Najnovije Minhensko sigurnosno izvješće, objavljeno uoči konferencije, govori o 'buldožer-politici', trendu u kojem političke snage u zapadnim društvima sve češće biraju rušenje umjesto reformi. Erozija povjerenja, rast polarizacije i sve izraženija multipolarnost oblikuju novu globalnu stvarnost, a Europa se ponovno pita gdje je njezino mjesto

Dok svjetski čelnici raspravljaju o budućnosti međunarodnog poretka, novo istraživanje javnog mnijenja koje je proveo Politico pokazuje da napori američkog predsjednika Donalda Trumpa da preoblikuje dugogodišnje međunarodne odnose, osobito u Europi, nailaze na otpor među tradicionalno bliskim i lojalnim partnerima.

Slabljenje ugleda Sjedinjenih Država otvara nova pitanja o stabilnosti svjetskog poretka koji je desetljećima počivao upravo na američkom vodstvu. U europskim prijestolnicama sve se češće postavlja pitanje koliko je Washington i dalje pouzdan partner i kakve bi posljedice eventualno udaljavanje moglo imati za sigurnost kontinenta.

Sjećanja na prošlogodišnji dramatični nastup još su svježa. Američki potpredsjednik J.D. Vance tada je šokirao domaćine govorom u kojem je optužio države Europske unije za gušenje slobode govora te upozorio na, kako je rekao, 'civilizacijski raspad'. Taj govor produbio je ideološke i političke napetosti između dviju strana Atlantika.

Pitanje koje se sada postavlja jest kako će se Washington predstaviti ovoga vikenda i kako će ostatak svijeta reagirati. Hoće li prevladati ton suradnje ili će Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) ponovno postati pozornica za otvorene razlike među saveznicima?

Odgovori koji će se čuti u dvoranama Bayerischer Hofa mogli bi imati dugoročne posljedice za budućnost europske sigurnosti i odnose unutar zapadnog savezništva.

Program Minhenske sigurnosne konferencije možete pronaći ovdje.

Razvoj događaja pratimo uživo:

20:58 Zelenski: Putin nije mlad

'Američki pritisak ključan je za okončanje Putinovog rata u Ukrajini, rekao je Volodimir Zelenski novinarki POLITICO-a Dashi Burns na marginama Münchenske sigurnosne konferencije. Bez toga, rekao je, ruski predsjednik vjerojatno neće napraviti kompromise potrebne za mir. 'Odbit će. Danas jedan razlog, sutra drugi i tako dalje. Trebamo vršiti pritisak na njega', rekao je Zelenski. 'Pravi pritisak, a Putin će zaustaviti ovaj rat ako se na njega izvrši pravi pritisak'.

Vladimir Putin, koji sada ima 73 godine, nije baš mlad, primijetio je Zelenski u petak. Ukrajinski predsjednik se našalio: 'Nema previše vremena'

20:46 Frederiksen: SAD se trajno udaljuju od Europe

Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se na marginama sigurnosne konferencije s premijerima Danske i Grenlanda, Mette Frederiksen i Jens-Frederikom Nielsenom, kako bi s njima razgovarao o Grenlandu, otoku kojemu je predsjednik Donald Trump prijetio aneksijom. >>>Više pročitajte ovdje<<<

20:30 Vučić zabrinut

Vučić je novinarima na konferenciji rekao da je pitao o vojnom savezu Tirane, Prištine i Zagreba, ali da 'ni od koga nije dobio odgovor'.

'Postavio sam pitanja vezano za vojni savez Tirane, Prištine i Zagreba, da mi netko kaže jednu reč o svemu tome. I dalje čekam odgovor, da mi netko kaže čemu taj savez. Možda nekad i dobijem taj odgovor, prije nego što krenu u akciju', rekao je, prenosi B92.

'Mi ćemo čuvati svoju zemlju, mir. Brine me šutnja na pitanje oko vojnog saveza Tirane, Prištine i Zagreba. Pričaju mi bajke o vojno-tehničkoj suradnji. To me veoma brine. Neki naši ljudi u prošlosti nisu brinuli i sve su olako shvaćali. Najveća prijetnja Srbiji je vojni savez Priština-Tirana-Zagreb', rekao je Vučić

20:10 Slovenci smatraju da se u naoružanje ulaže previše

Među svim stanovnicima EU najmanji udio Slovenaca smatra da im je država ugrožena. U Sloveniji je također najveći udio onih koji smatraju da se u naoružanje ulaže previše. Više od dvije trećine, odnosno čak 68 posto stanovnika EU vjeruje da je sigurnost njihove države ugrožena, pokazuje istraživanje javnog mnijenja Eurobarometar, objavljeno danas uoči početka Münchenske sigurnosne konferencije. >>Više pročitajte ovdje<<<

19:56 Newsom kritizirao Trumpa

Kalifornijski guverner Gavin Newsom žestoko je kritizirao američkog predsjedniku Donalda Trumpa na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u petak, pozivajući njegove protivnike na snažniji otpor, ali i na strpljenje >>Više pročitajte ovdje<<<

19:33 Plenković govorio o narušenim odnosima Europe i SAD-a pod Trumpom

Hrvatska želi da svi oni koji su privrženi demokraciji i globalnom poretku utemeljenom na međunarodnom pravu ostanu na istoj strani, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković govoreći o narušenim odnosima Europe i SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom. >>Pročitajte više OVDJE<<

19:21 Govori Macron

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u obraćanju na Minhenskog sigurnosnoj konferenciji bio u optimističnom tonu, poručivši da želi poslati 'poruku nade i odlučnosti' o budućnosti Europe. Naglasio je kako Uniju vidi kao snažan i otporan projekt, unatoč sve češćim kritikama i sumnjama u njezinu budućnost.

'Ondje gdje neki vide prijetnje, ja vidim našu snagu. Ondje gdje neki vide sumnju, ja vidim priliku. Europa je po svojoj prirodi snažna i može postati još snažnija', poručio je Macron.

Osvrnuo se i na, kako je rekao, rastuću tendenciju omalovažavanja Europe, kako na samoj konferenciji, tako i šire. Prema njegovim riječima, Uniju se često prikazuje kao star, spor i fragmentiran projekt, kao prekomjerno regulirano i beživotno gospodarstvo koje zazire od inovacija, te kao društvo koje navodno gubi vlastiti identitet pod pritiskom migracija.

Macron je odbacio i tvrdnje da je Europa prostor u kojem je ugrožena sloboda govora. 'Želim ponuditi potpuno drukčiji pogled', zaključio je francuski predsjednik, poručivši da Europa mora vjerovati u vlastitu snagu i budućnost.

U nastavku govora snažno je branio europski projekt, nazvavši Europsku uniju 'radikalno originalnom političkom konstrukcijom slobodnih i suverenih država'.

Macron je podsjetio na poslijeratne temelje europske integracije, istaknuvši da je riječ o jedinstvenom modelu suradnje koji je osigurao desetljeća mira i stabilnosti na kontinentu. Ponovio je i svoju raniju poruku da Europska unija mora biti uspješna i snažna želi li zadržati privlačnost za zemlje koje joj žele pristupiti, uključujući države zapadnog Balkana.

U govoru je istaknuo europska postignuća na području gospodarstva, socijalne politike, znanosti i regulative, naglasivši da Europa i dalje ima kapacitet oblikovati globalna pravila.

No priznao je da Unija ima niz slabosti koje treba otkloniti. 'Očito je da moramo popraviti mnogo stvari', rekao je, pozvavši europske čelnike da o unutarnjim problemima raspravljaju iza zatvorenih vrata te da se usmjere na konkretne rezultate. Nakon toga, Macron se u govoru okrenuo temi Ukrajine. Ustvrdio je da je Rusija zapravo oslabljena sukobom.

Prema njegovim riječima, rusko gospodarstvo ušlo je u recesiju, zemlja je postala snažno ovisna o Kini, suočava se s demografskim problemima te, kako je naveo, bilježi vojne neuspjehe. Macron je istaknuo i da su europske države postale ključni izvor vojne pomoći Ukrajini, aludirajući pritom na pozive iz Sjedinjenih Država da Europa preuzme veću odgovornost u potpori Kijevu.

Naglasio je i da se, prema njegovu stajalištu, nikakav mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije ne može postići bez sudjelovanja europskih država. 'Bit ćemo dio rješenja i moramo biti dio rješenja', poručio je Macron, dodavši da je upravo zato njegov ured nedavno ponovno uspostavio kontakte s Moskvom.

19:19 Pahlavi traži međunarodnu intervenciju

Iranski oporbeni političar u egzilu Reza Pahlavi pozvao je na međunarodnu intervenciju koja bi, prema njegovim riječima, mogla potaknuti promjenu vlasti u Iranu, tvrdeći da takav potez ima potporu dijela iranskog društva.

U razgovoru s novinarkom Christiane Amanpour, Pahlavi je istaknuo da oporbene snage, žele li srušiti postojeće klerikalno vodstvo, trebaju 'izjednačujući faktor' koji bi pomogao neutralizirati režim. Kao ključni element naveo je upravo vanjsku intervenciju, ocijenivši da bi ona označila zaokret u odnosu na, kako tvrdi, desetljećima dugu politiku popuštanja prema Teheranu.

Pahlavi smatra da su okolnosti za takav potez trenutačno povoljne te tvrdi da dio iranske javnosti vjeruje kako bi međunarodna intervencija mogla dovesti do promjene režima. Upitan zašto administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zasad nije poduzela takav korak, Pahlavi je ocijenio da Washington vjerojatno nastoji iscrpiti sve diplomatske mogućnosti prije donošenja eventualnih odlučnijih mjera.

19:15 Rutte o 'tatici' Trumpu i NATO 3.0

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte osvrnuo se na kontroverzu koja je nastala nakon što je američkog predsjednika Donalda Trumpa ranije nazvao 'tat(ic)om'. Izraz je prvi put upotrijebio u šali prošlog lipnja, govoreći o Trumpovoj ulozi u smirivanju napetosti između Izraela i Irana, kada je rekao da 'tata ponekad mora koristiti oštriji jezik', usporedivši sukobljene strane s nestašnom djecom.

