Muž u jednu sobu, žena u drugu – i mir

Pola sata govora ili 15 minuta razgovora dovoljno je da lideri sažmu sve ono što se događa i gdje trenutačno stojimo iz njihove perspektive. Minhenska sigurnosna konferencija, koja se, tradicionalno organizira nedugo nakon drugog, jednako važnog svjetskog foruma u Davosu, ove godine najavljena je kao moguće najvažnija od 1963.

Jasno je da od početka stvaranja postratne zbilje (zapadni) svijet nikad nije bio nesigurnije mjesto. Transatlantski odnosi u posljednjih su godinu dana nezamislivo poljuljani, otkako je nakon govora američkog potpredsjednika J.D.-ja Vancea na istom ovom forumu postalo razvidno da 'uspješniji mlađi brat' ne želi više igrati po pravilima starijeg i uzdržavati ga.

No stariji brat se sada, izgleda, trgnuo i rekao 'ok, pobrinut ću se za sebe, toliko da ti se to možda neće u potpunosti svidjeti'. Takvu odlučnost čuli smo s govornica prvog dana ovogodišnje Minhenske konferecije, a koja, srećom, zasad ulijeva optimizam za razliku od prošlogodišnje (iako je situacija, ruku na srce, gora). Europski nuklearni pakt, NATO 3.0, naoružavanje – Amerikanci su dobili dokaz da se nešto pomiče na Starom Kontinentu, a upravo to su i priželjkivali. No u tom paketu, neočekivano su dobili još i europsko domoljublje i ponos.

Jasno je, ističe njemački kancelar Merz, koji se ove godine prvi put okušao u ulozi domaćina u Münchenu, da nije točno ono što kaže slogan Konferencije – 'da se ruši svjetski poredak' – on je već srušen. Ali kancelar pruža ruku ravnopravnog partnera SAD-u, što se onoj strani Bare, može i ne mora svidjeti. Mi možemo i moći ćemo sami, ali bit će teško i nama i vama, pa nam je svakako lakše igrati u istom timu.

Kao što je primijetio Politico, europsko-američki odnos je poput starog bračnog para koji se ne razvodi - već se seli u odvojene spavaće sobe. U jeziku novog svijeta, svatko se okreće svojim sferama utjecaja, ali je novi svijet doista nemilosrdan, pa je bolje za oboje da su i dalje u istoj kući.

Sve bi to bilo divno i krasno da nema ideološkog razilaženja, no i tu su i Merz i nešto patriotskije nastrojeni Emmanuel Macron bili jasni: Za nas je sloboda govora nešto drugo, ne vjerujemo u carine i protekcionizam, niti isto pristupamo znanosti – molimo Vas, poštujte to.

Hoće li relativni optimizam bdjeti nad Europom i nakon 9.30 sati danas, vidjet ćemo nakon što Marco Rubio stane za mikrofon. A kako je riječ o ipak nešto konzervativnijem diplomatu, za nadati je se da ove godine nema batine, ali ne treba očekivati ni mrkve.

Vratio nam se Donald, 'navalio' je na američkog olimpijca

U prošlotjednom skeneru, nakon dugo vremena, nismo imali nijedno slovo o Donaldu Trumpu. Naljutilo je to američkog predsjednika. Nešto je morao izvesti i dosjetio se kako će se vratiti u naš tjedni pregled. Prvi gospodin Amerike napao je svog sunarodnjaka, skijaša Huntera Hessa koji se natječe na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji.

Otkako su započele Igre, američki olimpijci nerijetko moraju odgovarati na pitanja o kontroverznim racijama Imigracijske i carinske službe (ICE) u Minnesoti. Sportaši pronalaze razne načine da bi izbjegli govoriti o tome ili izravno izreći svoje mišljenje. Primjerice, proslavljena Mikaela Shiffrin citirala je Nelsona Mandelu dok su drugi, poput skijaša slobodnog stila Hessa, bili puno izravniji.

'Očito je da postoji mnogo stvari koje mi se ne sviđaju, a mislim da se ni mnogima drugima ne sviđaju. Mislim da je za mene važnije predstavljati svoje prijatelje i obitelj kod kuće, one koji su je predstavljali prije mene, sve što smatram dobrim u Sjedinjenim Državama... Samo zato što nosim zastavu ne znači da predstavljam sve što se događa u zemlji', rekao je Hess.

