Trumpovi kritičari kažu da je predsjednik zabrzao sa slanjem Nacionalne garde, a da su prosvjedi krenuli zbog nezakonitih i neustavnih masovnih racija koje provodi Američka imigracijska i carinska služba (ICE), dok administracija tvrdi da su stvari izmakle kontroli, a predsjednik, osim što je aktivirao Nacionalnu gardu, prijeti i slanjem marinaca, što opet politički oponenti smatraju protuustavnim.

Nacionalna garda u povijesti angažirana kad savezne vlasti nisu mogle riješiti problem

U pokušaju da raspetljamo detalje angažmana Nacionalne garde u LA-u, kao i da pokušamo vidjeti kako bi se situacija mogla dalje razvijati, pitali smo za mišljenje politologa i tportalova komentatora Višeslava Raosa.

On objašnjava da je Nacionalna garda u zadnjih 50-60 godina više puta korištena kada bi savezne vlasti u Washingtonu procijenile da je situacija na terenu izmakla kontroli i da se ne može riješiti na razini savezne države.

'Prvenstveno je to bilo vezano uz one različite prosvjede i nemire iz doba borbe za jednakopravnost Afroamerikanaca, znači za vrijeme Martina Luthera Kinga, pa onda uz suzbijanje različitih pokreta koji su htjeli spriječiti desegregaciju na američkom jugu, Ku Klux Klan i slično. Govorimo o razdoblju iz sredine ili kasnih 1960-ih. Bilo je i nešto vezano za prosvjede protiv rata u Vijetnamu. Zanimljiva je 1992., za vrijeme predsjednika Billa Clintona, kad su bili rasni prosvjedi, isto u Los Angelesu, gdje je okidač uvijek bio, kao i u slučaju s Georgeom Floydom i pokretom Black Lives Matter, neki oblik stvarnog ili percipiranog policijskog nasilja, što se onda percipira kao dio strukturno rasnih odnosa i krene uništavanje - paljenje guma, razbijanje izloga dućana i slično', objašnjava Raos.

No u trenutnom slučaju u LA-u situacija je malo drukčija, nastavlja Raos. Tu su s jedne strane meta latinoamerički imigranti, a s druge strane su prosvjednici koji su više povezani s Demokratskom strankom, ali djelomično su povezani i s prosvjedima oko Gaze i Izraela, sveučilišta i slično.

U Americi vlada narativ 'mi ili oni'

'Oni su se mobilizirali protiv administracije Donalda Trumpa, a ovo provođenje mjera protiv neregularnih i ilegalnih imigranata bio im je veliki okidač. To jest jednim dijelom priča i o rasnim odnosima u Americi, ali je prvenstveno priča Trumpa s jedne strane, a s druge strane taj je nekakav otpor prema njemu i on zapravo ne dolazi iz establišmenta Demokratske stranke, koja se bavi sama sobom i gdje je pogriješila u kampanji Kamale Harris i slično, nego se događa na neki način na ulici', govori Raos.

Kaže da je u današnjoj Americi posebno opasno to što je retorika posljednjih godina, na ovim i dvojim prethodnim predsjedničkim izborima, takva da povećava polarizaciju u američkom društvu te da se povećava spremnost na korištenje jezika koji može biti poziv na nasilje.

'Znamo da Amerika gaji puno šire poimanje slobode govora i slobode izražavanja nego Europska unija, tako da neke sankcije, ajmo reći, protiv govora mržnje i dezinformacija ne postoje kao kod nas. A s druge strane, od prvog mandata Donalda Trumpa dosta se u javnom prostoru javlja taj nekakav narativ - mi ili oni', kaže politolog.

Spremnost na političko nasilje u SAD-u izuzetno je velika

Objašnjava da je u američkom društvu izraženo da se svatko 'puni' nekim svojim sadržajima, kako kroz društvene mreže, tako i kroz klasične medije, i da uopće ne vidi onog drugoga, onoga koji drugačije razmišlja. Česte su, kaže, rasprave o tome što se zapravo dogodilo i sugovornici se ne mogu dogovoriti oko nekog događaja, niti o bazičnim činjenicama.

'Kad se sve to uzme u obzir, spremnost na političko nasilje u Americi danas je izuzetno velika, kakva desetljećima nije bila. I zato su događaji kakve danas vidimo u LA-u izrazito opasni. Mislim da je pretjerano govoriti o mogućnosti građanskog rata. Nadam se da nisam u krivu, jer bilo bi pretjerano da dođe do građanskog rata, ali je u svakom slučaju neugodno i, na kraju krajeva, svi akteri koji nisu američki saveznici, poput Kine, Rusije, Irana, Sjeverne Koreje, oni samo trljaju ruke na ovako nešto i vjerojatno će u sklopu nekog angažmana, medijskog ili na društvenim mrežama diljem svijeta, pokušati amplificirati ovu priču i reći - evo, vidite raspad sustava u Americi', objašnjava Raos.

Trump je zabrzao sa slanjem Nacionalne garde

Smatra da je Trump zabrzao sa slanjem Nacionalne garde, jer policija je do tada držala stvar pod kontrolom.

'Naravno da je Trump mogao drugačije upravljati ovom situacijom i naravno da on svojim visokozapaljivim komunikacijskim stilom doprinosi tome. To je jasno. Policija je imala stvar pod kontrolom. To njima nisu ni prvi ni zadnji prosvjedi. Treba podsjetiti javnost da je razina spremnosti na upravljanje prosvjedima kod policije tamo puno žešća nego u Hrvatskoj. Kada su se u Hrvatskoj koristili gumeni meci osim, vjerojatno, ako je netko nogometni huligan. No prosječna osoba nikad nije imala doticaja s gumenim mecima', zaključuje Raos.