Rutte je sada pojasnio da nije bio svjestan svih konotacija koje taj izraz nosi na engleskom jeziku, istaknuvši da mu on nije materinski. 'Htio sam reći da ponekad mora biti čvrst. Tek sam kasnije shvatio da riječ 'daddy' ima puno dodatnih značenja', rekao je. Trump je u međuvremenu prihvatio nadimak i objavio poruku 'Daddy is home' na društvenim mrežama.

Govoreći na Minhenskog sigurnosnoj konferenciji, Rutte je poručio i da je Trump 'osobno u potpunosti posvećen' postizanju mirovnog sporazuma kojim bi se okončao rat u Ukrajini. Prema njegovim riječima, američki predsjednik preuzeo je vodeću ulogu u nastojanjima da se dođe do dogovora s Rusijom. Ključno je, smatra Rutte, pitanje želi li i ruski predsjednik Vladimir Putin postići sporazum, dodavši da Sjedinjene Države trenutačno 'testiraju' rusku stranu.

Rutte je također odbacio kritike da je nova NATO-ova inicijativa na Arktiku tek kozmetička promjena. Naglasio je da je riječ o 'vrlo sadržajnom' projektu koji će se provoditi postupno, počevši od objedinjavanja postojećih savezničkih aktivnosti pod jedinstvenim zapovjedništvom te procjene dodatnih potreba i primjene najnovijih tehnologija u toj regiji.

Komentirajući pozive iz Washingtona na veća europska ulaganja u obranu, Rutte je podržao inicijativu koja se u američkim krugovima naziva 'NATO 3.0'. Istaknuo je da među europskim saveznicima primjećuje promjenu razmišljanja, ne samo u pogledu povećanja izdvajanja, nego i spremnosti da preuzmu veću odgovornost unutar Saveza. 'NATO je danas najsnažniji od pada Berlinskog zida', zaključio je.

18:54 Oglasio se Trump, opet govorio o potpori Orbanu

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je javno podržao mađarskog premijera Viktora Orbána uoči parlamentarnih izbora u Mađarskoj, istoga dana kada je njemački kancelar Friedrich Merz kritizirao mađarskog čelnika zbog njegovih stavova o potpori Ukrajini.

Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social Orbána opisao kao snažnog i učinkovitog lidera, istaknuvši da, prema njegovu mišljenju, uspješno vodi zemlju i štiti interese mađarskih građana.

Naglasio je kako Orbán, kako tvrdi, radi na jačanju gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, razvoju trgovine te suzbijanju ilegalnih migracija i jačanju sigurnosti. Trump se pritom osvrnuo i na razdoblje svoje administracije, ocijenivši da su odnosi Sjedinjenih Država i Mađarske tada dosegnuli visoku razinu suradnje.

Američki predsjednik istaknuo je kako želi nastavak bliske suradnje dviju država, izrazivši uvjerenje da takav odnos može pridonijeti daljnjem razvoju i stabilnosti obje zemlje. Trump je podsjetio i da je Orbána podržao na izborima 2022. godine te mu ponovno dao otvorenu političku potporu uoči novog izbornog ciklusa, nazvavši ga pouzdanim saveznikom i političkim partnerom.

18:50 Plenković se sastao s Rubiom

Premijer Andrej Plenković sastao se na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, a u objavi na društvenoj mreži X napisao je kako su tom prilikom 'potvrđeni snažni saveznički odnosi Hrvatske i Sjedinjenih Država' te otvorene teme globalne sigurnosti i bilateralne suradnje. >>Pročitajte više OVDJE<<

18:18 Weber pozvao na osnivanje zajedničke europske vojske

Čelnik Europske pučke stranke Manfred Weber pozvao je na osnivanje zajedničke europske vojske, istaknuvši da bi takav potez mogao povećati učinkovitost obrambene potrošnje Europske unije.

Govoreći na panelu o populizmu, na kojem su sudjelovali i češki predsjednik Petr Pavel te američka zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez, Weber je naglasio da je riječ o dugoročnom i zahtjevnom projektu, ali i o cilju prema kojem EU mora težiti. 'Moramo biti ambiciozni', poručio je Weber, dodajući da bi zajednička europska vojska mogla ojačati sigurnosne i obrambene kapacitete Unije.

Posljednjih tjedana Weber je iznio niz prijedloga usmjerenih na jačanje geopolitičke uloge EU-a, uključujući ideju da vojnici djeluju pod 'europskom zastavom' u Ukrajini. Na tu je inicijativu, međutim, rezervirano reagirao njemački kancelar Friedrich Merz, koji je izrazio skepsu prema takvom scenariju.

18:16 Aktivniji odgovor na hibridne napade

Europske države sve ozbiljnije razmatraju mogućnost aktivnijeg odgovora na hibridne napade, suočene s rastućim valom digitalnih sabotaža i destabilizacijskih aktivnosti.

Izvršna potpredsjednica Europske komisije Henna Virkkunen izjavila je na marginama Minhenske sigurnosne konferencije da Europa više ne može ostati isključivo u obrambenoj poziciji. '„Nije dovoljno da se samo branimo. Moramo imati i ofenzivne kapacitete', poručila je Virkkunen u razgovoru za medije.