Izazvalo je to burne reakcije u Americi. 'Začepi i idi se igrati na snijegu', napisao je na društvenim mrežama republikanski zastupnik Tim Burchett iz Tennesseeja. Nije dugo trebalo čekati ni Trumpa. 'Hunter Hess je potpuni gubitnik. Nije trebao ni pokušati ući u reprezentaciju i šteta je što je u njoj. Vrlo je teško navijati za nekoga takvog', napisao je Trump.

U obranu Hessa stali su mnogi njegovi kolege sportaši. Američki reprezentativci na ZOI-ju smatraju da je on neopravdano napadnut s obzirom na to da svatko ima pravo na izražavanje svog mišljenja.

I još jedan biser vezan za Trumpa. U srijedu je okrunjen, pazite sad, za 'neospornog prvaka prekrasnog čistog ugljena' tijekom ceremonije u Bijeloj kući. Nagradu mu je dodijelila lobistička grupa Washington Coal Club nakon što je naredio Pentagonu da kupi električnu energiju za vojsku od termoelektrana na ugljen, vrijednu milijardu dolara.

Rusi spremaju proljetnu ofenzivu, Ukrajinci vode unutarnje bitke

Rat u Ukrajini nastavlja svoju krvavu rutinu. Na prvoj liniji bojišnice nema većih promjena. Rusi na pojedinim sektorima – pogotovo u istočnom dijelu Zaporiške regije – polako prodiru. Ruski kontingent Vostok napreduje već više od godinu i pol, zauzimajući više teritorija od bilo koje druge ruske formacije, a njegove jedinice zauzele su niz ukrajinskih uporišta jedno za drugim.

Vojni analitičari upozoravaju da Rusija priprema novu veliku ofenzivu krajem proljeća i tijekom ljeta. Prema procjenama skupine Deep State UA i američkog Instituta za proučavanje rata, Moskva koncentrira znatne snage, potencijalno više od 100.000 vojnika, s glavnim smjerom prema Slovjansku i Kramatorsku te mogućim širenjem operacija prema Zaporižji.

Za to vrijeme ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vodi unutarnje bitke. Na sastanku s vrhom vojske najavio je promjene u sustavu protuzračne obrane priznavši da su se neke obrambene linije pokazale neučinkovitima, a ruski napadi i dalje pogađaju energetsku infrastrukturu. Također, ponovno je žestoko kritizirao gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, zaprijetivši mu sudskim progonom.

Britanski dnevnik Financial Times objavio je da Zelenski priprema plan koji bi mogao otvoriti put prema predsjedničkim izborima i referendumu o miru već u proljeće. Međutim ukrajinski čelnik odbacio je te navode, a izbore uvjetuje prekidom vatre i dobivanjem sigurnosnih jamstava. Potvrdio je i da je SAD predložio novi krug izravnih pregovora Kijeva i Moskve u Miamiju, koji je Ukrajina prihvatila, dok Rusija, prema njegovim riječima, zasad oklijeva.

Nema više 'puno baba, kilavo dijete'

Ono što je nekoć bilo nezamislivo sad postaje conditio sine qua non. Era bratstva i jedinstva u Europskoj uniji je gotova – od sada će se države, izgleda, kretati u dvjema brzinama. Zaključila je to europska elita u dvorcu Alden Biesenu, samo 15 kilometara od Maastrichta, gdje su prije 24 godine udareni temelji današnjeg EU-a.

Povod neformalnog sastanka? Spašavanje Europe. A kako drugo nego povećanjem konkurentnosti, a nje, kažu naši lideri, ne može biti ako se za bilo koju reformu mora čekati na odobrenje svih članica. Tako će od sada kada bude gorjelo biti dovoljno i da se nekoliko europskih jednoroga dogovori između sebe. Nazvali su to 'poboljšanom suradnjom', a jesu li pritom povrijeđeni osjećaji slabijih članica, to više nikoga nije briga.

Kako naši vrli lideri namjeravaju spasiti EU? Treba nam manje birokracije, više novih partnera, oslobađanje privatnog i javnog kapitala i ulaganje u ključne europske tvrtke i startupove, potencijalno ponovno otvaranje rasprave o Sustavu trgovanja emisijama EU-a (EU ETS) radi snižavanja cijena energenata i, što se posebno svidjelo Macronu – veći naglasak na maksimi 'kupujmo europsko'.

Da ne bi bilo da je sve ostalo na riječima, već sljedeći mjesec teta Ursula najavila je predstavljanje 'plana puta' za 'Jednu Europu, jedno tržište', a postavit će se mjerljivi ciljevi u područjima kao što su telekomunikacije, tržište kapitala, usluge i energija. Šefica je rekla da želi da se svi ciljevi postignu do kraja 2027. godine. Pa da vidimo.

Masakr u Kanadi zaprepastio svijet

Što je 18-godišnju Jesse Van Rootselaar motiviralo da krene u ubilački pohod, možda se nikad neće saznati. Navodno je imala mentalnih problema. Iako je Jesse rođen kao biološki muškarac, prije šest godina počeo je sebe smatrati ženom i identificirati se tako.

Prema podacima kanadske policije, učitelj i petero učenika (tri 12-godišnje djevojčice te dva dječaka u dobi od 12 i 13 godina) pronađeni su mrtvi u školskoj zgradi. Još dvije osobe, majka napadačice i 11-godišnji polubrat, nađene su mrtve u obiteljskoj kući.

Policija je izvijestila da je Rootselaar također pronađena mrtva u školi, s ozljedama za koje se čini da si ih je sama nanijela.

Kad ti Trump stegne obruč oko vrata…

Nekima je bilo lijepo dok je trajalo, a sad je vrijeme da se i drugi provesele. Indija tiho, ali odlučno okreće leđa ruskoj nafti. Nekada najveći kupac sirove nafte s Urala sada koči nove ugovore i odbija isporuke za travanj, a procjene pokazuju da bi takav zaokret mogao potrajati.

U sve je naravno upleten Donald Trump. U trenutku u kojem New Delhi s Washingtonom pokušava dogovoriti povoljniji trgovinski sporazum i smanjiti carine, energetska politika postaje valuta geopolitičke trgovine.

Prema navodima iz rafinerijskog sektora, Indian Oil, Bharat Petroleum i Reliance Industries više ne prihvaćaju nove ponude za rusku sirovu naftu, a većina ostalih indijskih rafinerija kupnju je obustavila i ranije. Službenih potvrda nema, no poruka je jasna: diverzifikacija izvora energije postaje prioritet najmnogoljudnije zemlje svijeta.

Do zaokreta dolazi nakon što Trump ukinuo carine od 25 posto na indijsku robu, uvedene upravo zbog kupnje ruske nafte. Iako u trgovinskom okviru ona nije izrijekom spomenuta, Trump je poručio da se Indija obvezala zaustaviti izravan i neizravan uvoz. Washington je dao do znanja da će budno pratiti situaciju i, ako bude potrebno, ponovno posegnuti za carinama.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine Indija je postala ključni ventil za rusku naftu pod sankcijama, kupujući i do dva milijuna barela dnevno sredinom 2025. Lani je prosjek iznosio 1,7 milijuna barela, no sada se govori o padu ispod milijun, s dugoročnim ciljem spuštanja na 500.000 do 600.000 barela dnevno. U prosincu je uvoz već skliznuo na najnižu razinu u dvije godine.

Dok Moskva gubi najvažnijeg kupca, indijske rafinerije okreću se Bliskom istoku, Africi i Južnoj Americi, a povratak ruskoj nafti moguć je samo uz drukčije političke smjernice. Čak i Nayara, privatna rafinerija u kojoj Rusija ima udio i koja se gotovo u potpunosti oslanjala na rusku naftu, u travnju će pauzirati uvoz zbog zatvaranja pogona. Tržište se tako prilagođava novoj situaciji, a geopolitika diktira ritam.

Novi tjedan, novi detalji iz slučaja Epstein za koje treba dobar želudac

‌Novi tjedan, nova otkrića iz slučaja Epstein iz nove uznemirujuće runde dosjea od tri milijuna stranica i 180.000 slika. Britanskom premijeru Keiru Starmeru stolica se i dalje trese jer mu i iz vlastite stranke i iz oporbe rade pritisak nakon afere vezane uz imenovanje Petera Mandelsona britanskim veleposlanikom u SAD-u zbog veza s pokojnim seksualnim predatorom Jeffreyjem Epsteinom. Starmer možda ne želi odstupiti s mjesta premijera, ali je zato ostavku dao šef njegova kabineta Morgan McSweeney. Kaže, naime, da se smatra odgovornim zato što je savjetovao Starmeru da imenuje Mandelsona veleposlanikom.

A Velikoj Britaniji bome nije lako, jer osim što se sada pomno prate potezi premijera, britanska kraljevska obitelj proživljava novu staru sramotu zbog gnjusnih radnji (bivšeg) princa Andrewa Mountbatten-Windsora i bivše mu supruge Sarah Ferguson, do tih razmjera da su se čak i kralj Charles te princ i princeza William i Kate službeno oglasili i poručili da su 'vrlo zabrinuti'.

