NOVA PRUGA NAKON 50 GODINA

Tportal na gradilištu vrijednom 1,5 milijardi kuna

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 12.01.2017 16:22
  • Objavljeno 21.12.2016 u 17:08
  • +16
  • +13

Radovi na pruzi Dugo Selo - Križevci

Izvor: tportal.hr / Autor: Vedran Brkulj/tportal.hr

Tportal je posjetio najveće gradilište HŽ Infrastrukture na dionici Dugo Selo - Križevci vrijedno 1,5 milijardi kuna koje se s 85 posto sredstava financira iz EU fondova. Razgovarali smo i s građevinarima koji rade i na drugom projektu, pruzi od Gradeca do Sv. Ivana Žabnog u vrijednosti od 203 milijuna kuna. Riječ je o prvoj novoj pruzi nakon 50 godina u Hrvatskoj

Pedeset godina. Toliko je prošlo otkad je u Hrvatskoj sagrađena posljednja pruga koja je povezala Knin i Zadar. Nakon toga ništa. Hrvatska se preorijentirala na autoceste, brze ceste, a kičma svake države – željeznica bivala je sve zapuštenija. HŽ se rasformirao na nekoliko tvrtki i briga o prugama pripala je HŽ Infrastrukturi.

Pola stoljeća nakon gradnje pruge Knin – Zadar prošle zime započeli su radovi na trasi od Gradeca prema Svetom Ivanu Žabnom duljine 12,2 kilometra koja će biti premosnica između koridorske pruge Dugo Selo – Koprivnica – granica s Mađarskom i pruge Križevci – Bjelovar – Kloštar. Radovi na projektu vrijednom 203 milijuna kuna koji se s 85 posto sredstava financira iz EU fondova trebali bi biti gotovi u prosincu 2017., a pruga puštena u promet u proljeće 2018. godine.


'Čovjek se osjeća ponosno i počašćeno kad vodi gradnju prve pruge nakon pedeset godina. Projekt sam preuzeo 2013. Samo projektiranje počelo je 2003., a ugovor je potpisan 2015. Kupovalo se zemljište u sedam katastarskih općina za što je potrošeno 41 milijun kuna iz sredstava RH. Od 203 milijuna potrošeno je 71 milijun na nadzor i građenje. Glavni izvođači radova su tvrtke iz Španjolske i Njemačke dok su podizvođači iz Hrvatske. Od apliciranja do potpisa ugovora prošlo je pune tri godine. Sam ugovor ima 2.400 stranica. Riječ je jednotračnoj, neelektrificiranoj pruzi kojom će se putovanje od Bjelovara do Zagreba sa sat i 50 minuta skratiti na manje od sat vremena', brifirao nam je voditelj projekta Hrvoje Milas dok smo obilazili najveće gradilište HŽ Infrastrukture od 1,5 milijardi kuna – rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca.

Tihomir Lažeta VedranBrkulj/tportal.hr

Tihomir Lažeta VedranBrkulj/tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Vedran Brkulj/tportal.hr


Vani je minus tri stupnja, inje i led uhvatili su se na stabla i nisko raslinje, sve je samo ne ugodno raditi na hladnoći. Ali tristotinjak radnika hrvatskog konzorcija u kojem su Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža na to su navikli. Važno im je, kažu, da ima posla.

'Takav je posao i mora se raditi. Trenutno je tristo ljudi raspoređeno na cijelom gradilištu koje obuhvaća 39 kilometra. Od toga devet kilometra otpada na novu dvokolosiječnu prugu dok je ostatak rekonstrukcija, peglanje postojeće pruge i gradnja drugog kolosijeka', objasnio je Tihomir Lažetavoditelj projekta HŽ Infrastrukture dok mu je iza leđa stroj u tlo zakucavao stupove na koje će se postaviti bukobrani.

Projekti u pripremiOsim na spomenutim dionicama, HŽ Infrastruktura planira u 2018. krenuti s radovima na izgradnji dvokolosiječne pruge na dionici Križevci – Koprivnica – mađarska granica. Riječ je o projektu vrijednom 300 milijuna eura za koji je u tijeku izrada natječajne dokumentacije za izvođača radova, a projekt je financiran 85 posto sredstvima iz EU fondova. Također se planira aplicirati za modernizaciju pruge Zaprešić – Zabok (85 milijuna eura) i Vukovar – Vinkovci (71 milijun eura). U fazi projektiranja su drugi kolosijek dionice Rijeka – Škrljevo - Jurdani i modernizacija dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, Goljak – Skradnik i Dugo Selo – Novska.

Radovi su počeli ovoga ljeta, a sve bi u funkciji trebalo biti u veljači 2020. godine. Ove godine radilo se na dijelovima izvan odvijanja željezničkog prometa jer to je dio ugovora.

Projekt uključuje i gradnju šest mostova, rekonstrukciju postojećih sedam, ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza te potpunu modernizaciju signalnih i telekomunikacijskih uređaja. Kada radovi budu završeni, vlakovi neće moći voziti kao u Japanu, ali će moći dohvatiti 160 km/h, a kapacitet pruge bit će znatno povećan.

'Najzahtjevnije će biti dogodine kad krenemo na živu prugu jer će ona biti zatvorena od osam do 15 sati i onda će raditi drugi kolosijek', kazao je Lažeta.

Kao i svugdje u Hrvatskoj, tako je birokracija i neuredne knjige otežavala posao, a bilo je nezadovoljstva lokalnog stanovništva, posebno u Vrbovcu.

'Priča o izvlaštenju zemljišta još traje, a počelo je prije tri pol godine. Izvlašteno je milijun i po kvadrata zemljišta. Nije to neki zahtjevan posao, ali ono što usporava je neuređenost katastra i gruntovnice, neusklađeni podaci. Za izvlaštenje je potrošeno 55 milijuna kuna. Jedan prijelaz ostaje u razini jer se s lokalnom samoupravom nije moglo dogovoriti o smještaju nadvožnjaka i na kraju je odlučeno da prijelaz ostane', objasnio je Lažeta.

Problemi s lokalnim stanovništvom osim oko izvlaštenja bili su i zbog činjenice da je riječ o velikom gradilištu koje zahtijeva veliku količinu materijala, posebno šljunka koji se nasipa za novi kolosijek.

'Trebalo je malo vremena da se sve uhoda, neke su nam lokalne ceste zatvorili iz opravdanih razloga jer je bilo puno prašine i blata. Dovezli smo dosad dva milijuna kubika materijala i jasno je da je bilo negodovanja, ali to smo riješili. Veći dio materijala sada prevozimo noću željeznicom, istovarimo na tri lokacije između ponoći i tri ujutro', naveo je Lažeta.

Radovi za sada idu prema planu i najvažnije je, kažu građevinari, da nema snijega i kiše koji bi im otežali posao, a hladnoća je u opisu radnog mjesta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!