Europske države godinama su zagovarale međunarodnu politiku 'odgovornog ponašanja država u kibernetičkom prostoru', koja se temeljila na javnom osuđivanju ofenzivnih kibernetičkih aktivnosti koje ugrožavaju mir, sigurnost i temeljna prava.

No, sigurnosni dužnosnici upozoravaju da takav pristup nije dao očekivane rezultate te da je, prema njihovim procjenama, dodatno ohrabrio države poput Rusije i Kine. Zapovjednik kibernetičkih operacija britanskog Ministarstva obrane Rob Magowan upozorio je da Europa riskira zaostajanje ako ne promijeni pristup.

'Ako budemo apsolutno doktrinarno ispravni u svemu što radimo, izgubit ćemo. Moramo preuzeti određene rizike, u suprotnom ćemo stalno sustizati druge', rekao je Magowan sudionicima konferencije.

18:13 Predsjednica Moldavije: 'Moramo postati dio EU-a'

Predsjednica Moldavije Maia Sandu izjavila je da su istrage njezine zemlje pokazale kako je Rusija potrošila iznos jednak oko dva posto BDP-a Moldavije kako bi utjecala na izbore u toj državi. Prema riječima Sandu, novac je plasiran kroz različite kanale koje je teško pratiti, s ciljem podmićivanja birača i manipuliranja izbornim procesom.

Dodala je i da je na dan izbora internetska stranica Središnjeg izbornog povjerenstva bila izložena kibernetičkim napadima. Kako je navela, sustav je zaprimio gotovo milijardu zlonamjernih poruka, a cilj napada bio je rušenje stranice i diskreditiranje izbora.

Na njezine tvrdnje reagirao je švedski premijer Ulf Kristersson, istaknuvši da je 'zapanjujuće čuti za razmjere aktivnosti koje Rusija može provoditi'.

Upitana vidi li pristupanje Europskoj uniji kao način jačanja otpornosti na takve hibridne prijetnje, Sandu je naglasila da male države teško mogu same odgovoriti na takve izazove. 'Mala država sama ne može učiniti mnogo. Moramo postati dio Europske unije ako želimo opstati kao demokracija', poručila je predsjednica.

Predsjednik njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Martin Jäger upozorio je da Njemačka tijekom izborne godine očekuje pojačane ruske hibridne operacije usmjerene na politički utjecaj. 'Očekujemo više hibridnih kampanja tijekom ove izborne godine u Njemačkoj', rekao je Jäger u uvodnom govoru na konferenciji. Njemačku ove godine očekuju izbori u pet pokrajina. Pomorju, prema aktualnim anketama, vodi krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD).

17:23 O ograničenju širenja nuklearnog oružja

Globalni režim neširenja nuklearnog oružja postaje 'ranjiv', upozorio je glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grossi tijekom panela na Minhenskog sigurnosnoj konferenciji.

Grossi je istaknuo kako pojedine države, uključujući i neke europske, sve otvorenije preispituju postojeći međunarodni okvir koji ograničava širenje nuklearnog oružja. 'Države počinju razmišljati o tome trebaju li preispitati svoj pristup neširenju nuklearnog oružja jer smatraju da on možda više ne služi njihovim nacionalnim interesima', rekao je Grossi.

Prošlog tjedna istekao je sporazum New START, ključni ugovor kojim su Sjedinjene Države i Rusija ograničavale veličinu svojih nuklearnih arsenala.

17:07 Newsom opleo po Trumpu

Guverner Kalifornije Gavin Newsom oštro je kritizirao američkog predsjednika Donalda Trumpa, nazvavši ga 'najrazornijim predsjednikom u povijesti Sjedinjenih Država', tijekom govora na glavnoj pozornici konferencije.

Newsom je pritom optužio Trumpa da nastavlja donositi, kako je rekao, nerazumne odluke, dodavši da aktualni predsjednik pokušava 'vratiti SAD u 19. stoljeće'. Istaknuo je kako pojedine savezne države, uključujući Kaliforniju, nastoje dokazati da mogu provoditi ambiciozne politike i ostati konkurentne, dok, prema njegovim riječima, Trump pokušava 'vratiti sat unatrag'.

'Ako danas trebam poslati jednu poruku, onda je to da je Donald Trump privremena pojava. Za tri godine više ga neće biti', poručio je Newsom. Govoreći o klimatskim promjenama, naglasio je da njihovi učinci već snažno pogađaju građane SAD-a, navodeći sve češće ekstremne vremenske pojave, uključujući suše, poplave i povijesno razorne šumske požare.

Newsom je pritom istaknuo kako pitanje klimatskih promjena nadilazi političke podjele.

'Kalifornija jest tradicionalno demokratska savezna država, ali ondje živi i više republikanaca nego u mnogim republikanskim državama. Na ovoj smo temi odavno izašli iz okvira stranačkih podjela jer ne postoji republikanski ili demokratski termometar, postoji samo stvarnost', zaključio je.

17:03 Kelly: 'Ne očekujte da će Trump ispregovarati sporazum s Rusijom'

Američki senator Mark Kelly poručio je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji da europski zakonodavci i građani Ukrajine ne bi trebali očekivati da će američki predsjednik Donald Trump ispregovarati sporazum s Rusijom koji bi bio 'dobar za Ukrajinu'.

Unatoč skepsi prema mogućem ishodu pregovora, Kelly je istaknuo da je završetak rata i dalje prioritet, naglasivši kako bi eventualni dogovor morao osigurati i određenu razinu sigurnosti za Europu.

16:56 Počeli pregovori o Ukrajini u 'berlinskom formatu'

Sastanak visokih zapadnih i ukrajinskih dužnosnika u takozvanom berlinskom formatu započeo je na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, potvrdilo je više izvora upoznatih s okupljanjem.

Na sastanku, koji predvodi Njemačka, sudjeluju europski saveznici, predstavnici Europske unije i Ukrajina, a razgovori su usmjereni na koordinaciju daljnje potpore te iduće korake u ratu. Za sada nije jasno sudjeluju li na sastanku i predstavnici Sjedinjenih Država.

Berlinski format obično se koristi za političko-strateške konzultacije među ključnim partnerima, za razliku od skupine Ramstein, koja je primarno zadužena za koordinaciju isporuke oružja Ukrajini.

16:50 Ne podcjenjujte Trumpa, kaže demokratski senator

Američki senator Mark Kelly vrlo je izravno upozorio na, kako tvrdi, ozbiljne prijetnje demokraciji u Sjedinjenim Državama, nakon pokušaja administracije Donalda Trumpa da mu smanji primanja koja ostvaruje kao umirovljeni kapetan američke mornarice. Do toga je došlo nakon što je Kelly snimljen kako upozorava na prijetnje Ustavu.

Upitan očekuje li da bi eventualna odluka velike porote protiv Pentagona mogla označiti kraj tog slučaja, Kelly je odgovorio da ne vjeruje u takav ishod. 'Ne bih ništa isključio kada je riječ o Donaldu Trumpu i ovoj administraciji', rekao je Kelly.

Dodao je kako su, prema njegovim riječima, vlasti već više puta donosile, kako ih je opisao, nerazumne odluke, upozorivši da bi svaki uspješan pokušaj cenzuriranja njega ili drugih demokratskih zakonodavaca bio trenutak u kojem 'demokracija počinje umirati'.

16:20 Crveno more u središtu sigurnosnog napora EU-a i Jemena

Tjesnac Bab el-Mandeb u Crvenom moru - ruta za 12 do 15 posto globalne trgovine i otprilike 30 posto kontejnerskog prometa - ugrožen je od 2023. zbog napada pobunjenika hutista. Panelisti u Münchenu usredotočili su se na to kako vratiti sigurnost na ovom kritičnom pomorskom mjestu.

Al-Alimi rekao je da hutisti 'nisu privremena, već trajna prijetnja', okrivljavajući godine međunarodne 'tolerancije' i optužujući Iran da podržava skupinu. Pozvao je na jedinstvenu međunarodnu strategiju za podršku jemenskoj vladi, osiguranje obale i zaštitu brodskih putova.

Carbonell iz EU odgovorio je rekavši da blok primjenjuje kombinaciju sankcija, regulatornog pritiska i pomorskih misija u Crvenom moru, naglašavajući da 'to nije samo jedan alat' već cijeli 'skup alata' za osiguranje sigurnog tranzita i zaštitu kritične infrastrukture.

16:11 'Pridružite se EU-u'

Na glavnoj konferencijskoj pozornici otvorena je rasprava o izazovima globalne trgovine u razdoblju koje sudionici simbolično nazivaju 'tarifnim vremenima', aludirajući na sve izraženije korištenje carina kao političkog i geopolitičkog instrumenta.

Na panelu sudjeluju njemački ministar financija Lars Klingbeil, finski predsjednik Alexander Stubb, glavna direktorica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Ngozi Okonjo-Iweala te američki senator Thomas Roland Tillis.

Govoreći o načinima na koje se države mogu zaštititi u takvom okruženju, finski predsjednik Stubb polušaljivo je poručio kako bi rješenje za mnoge zemlje moglo biti – pridruživanje Europskoj uniji. Dodao je kako je važnost zajedničkog tržišta postala još vidljivija nakon prijetnji Trumpovih prijetnji u vezi s Grenlandom. Kao primjer naveo je američke prijetnje povećanjem carina Finskoj za 25 posto zbog spora oko Grenlanda.

'To ne možete učiniti, jer onda to postaje 25 posto za Europsku uniju', rekao je, tvrdeći da ovlasti bloka nad trgovinom, konkurencijom i monetarnom politikom štite države članice od takvog pritiska.

15.17 Trumpov veleposlanik izvukao znakovitu kapu

Okupljenima se obratila i europska šefica diplomacije Kaja Kallas, koja se složila s Merzom da je svjetski poredak kakav poznajemo gotov. Poručila je da je on izgrađen kako bi se spriječili ratovi. 'A to očito ne funkcionira, kao što vidimo diljem svijeta', kazala je.

Kaže da je jedino što nedostaje odgovornost, jer zemlje potpisuju povelju UN-a, ali se ne suočavaju sa stvarnom odgovornošću za kršenje pravila.

Američki veleposlanik pri UN-u Mike Waltz poručio je da UN treba staviti 'na dijetu' jer se 'svi slažu da je reforma bila potrebna'. Naglasio je će Trump učiniti UN-u ono što čini NATO-u, prisiliti ga da djeluje i sredi svoje financije.

Waltz se nije složio sa tezom da je svijet 'pred uništenjem.'

'Vraćamo svijet s ruba propasti na kojem je svijet bio prije 18 mjeseci, između Ukrajine, Gaze, Irana..., Hutista koji zatvaraju Sueski kanal, izbjegličke krize u Južnoj Americi i tako dalje. Dakle, ako se usredotočite na činjenice i rezultate, i ako moramo reformirati multilateralizam koji, iskreno rečeno, nije reformiran 80 godina, onda mislim da bi svijet to trebao pozdraviti', rekao je.

Nakon toga je izvukao plavu kapu s natpisom 'Učinimo UN opet velikim'.

14.35 Merz se dotakao i novog nuklearnog pakta u Europi

Merz je istaknuo kako je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o mogućnosti uspostave europskog sustava nuklearnog odvraćanja.

'Razgovarao sam s Emmanuelom Macronom o europskom nuklearnom odvraćanju', rekao je Merz, dotaknuvši se jedne od najosjetljivijih tema u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.

Ova izjava ukazuje na tekuće razgovore o tome kako Europa može ojačati svoju stratešku zaštitu usred neizvjesnosti glede dugoročnih američkih sigurnosnih garancija.

Francuska je jedina europska zemlja koja posjeduje potpuno neovisni arsenal nuklearnog oružja.

Merz je oštro kritizirao Donalda Trumpa, istaknuvši da su se između Europe i SAD-a stvorile 'duboke podjele' zbog sve većih razlika u politici i trgovini.

'Kulturni ratovi u SAD-u nisu naši. Mi ne vjerujemo u carine i protekcionizam, nego u slobodnu trgovinu', rekao je Merz.

Dvoranom se prolomio pljesak nakon što je njemački kancelar istaknuo da 'ne postoji granica' europske solidarnosti prema Grenlandu i očuvanju njegove suverenosti nakon prijetnji Donalda Trumpa da ga anektira.

Ova izjava prati glavnu nit Merzovog govora, usmjerenu na europsko jedinstvo pred izazovima rastuće Kine i nepouzdanih Sjedinjenih Država. 'Ako Europa posrne, posrnut će i Njemačka', naglasio je ranije u govoru.

14.25 Jakov Milatović upitao Merza o proširenju EU-a, dobio je značajan odgovor

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović upitao je Merza što misli o dinamici proširenja EU-a i misli li da proširenje Unije može ojačati Europu na svjetskoj pozornici.

'Definitvno, da. I tu se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i ja potpuno slažemo. Iskreno, sve mi se manje sviđa naš dosadašnji pristup proširenju. Moramo započeti s novom strategijom kako bismo zemlje-kandidatkinje približili Uniji. Ja vas ne želim izgubiti. Vi te dio europskog kontinenta, stoga ste potencijalno i dio Europske unije', odgovorio je Merz.

'I svi znamo da je sada slon u sobi. Svi ovdje znamo tko je protiv toga, ali mi to moramo nadići', dodao je.

14.00 Merz: Vrijeme je da prihvatimo stvarnost

Njemački kancelar Friedrich Merz u uvodnom je govoru naglasio da Europska unija još uvijek može oblikovati svoju ulogu u povratku politike velikih sila.

'Naš primarni zadatak kao Europljana i Nijemaca je prihvatiti ovu novu stvarnost danas', rekao je. 'To ne znači da je prihvaćamo kao našu neizbježnu sudbinu.'

Merz je istaknuo da Europa ne uspijeva pretvoriti svoju ekonomsku snagu u geopolitičku moć, podsjećajući da je ruski BDP oko dva trilijuna eura, dok je gospodarstvo EU otprilike deset puta veće.

'Ipak, Europa ne djeluje deset puta snažnije', rekao je, označavajući tu razliku kao ključnu stratešku slabost kontinenta.

Njemački kancelar rekao je da, suprotno sloganu konferencije, međunarodni poredak nije u 'fazi destrukcije', već 'više ne postoji'.

Također je uputio upozorenje o rastu Kine, koja bi 'za nekoliko godina' vjerojatno mogla doseći Sjedinjene Države po vojnoj snazi. Merz je dodao: 'Američki želja za vodstvom je u problemima, možda je već i izgubljena.'

13.52 Friedrich Merz: 'Odmor od svjetske povijesti' je gotov

Njemački kancelar Friedrich Merz otvorio je Minhensku sigurnosnu konferenciju s jasnom i oštrom porukom o globalnoj sigurnosti.

Prema njegovim riječima, nedavni događaji okončali su ono što je nazvao 'dugim odmorom od svjetske povijesti'.

Ovaj zaokret označava povratak politike moći i sukoba kao dominantnog okvira europske politike, postavljajući ton konferenciji usmjerenoj na odvraćanje, povećanje obrambenih izdataka i geopolitičku konkurenciju.

'Moramo razgovarati, hitnije je nego ikad prije', rekao je Merz.

13.35 Ischinger s 'makronovskim' naočalama nasmijao sve prisutne

Službeno je počela Minhenska sigurnosna konferencija. Uvodno su se obraćaju dugogodišnji šef Konferencije Wolfgang Ischinger i bavarski čelnik Markus Söder.

Ischinger otvorio je skup duhovitom opaskom da ono što se dogodilo u Davosu 'ne mora ostati u Davosu', pritom stavivši pilotske sunčane naočale poput Emmanuela Macrona, na opće oduševljenje.

No ton je ubrzo postao ozbiljniji. Ischinger je naglasio da se konferencija održava u trenutku 'rastućih zabrinutosti za globalnu sigurnost ili bolje rečeno nesigurnost'.

'U više od 60 godina ove konferencije nikada se nismo suočili s toliko istodobnih, temeljnih izazova i krvavih ratova u Europi, oko Europe i diljem svijeta', upozorio je.

Provokativno je postavio i pitanje: 'Je li međunarodni poredak temeljen na pravilima ikada doista postojao?'.

Ischinger je priznao da transatlantske veze prolaze kroz 'neviđene izazove', ali je istodobno jasno pozdravio američkog državnog tajnika Marca Rubija i izaslanstvo američkog Kongresa, naglašavajući važnost dijaloga unatoč napetostima.

Nakon Ischingera, Söder je naglasio da 'ne može zamisliti svijet bez transatlantskih veza, podsjećajući da je išta drugačije nekad bilo'nezamislivo'.

Iako je njegov ton općenito vrlo proamerički, Bavarac je ipak uputio oštru kritiku Washingtonu, posebno komentirajući Trumpove izjave o doprinosu saveznika ratu u Afganistanu. Podsjetio je da i unutar savezničkih redova postoje trenuci napetosti i nezadovoljstva, iako osnovna predanost transatlantskoj suradnji ostaje neupitna.

13.15 Koja je najprodavanija knjiga na ovogodišnjem MSC-u?

Minhenska sigurnosna konferencija ima i vlastitu malu knjižaru, a prema svemu sudeći, s polica se najbrže prodaje knjiga finskog predsjednika Alexandera Stubba 'Trokut moći: Rebalans novog svjetskog poretka'.

Odmah iza nje je naslov bivšeg američkog veleposlanika Michaela McFaula 'Autokrati vs. demokrati'. Dobro se prodaje i još jedno finsko izdanje, memoari bivše premijerke Sanne Marin 'Nada u akciji'.

Zanimljivo, ali i pomalo zlokobno, jedina 'starija' knjiga u ponudi je Orwellova '1984.', distopijski roman aktualan i više od sedam desetljeća nakon što je ugledao svjetlo dana, piše Politico.

12.20 Rutte: Europa postaje glavni igrač u NATO-u

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio je da osjeća 'promjenu mentaliteta' među saveznicima nakon ovotjednog sastanka ministara obrane u Bruxellesu, ocijenivši da europske zemlje sada preuzimaju veću vodeću ulogu unutar Saveza.

'Godinama, desetljećima slušali smo pritužbe iz Sjedinjenih Država da Europa ne ulaže dovoljno u obranu. To sada ispravljamo i to NATO čini znatno snažnijim', rekao je Rutte u petak ujutro na transatlantskom događaju u Münchenu u organizaciji njemačkih demokršćana (CDU).

Posebno je pohvalio jačanje suradnje između Europske unije i NATO-a te istaknuo Njemačku kao primjer. Plan Berlina da do kraja desetljeća poveća obrambenu potrošnju na više od 150 milijardi eura, prema njegovim riječima, predstavlja upravo onu vrstu vodstva koja je Savezu potrebna.

Rutte je pritom ponovno naglasio važnost kontinuirane potpore Ukrajini, poručivši da snažnija europska obrana i veća financijska izdvajanja nisu samo odgovor na američke kritike, nego i nužan korak za dugoročnu stabilnost euroatlantskog prostora. Naglasio je kako Rusija trpi frapantne gubitke te je ironično komentirao rusku propagandu.

'Žele nas uvjeriti da su Rusi moćni medvjedi, no oni se kroz Ukrajinu kreću brzinom vrtnog puža', rekao je Rutte, dodavši kako saveznici ne smiju pasti u zamku dezinformacija o nepobjedivoj ruskoj vojsci, izjava koja je iznenadila neke od prisutnih.

11.40 Rubio upozorava Europu na novu eru u geopolitici uoči velikog govora u Münchenu

Transatlantske veze suočavaju se s 'presudnim trenutkom', no budućnost partnera će nastaviti biti isprepletena, kazao je američki državni tajnik Marco Rubio u petak uoči MSC-a, nakon godinu dana neviđenih previranja.

'Mislim da je ovo presudan trenutak...svijet se veoma brzo mijenja pred nama', kazao je Rubio prije svog putovanja u glavni grad Bavarske.

'Stari svijet je prošlost, iskreno, svijet u kojem sam ja odrastao, a sada živimo u novoj eri geopolitike te ćemo svi trebati ponovo razmotriti kako ona izgleda i koja će biti naša uloga'.

'(SAD) je duboko povezan s Europom, a naša je budućnost oduvijek bila isprepletena te će nastaviti biti takva', kazao je Rubio, potencijalni Vanceov suparnik na američkim predsjedničkim izborima 2028.

'Stoga samo moramo razgovarati o tome kako ta budućnost izgleda'.

11.25 Koje teme su na meniju?

Tematski meni i ove godine je raznolik: pored transatlantskih odnosa, fokus će biti na Ukrajini, a konferencija će se pozabaviti i rastućom napetošću na Bliskom istoku, sigurnošću na Arktiku i u Indopacifiku, svemiru, geoekonomiji i opskrbi hranom, kibernetičkim prijetnjama te utrkom u razvoju umjetne inteligencije.

No temeljno pitanje ostaje isto: hoće li Europa ostati sigurnosna krparija, mozaik nacionalnih politika, ili će uspjeti izgraditi integrirano obrambeno tržište s većinskim odlučivanjem i industrijskim skaliranjem?

Jedno od ključnih pitanja bit će europska sposobnost da izgradi integrirano obrambeno tržište, poveća proizvodnju streljiva i naoružanja te ubrza zajedničke projekte. Dosadašnji napori pokazali su koliko je teško uskladiti nacionalne interese, industrijske politike i proračunska ograničenja.

U tom kontekstu sve su važniji popratni forumi poput Minhenskog sigurnosnog doručka, koji okuplja političke i vojne dužnosnike, obrambenu industriju i startupove, te Minhenska konferencija o kibersigurnosti, posvećena hibridnim prijetnjama, zaštiti kritične infrastrukture i umjetnoj inteligenciji.

11.10 Merz i Macron danas za govornicom: Hoće li Berlin i Pariz nastupiti usklađeno?

Njemački kancelar Friedrich Merz govorit će oko 13.45 sati dok je obraćanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona predviđeno za 19 sati.

Pariz i Berlin cijelog su se tjedna javno prepirali, od pitanja euroobveznica i zajedničkog borbenog zrakoplova do konkurentnosti europskog gospodarstva, ali su prije potonjeg zakopali ratne sjekire. No ostaje pitanje: hoće li na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji nastupiti sa sličnim porukama?

Francuska se nada da će europske države nastaviti gurati ideju veće strateške neovisnosti od Sjedinjenih Država, čak i ako su najizravnije prijetnje oko Grenlanda (zasad) splasnule. Ostaje za vidjeti dijeli li i Merz takvu viziju.

Macron i Merz danas će se sastati i s britanskim premijerom Keirom Starmerom u tzv. formatu E3, koji okuplja Francusku, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo, što bi moglo dati dodatne naznake o smjeru buduće europske sigurnosne suradnje.

11.05 Tko sve dolazi?

Očekuje se više od 50 šefova država i vlada, oko 60 ministara obrane i 30 ministara vanjskih poslova, a na marginama konferencije sastat će se i ministri vanjskih poslova skupine G7.

Iz SAD-a dolazi državni tajnik Marco Rubio, kao i više od 50 članova Kongresa iz obje stranke. No stiže i antitrampovska elita: demokratski guverneri Gretchen Whitmer i Gavin Newsom te kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez. Također se očekuje kanadski premijer Mark Carney nakon što je u nedavno u Davosu održao jedan od najsnažnijih govora u 21. stoljeću.

Dolaze i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, a ukrajinsku delegaciju predvodit će predsjednik Volodimir Zelenski. Rusija, s druge strane, ove godine ne sudjeluje, što simbolično pokazuje dubinu raskola. No njezina sjena lebdi nad gotovo svakom raspravom.

Među onima koji stižu u München su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, predsjednica danske vlade Mette Frederiksen i poljski premijer Donald Tusk, uz vodeće dužnosnike EU-a i NATO-a.

Na konferenciju dolazi i hrvatski premijer Andrej Plenković koji će na marginama imati niz bilateralnih susreta, među kojima se ističe onaj s Marcom Rubijem.

11.00 Može li nas išta više šokirati nakon prošlogodišnjeg MSC-a?

Prošlogodišnje izdanje ostalo je, blago rečeno, zapamćeno po tome što je američki potpredsjednik J.D. Vance pokrenuo zapanjujući verbalni napad na europske saveznike. Ove godine neće biti prisutan, a umjesto njega dolazi američki državni tajnik Marco Rubio.

Među europskim sudionicima vlada dojam da ih, nakon Vanceova prošlogodišnjeg govora i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa vezanih uz Grenland, više ništa ne može iznenaditi ili šokirati.

Dok se neke europske prijestolnice nadaju svojevrsnom resetiranju narušenih transatlantskih odnosa, druge više nemaju nikakvih iluzija. 'Ne očekujemo veliku ispriku od Rubija, samo se nadamo napretku' u pitanjima koja zahtijevaju suradnju Sjedinjenih Država i Europe, rekao je jedan europski dužnosnik koji sudjeluje na konferenciji, piše Politico.