Saznali smo i da je u nekoliko navrata Epstein pokušavao stupiti u kontakt s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pa i s ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom. Ima tu i dosad nepoznatih detalja o Billu Gatesu, a kao ključna poveznica (opet) se spominje hrvatski liječnik i investitor Boris Nikolić. Tim gore – ako u slučaju ovakvih gnjusnih stvari i može gore – ispostavilo se da je Epstein godinama pokušavao kontrolirati informacije o sebi na internetu, među ostalim na Wikipediji i Googleu. Ako želite lakši i jednostavniji uvid u njegove mailove i za to imate želuca, tu je - Jmail.

Bitcoin na spirali smrti

Na kriptotržištu vlada apokaliptična atmosfera, a crvene brojke nižu se iz dana u dan. Bitcoin mjesecima klizi nizbrdo, a donedavnu euforiju zamijenila je panika. 'Financijski Nostradamus' Michael Burry, čovjek koji je predvidio slom tržišta hipotekarnih kredita 2007. godine, tvrdi da je započela 'spirala smrti'. Cijenu bitcoina od 100.000 dolara nekoć je nazivao farsom, a sadašnja brutalna korekcija toj tezi ide u prilog.

Nakon povijesnog vrhunca od 126.000 dolara uslijedio je 'crni petak': Trumpove nove carinske prijetnje Kini bile su iskra koja je zapalila rasprodaju dionica. U samo nekoliko sati izbrisane su dvoznamenkaste postotne vrijednosti, a od jeseni 2024. godine gotovo svi dobici su ishlapjeli. S tržišta je nestalo gotovo dva bilijuna dolara kapitalizacije dok su likvidacije na poluzi progutale dodatne desetke milijardi.

Paradoks je bolan: nikad snažnija politička podrška kriptu u Washingtonu, nikad slabija cijena. Trump gura prokripto zakone, preoblikuje SEC i uvodi državnu rezervu bitcoina, ali tržište ne reagira. Ni ETF-ovi nisu donijeli očekivani institucionalni kapital: mali ulagači i dalje nose teret volatilnosti. 'Digitalno zlato' zasad više podsjeća na spekulativnu rupu bez dna.

Analitičari upozoravaju na zlokobni obrazac 'glava i ramena', probijenu 'liniju vrata' i mogući pad na 49.000, pa čak i 21.000 dolara. Četvrtina ulagača već je u gubitku, a tvrtke koje su agresivno kupovale bitcoin uz zaduživanje sjede na minusima. Pitanje više nije samo hoće li se bitcoin oporaviti, nego je li narativ koji ga je godinama nosio počeo pucati pod vlastitom težinom.

Fly me to the Moon?

Osim na našoj listi, ova kultna pjesma možda je ovih dana i među omiljenim pjesmama Elona Muska, jer zasad je po strani ostavio Mars i prebacio fokus na – Mjesec. U kultnoj se pjesmi spominju i Mjesec i Mars i Jupiter, a Muskove ambicije ionako ne poznaju granice. Njegova najnovija ideja tiče se razvoja 'samorastućeg grada' na Mjesecu koji bi, kako procjenjuje, mogao niknuti za manje od deset godina.

Od Marsa, dakako, nije u potpunosti dignuo ruke – ondje i dalje želi izgraditi grad, i to u razdoblju od pet do sedam godina, no Mjesec mu se, kaže, čini 'brži i ključan za dugoročnu sigurnost civilizacije'.

Utrka za osvajanje svemira između SAD-a i Kine se zahuktava, točnije povratak ljudi na Mjesec, na kojem astronauti nisu boravili još od misije Apollo 17 1972. godine (osim ako pitate teoretičare zavjere). To je, podsjetimo, cilj NASA-ina programa Artemis. Misija Artemis II – u sklopu koje bi četvero astronauta trebalo početkom ožujka poletjeti u orbitu oko Mjeseca – predstavlja ključni korak u tome, a glavni partner NASA-e upravo je Muskova tvrtka SpaceX.

Fun fact: 'Fly Me to the Moon' napisao je Bart Howard 1954. godine pod originalnim naslovom 'In Other Words', a prvu ju je snimila Kaye Ballard. No verzija Franka Sinatre ostala je najpoznatija i zauvijek povezana sa slijetanjem na Mjesec. Naime astronaut Buzz Aldrin pustio ju je na kasetofonu tijekom misije Apollo 11 1969. godine, pa se okrunila titulom 'prve pjesme puštene na Mjesecu'. Već tijekom misija Apollo 10 i Apollo 11 bila je popularna među astronautima i simbolično je pratila razdoblje globalne utrke u osvajanju svemira. Let me/us play among the stars.

Dasvidanija, WhatsApp. Dobrij den, (cenzura na) MAX

Putinova digitalna željezna zavjesa ide dalje. Američka komunikacijska platforma WhatsApp, u vlasništvu Mete, u potpunosti je blokirana u Rusiji nakon što se, prema tvrdnjama Kremlja, nije pridržavala lokalnih zakona. No Rusi su se potrudili zbrinuti svoje građane po tom pitanju pa im tako preporučuju MAX, domaću aplikaciju za razmjenu poruka koju podupire država. Miriše li to na nadzor korisnika? Kritičari su na tu temu skoro pa jednoglasni jer već nekoliko mjeseci Rusi pritišću Metu i, među ostalim, nazivaju je ekstremističkom organizacijom.

Dakako, nije WhatsApp jedini – Rusija je već ograničila ili blokirala pristup i Instagramu i Facebooku, u vlasništvu mete, ali i Snapchatu i YouTubeu. A na popisu se, ni manje ni više, našao i Telegram: Moskva je, naime, najavila postupno ograničavanje i te aplikacije za razmjenu poruka. Njezin osnivač Pavel Durov – inače rođen u Rusiji, a živi u inozemstvu – smatra da tim potezom žele natjerati građane 'na korištenje državne aplikacije podložne nadzoru i političkoj cenzuri'. Mi kažemo: cenzura na MAX. Pun intended.

Sve to događa se u dosta izazovnom trenutku za Metu, naime u ponedjeljak je u Los Angelesu započelo suđenje protiv nje i Googlea, točnije njihovih platformi Instagrama i YouTubea, zbog optužbi da su 'namjerno razvijane kako bi stvarale ovisnost kod djece i mladih jer je takav model profitabilan'. Šef Instagrama Adam Mosseri rekao je kako ne smatra da korisnici mogu biti 'klinički ovisni'. Taj bi proces mogao postaviti važan pravni presedan o građanskoj odgovornosti društvenih mreža, a očekuje se da će nakon njega uslijediti stotine sličnih tužbi. Ranije su se TikTok i Snapchat nagodili izvan suda. Čekamo Zuckija.

For sure...

...rekao je na 'najfrancuskiji' mogući način Emmanuel Macron. Doduše, od toga je prošlo sad već neko vrijeme, a dogodilo se na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. No Macron – Tom Cruise za siromašne, ako ćemo o njegovu privremenom imidžu sa sunčanim naočalama – zapravo te njegove dvije riječi i dalje odjekuju u bespućima interneta, pa je postao i svojevrsni meme. I to toliko viralan da je priliku u tome vidio vinar koji je nastupio na sajmu Wine Paris.

Tako je vinarija Macronu u čast izradila posebnu bocu s etiketom na kojoj su prikazane sunčane naočale, one koje je nosio tijekom govora u Davosu (otuda Tom Cruise), uz natpis 'For sure'. Kako je sam vlasnik vinarije objasnio, bio je to improvizirani poklon osmišljen u posljednjem trenutku. A potom je pokušao ugrabiti i dodatnu priliku pa je tako istaknuo kako se nada da bi Macronova potpora mogla pomoći u jačanju proizvodnje i plasmana roséa na američkom tržištu. Thin-tchin, rekli bi Francuzi!

Zbogom, činjenice...

...poručila je američka Središnja obavještajna agencija (CIA). Naime nedavno su, bez nekog spomena vrijednog objašnjenja, objavili da prestaju s podržavanjem i objavom The Word Factbooka (Svjetska knjiga činjenica), jedne od najdugovječnijih i najpoznatijih obavještajnih publikacija. Novinari, istraživači, studenti i nastavnici ostali su tako bez važnog izvora osnovnih informacija o državama svijeta.

Nestanak Factbooka prvi su primijetili učenici u Oklahomi tijekom školskog zadatka. Reakcije? Nastavnici i istraživači upozorili su da će prikupljanje podataka zahtijevati korištenje više izvora, uz (još) veći rizik od nepouzdanih informacija. Dio podataka privremeno je sačuvan putem internetskih arhiva, no odnosi se to na materijale tek do 2020. godine.

Factbook je desetljećima pružao pregled država, njihovih gospodarstava, demografije, sigurnosnih uvjeta, prirodnih resursa i oružanih snaga. Koristio se u obrazovanju, medijima i istraživačkom radu, putnici su ga upotrebljavali za procjenu zdravstvenih i sigurnosnih rizika, a stručnjaci su ga smatrali jednim od najpouzdanijih javno dostupnih izvora, osobito za statističke podatke o stanovništvu i državama u razvoju. Prohujalo s vihorom.