da ne smiju zanemariti ni taj dio posla, sudionici su se složili da bi bilo dobro kada bi imali suradnike koji bi im mogli pomoći u tom glasnogovorničkom poslu u smislu pronalaska podataka i odgovora, ali i ukazivanja na neke važne teme o kojima vrijedi govoriti.

U svakom slučaju, zaključeno je da bi otvaranje sudova prema javnosti trebao biti jedan od prioriteta hrvatskog pravosuđa, a time bi se postigla veća transparentnost i razumljivost te ojačala borba protiv korupcije, na što je upozorila i prva tajnica i otpravnica poslova  Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Nicol Davison. Naime, današnji okrugli stol označio je završetak istoimenog projekta 'Jačanje sudova u odnosima s medijima', tijekom kojega su Pravosudna akademija i Udruga hrvatskih sudaca uz pomoć Veleposlanstva Velike Britanije održali četiri radionice za glasnogovornike sudova, državnih odvjetništava i ostalih pravosudnih institucija u cilju poboljšanja odnosa s medijima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi