Ni ovaj tjedan nije iznimka. U trenutku u kojem se zaoštrava rasprava o budućnosti EU-a u sve nesigurnijem svijetu, europski čelnici u četvrtak se okupljaju u Alden Biesenu u Flandriji – idiličnoj lokaciji za vrlo ozbiljne razgovore.

Smješten u blizini Bilzena u belgijskoj pokrajini Limburg, Alden Biesen jedan je od najvećih dvoraca između Loire i Rajne. Ima čak i opkop – simboličnu zaštitu od neželjenih uljeza (i, kako se u šali primjećuje, možda od Donalda Trumpa).

No iza slikovite kulise krije se ambiciozna agenda. Među uzvanicima su i dvojica bivših talijanskih premijera, Enrico Letta i Mario Draghi. Letta je za Politico izjavio da je zadatak okupljenih – spasiti Europu.

Ovo povlačenje, smatra Letta, pokazat će može li se 'Europa preokrenuti i postati doista ujedinjena, potpuno zrela i neovisna'. Kao što je potpisivanje Ugovora iz Maastrichta 1992. 'oblikovalo Europu kakvu poznajemo posljednjih 35 godina', sada je, kaže, vrijeme da se učini nešto slično.

Čelnici će inspiraciju za jačanje konkurentnosti Unije moći pronaći u izvješćima Lette i Marija Draghija – ili barem u impresivnim svodovima, tapiserijama i raskošnim dvoranama dvorca.

Politika daleko od očiju javnosti

Povjesničar i direktor Briselskog instituta za geopolitiku Luuk van Middelaar objašnjava da su 'zatvorene galerije europskih dvoraca i palača dugo bile omiljena mjesta okupljanja političke elite EU-a' jer nude izolaciju potrebnu za ozbiljne razgovore, daleko od gradske vreve i medijskog pritiska.

U vrijeme u kojem je Europsko vijeće još 'putovalo' po državama članicama, sastanci u dvorcima bili su i prilika domaćinima da pokažu raskoš jer oni nude ono što europskom odlučivanju često nedostaje – spektakl i simboliku.

Od listopada 2003. godine svi formalni sastanci Europskog vijeća održavaju se u Bruxellesu, no predsjednik Europskog vijeća António Costa najavio je neformalne sastanke – povlačenja namijenjena razmjeni ideja bez pritiska donošenja zaključaka. Ideja je jednostavna: izaći iz Bruxellesa i razmišljati.

Prvi takav sastanak, posvećen obrani, održan je u palači Egmont u Bruxellesu – respektabilnoj lokaciji, ali ne i dvorcu. Nakon razmatranja više opcija u Belgiji, izbor je pao na Alden Biesen jer zadovoljava sigurnosne zahtjeve za 27 čelnika, ima prostor za medije i pruža pravu kombinaciju funkcionalnosti i povijesnog ambijenta.

'Dvorac-diplomacija' od Versaillesa do Bratislave

Ovo nije prvi put da EU u kriznim trenucima bira monumentalne lokacije.

U ožujku 2022. godine, samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, čelnici su se sastali u palači Versailles na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Tamo je usvojena Versajska deklaracija, kojom su se države članice obvezale na jačanje obrambenih kapaciteta i smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji.

Nakon referenduma o Brexitu 2016. godine prvi susret čelnika održan je u bratislavskom dvorcu iznad Dunava, a poslije napada 11. rujna 2001. Europsko vijeće sastalo se u dvorcu Laeken, službenoj rezidenciji belgijske kraljevske obitelji, čija je izolirana lokacija pružila sigurnost za osjetljive rasprave o terorizmu.

Još 1991. godine samit koji je otvorio put Ugovoru iz Maastrichta održan je u zgradi provincije Limburg, ne u dvorcu. No popratni događaj organiziran je u obližnjem dvorcu Neercanne, u kojem su se čelnici tijekom ručka s nizozemskom kraljicom Beatrix simbolično potpisali na zidu špilje.

U rjeđim slučajevima umjesto kula birani su samostani – tako je Lisabonski ugovor potpisan 2007. godine u samostanu Jerónimos u Lisabonu, a on se danas nalazi pod zaštitom UNESCO-a.

Povijesni simboli u trenucima nesigurnosti

Povjesničar koji proučava srednji vijek Matt Lewis podsjeća da su dvorci u Europi nastali nakon raspada carstva Karla Velikog, kao odgovor na nesigurnost i vakuum moći.

'Privlačnost održavanja važnih međunarodnih događaja u dvorcima i palačama i danas je snažna', kaže Lewis. Moderni političari, barem djelomično, koriste isti priručnik kao i njihovi srednjovjekovni prethodnici. Ujedno takva povlačenja odražavaju i određenu krhkost – trenutke u kojima mnogo toga ovisi o ishodu, a simboličnu sigurnost pružaju stoljetne zidine.

U tom kontekstu nije teško povući paralelu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, poznatim po tome da rado ugošćuje goste u svom resortu Mar-a-Lago. Može se samo nagađati bi li se, da je Thierry Breton postao predsjednik Europske komisije, sastanci možda održavali u Gargilesseu, dvorcu koji je kupio 2023. godine.

Jedno je sigurno: kada Europa osjeti da su ulozi visoki, mostovi se podižu – barem simbolično.